Očekuje se da će inflacija hrane u EU-u 2025. godine nadmašiti ukupnu inflaciju. Prema podacima Eurostata, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 3,3 %, dok je ukupna stopa inflacije iznosila 2,5 %. U europodručju Europska središnja banka procjenjuje da će se inflacija hrane ublažiti kako bude slabio utjecaj ranijeg rasta globalnih cijena prehrambenih sirovina i nepovoljnih ljetnih vremenskih uvjeta, a zatim će se do kraja 2026. stabilizirati na razini nešto iznad 2%, piše Euronews.

Unatoč tome, raspoloženje potrošača pokazuje da se pritisci na cijene i dalje snažno osjećaju.

Istraživanje ING Consumer Researcha pokazuje da rast cijena hrane ostaje jedno od glavnih pitanja za potrošače u EU-u u 2026. godini. Mnogi očekuju da će cijene namirnica nastaