Connect with us

Svijet

Iranski predsjednik: U totalnom smo ratu, opkolili su nas sa svih strana

Objavljeno

-

Iran se nalazi u “totalnom ratu” sa Sjedinjenim Američkim Državama, Europom i Izraelom, izjavio je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, dodavši kako su vojne snage Teherana sada “daleko jače” nego tijekom kratkog, ali smrtonosnog rata s Izraelom ranije ove godine. Pezeshkianovi komentari objavljeni su u intervjuu na službenoj stranici iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija.

Ove izjave dolaze uoči sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji bi se trebao održati u ponedjeljak u odmaralištu Mar-a-Lago u Palm Beachu na Floridi. Očekuje se da će Iran biti jedna od glavnih tema razgovora dvojice čelnika.

“Složenije od rata s Irakom”
Pezeshkian je trenutnu situaciju usporedio s dugotrajnim ratom koji je Iran vodio sa susjednim Irakom tijekom 1980-ih, ocijenivši je znatno težom.

“Ovaj rat je gori od iračkog rata protiv nas; ako se dobro razumije, ovaj je rat daleko složeniji i teži od tog rata”, rekao je. “U ratu s Irakom situacija je bila jasna: ispaljivali su projektile.” Prema njegovim riječima, SAD, Izrael i europske zemlje sada provode političku, ekonomsku i kulturnu “opsadu” Irana, što utječe i na nacionalnu sigurnost.

“S jedne strane, blokiraju našu prodaju, naše razmjene, našu trgovinu, a s druge strane, očekivanja u društvu su porasla”, dodao je Pezeshkian, referirajući se na dugogodišnje sankcije koje su Iranu nametnute zbog njegovog nuklearnog programa.

Sukob iz lipnja
Tijekom dvanaestodnevnog rata između Izraela i Irana u lipnju ove godine, i Izrael i SAD napali su lokacije povezane s teheranskim nuklearnim programom i vojnim snagama. Prema iranskim dužnosnicima, u tim je napadima u Iranu ubijeno više od 1000 ljudi, a nekoliko tisuća je ozlijeđeno. U napadima na Izrael ubijeno je 28 osoba.

Sjedinjene Države pokrenule su koordinirani napad na tri iranska nuklearna postrojenja, koristeći više od 125 zrakoplova, krstareće projektile Tomahawk te, po prvi put u borbi, GBU-57 bombe za probijanje bunkera. Teheran je odgovorio napadom na američku vojnu bazu Al-Udeid u Kataru, u kojem nije bilo prijavljenih žrtava.

Upozorenje na “odlučniji odgovor”
Upitan o mogućnosti novih napada, Pezeshkian je poslao oštro upozorenje. “Ako se odluče na napad, prirodno će se suočiti s odlučnijim odgovorom”, izjavio je. “Unatoč svim problemima s kojima se suočavamo, sada smo – u smislu opreme i osoblja – daleko jači nego što smo bili tijekom njihovih prethodnih napada.” Iranski predsjednik zaključio je pozivom na unutarnje jedinstvo: “Svi moramo pomoći svom snagom da popravimo zemlju.”

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Diljem njemačke otkazani letovi zbog štrajka radnika Lufthanse

Objavljeno

-

Zbog jednodnevnog štrajka pilota i kabinskog osoblja danas je otkazana većina letova njemačke zrakoplovne kompanije Lufthansa.

“Kratkoročno najavljeni štrajk pogađa naše putnike ekstremnom jačinom i cijela akcija je u potpunosti neprimjerena”, priopćila je uprava Lufthanse.

Mediji javljaju o otkazanih 460 letova čime je pogođeno oko 70.000 putnika.

U zračnoj luci Frankfurt otkazani svi letovi
Najviše je pogođena zračna luka u Frankfurtu gdje su otkazani svi letovi. Slično je i u zračnim lukama Düsseldorf, Hamburg i Berlin. Zračna luka München je ostala pošteđena štrajka i ovdje su, kako javlja uprava zračne luke, svi Lufthansini letovi obavljeni po planu.

Na štrajk su pozvala dva sindikata, Udruga Cockpit koja zastupa pilote te sindikat UFO koji zastupa interese kabinskog osoblja.

Oba sindikata prosvjeduju protiv najave ukidanja Lufthansine podtvrtke City Line te traže bolji socijalni plan, posebice što se tiče dodataka na mirovinu.

Nastavi čitati

Svijet

Bomba iz Berlina: Merkel se vraća u politiku?

Objavljeno

-

By

“Vodstvo CDU-a drhti: vruća glasina o novoj visokoj funkciji za Merkel”, “Hoće li postati predsjednica države? CDU drhti zbog glasine o Merkel iz tabora Zelenih”. Ovo su jutrošnji naslovi njemačkih portala Bild.de i Focus.de koji su u njemačkoj javnosti odjeknuli poput bombe. Umirovljena Angela Merkel ponovno je u središtu političkih špekulacija u Njemačkoj, nakon što je objavljeno da bi bivša kancelarka mogla biti kandidirana za saveznu predsjednicu 2027. godine. Iako zasad nema službene potvrde ni iz vladajućeg demokrščanakog CDU-a ni iz drugih stranaka, sama činjenica da se njezino ime ponovno pojavljuje u toj ulozi izazvala je snažne reakcije na političkoj sceni.

Bild piše o “iznenađujućem scenariju” koji kruži političkim Berlinom, dok Focus govori o mogućoj kandidaturi koja bi mogla promijeniti odnose snaga nakon predsjedničkih izbora 2027. Oba medija naglašavaju da je riječ o špekulacijama, ali i da se ideja ozbiljno razmatra u pojedinim krugovima.

Dva desetljeća sukoba Merza i Merkel
U središtu tih kalkulacija nalazi se odnos između umirovljene Merkel i aktualnog kancelara Friedricha Merza. Iako su iz istog demokršćanskog tabora (CDU), njihov politički sukob traje više od dva desetljeća. Merkel je početkom 2000-ih marginalizirala Merza unutar CDU-a, a njihov sukob nikada nije izglađen. Nakon njezina povlačenja iz politike 2021., Merz je stranku pomaknuo udesno čime se dodatno udaljio od centrističkog kursa s tendencijom ulijevo koji je obilježio eru Merkel.

Upravo u tome neki vide razlog zašto se u krugovima oporbenih Zelenih, a dijelom i socijaldemokratskog SPD-a, spominje ideja da bi Merkel mogla biti protuteža Merzu i jačanju desnice. Kao predsjednica, ona ne bi imala izvršne ovlasti, ali bi imala snažan simbolički i moralni autoritet. Njezina kandidatura mogla bi, prema tim tumačenjima, poslati poruku kontinuiteta i umjerenosti, nasuprot tvrđem kursu aktualnog kancelara. Istodobno, Merkel i dalje uživa poštovanje u dijelu CDU-ova članstva, što bi potencijalno otežalo Merzu da se otvoreno suprotstavi takvoj ideji, piše Večernji.

Ceremonijalna uloga
Njemački savezni predsjednik ima više ceremonijalnu ulogu i ne biraju ga građani izravno, nego ga bira Savezna skupština (Bundesversammlung), posebno tijelo koje se sastaje svakih pet godina isključivo u tu svrhu. Čine je svi zastupnici Bundestaga te jednak broj predstavnika koje imenuju pokrajinski parlamenti. Za izbor je potrebna apsolutna većina u prva dva kruga glasanja, dok je u trećem dovoljna relativna većina. Upravo zato je ključna sposobnost postizanja širokog političkog konsenzusa.

U tom kontekstu oporbeni Zeleni i SPD mogli bi imati važnu ulogu. Ako bi odlučili podržati kandidatkinju ili kandidata izvan aktualne vladajuće većine, mogli bi presuditi ishod, osobito ako odnos snaga u Bundestagu i pokrajinama bude tijesan. U dijelu tih krugova, prema medijskim napisima, Merkel se promatra kao figura koja bi mogla okupiti širi centristički blok i spriječiti dodatnu polarizaciju političke scene.

CDU-ove favoritkinje
Istodobno se u CDU-u razmatraju i druga imena. Kao moguće kandidatkinje za predsjednicu države spominju se predsjednica Bundestaga Julia Klöckner te ministrica obrazovanja Karin Prien. Obje pripadaju CDU-u i uživaju veliko povjerenje kancelara Merza, a njihova bi kandidatura predstavljala jasnu poruku kontinuiteta unutar demokršćanskog tabora. Merkelina politička ostavština i dalje snažno oblikuje rasprave. Tijekom migrantske krize 2015. donijela je odluku da Njemačka primi stotine tisuća izbjeglica, uz poruku „Wir schaffen das“ (Uspjet ćemo). Ta odluka učvrstila je njezin međunarodni ugled u liberalnim krugovima, ali je i produbila podjele unutar zemlje te pridonijela jačanju desnih populističkih snaga, najviše Alternative za Njemačku (AfD). Još ranije, u krizi eurozone, Merkel je bila ključna figura u oblikovanju europskih paketa pomoći i fiskalne discipline, čime je stekla reputaciju najmoćnije europske političarke.

Hoće li se iz medijskih špekulacija izroditi stvarna kandidatura, zasad je neizvjesno. No već sama mogućnost da se Angela Merkel vrati u politički vrh, makar u ceremonijalnoj ulozi, pokazuje koliko je njezina politička sjena i dalje prisutna u Njemačkoj – i koliko su aktualni odnosi snaga unutar Berlina još uvijek povezani s njezinim nasljeđem. Aktualni njemački savezni predsjednik je socijaldemokrat Frank-Walter Steinmeier i na toj je dužnosti od 2017. godine.

Nastavi čitati

Svijet

Europljani strahuju od novog vala poskupljenja, najzabrinutiji stanovnici ove tri zemlje

Objavljeno

-

By

Očekuje se da će inflacija hrane u EU-u 2025. godine nadmašiti ukupnu inflaciju. Prema podacima Eurostata, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 3,3 %, dok je ukupna stopa inflacije iznosila 2,5 %. U europodručju Europska središnja banka procjenjuje da će se inflacija hrane ublažiti kako bude slabio utjecaj ranijeg rasta globalnih cijena prehrambenih sirovina i nepovoljnih ljetnih vremenskih uvjeta, a zatim će se do kraja 2026. stabilizirati na razini nešto iznad 2%, piše Euronews.

Unatoč tome, raspoloženje potrošača pokazuje da se pritisci na cijene i dalje snažno osjećaju.

Istraživanje ING Consumer Researcha pokazuje da rast cijena hrane ostaje jedno od glavnih pitanja za potrošače u EU-u u 2026. godini. Mnogi očekuju da će cijene namirnica nastaviti brzo rasti, osobito u zemljama u kojima hrana i bezalkoholna pića čine velik udio u kućnim budžetima.

Kad je riječ o očekivanjima poboljšanja kupovne moći, pesimista je više nego onih koji su optimistični.

Kako se, dakle, očekuje da će se cijene hrane kretati diljem Europe 2026. godine? U kojim zemljama potrošači očekuju daljnji rast? I kako se udio troškova za hranu u kućnim proračunima razlikuje među europskim državama?

Strah od rasta cijena prelazi 60% u tri zemlje
Ukupno 58 % ispitanika izjavilo je da se u potpunosti slaže ili slaže s tvrdnjom:

“Očekujem da će razina cijena namirnica u mojoj zemlji u sljedećih 12 mjeseci rasti brže.”

Samo 14 % ispitanika u šest zemalja nije se složilo s tom tvrdnjom. Ekonomist ING-a Thijs Geijer to je opisao kao znak da se pritisci na cijene usporavaju, ali je upozorio da mnoga kućanstva i dalje osjećaju posljedice nedavne inflacije hrane.

„To je znak da su mnogi potrošači mentalno spremni ili se pripremaju na još višu inflaciju”, rekao je Geijer. Dodao je da će potrošači vjerojatno trebati dulje razdoblje umjerene inflacije prije nego što promijene svoja očekivanja.

Istraživanje ING-a obuhvatilo je šest europskih zemalja — Njemačku, Španjolsku, Nizozemsku, Belgiju, Poljsku i Rumunjsku — s oko 1.000 ispitanika u svakoj.

Osim u Španjolskoj, zabrinutost zbog rasta cijena u ostalim je zemljama bila veća te je u nekim slučajevima prelazila dvije trećine ispitanika. U Rumunjskoj 73 % ispitanika očekuje da će cijene namirnica u sljedećih 12 mjeseci rasti brže. U Belgiji taj udio iznosi 66 %, a u Nizozemskoj 64 %.

U Njemačkoj više od polovice ispitanika (57 %) očekuje brži rast cijena namirnica, dok je u Poljskoj taj udio blizu polovice (49 %).

Zašto je udio u Španjolskoj niži?
Španjolska bilježi najniži udio – tek oko dvije petine ispitanika (39 %) ima takvo očekivanje.

Španjolsko gospodarstvo poraslo je 2,8 % u 2025. godini, znatno iznad prosjeka europodručja od 1,5 %. Niže cijene energije i usporavanje inflacije pomogli su očuvanju povjerenja potrošača i potaknuli potrošnju.

Podaci platforme Indeed također pokazuju da je Španjolska na drugom mjestu među pet najvećih europskih gospodarstava po broju oglasa za posao, koji su krajem 2025. bili 54 % iznad pretpandemijske razine.

Projekcije OECD-a također svrstavaju Španjolsku na vrh među pet najvećih europskih gospodarstava, s očekivanim realnim rastom BDP-a od 2,2 %, u usporedbi s 1,2 % u europodručju i Ujedinjenoj Kraljevini.

OECD očekuje da će snažno otvaranje novih radnih mjesta i rast realnih plaća i dalje podupirati privatnu potrošnju u Španjolskoj.

Potrošači skeptični
Jesu li europski potrošači optimistični kad je riječ o poboljšanju kupovne moći? Ne osobito.

U šest promatranih zemalja 39 % ispitanika ne slaže se s tvrdnjom: „Očekujem da će moja kupovna moć u 2026. biti veća nego ove godine”, što je znatno više od 29 % onih koji se s tom tvrdnjom slažu.

„Unatoč tome što su realne plaće u velikoj mjeri oporavljene, potrošači ostaju pesimistični u pogledu svoje kupovne moći uoči 2026.”, rekao je Geijer.

Njemačka bilježi najvišu razinu pesimizma: više od polovice ispitanika (53 %) ne slaže se s navedenom tvrdnjom, a odmah iza nje je Belgija s 50 %.

U ostalim zemljama udio pesimista je niži — 40 % u Nizozemskoj, 36 % u Poljskoj i 34 % u Rumunjskoj.

Španjolska se ponovno izdvaja. Samo 18 % ispitanika ne očekuje poboljšanje kupovne moći, dok se više od polovice (52 %) slaže s tvrdnjom, što upućuje na optimističnija očekivanja.

Inflacija hrane i udio u kućnom proračunu
Postoji pozitivna povezanost između prosječne godišnje inflacije hrane i bezalkoholnih pića te njihova udjela u kućnoj potrošnji. Kako raste jedno, obično raste i drugo. Povezanost nije savršena, ali je prilično izražena.

To znači da su neke zemlje snažnije pogođene jer se suočavaju s višom inflacijom hrane, a kućanstva istodobno veći dio svojih budžeta troše na hranu.

Primjerice, u Rumunjskoj je inflacija hrane 2025. iznosila 6,8 %, dok su kućanstva na hranu i pića trošila 23,1 % svojih budžeta.

Takav se obrazac općenito uočava u više zemalja istočne Europe i na Balkanu.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu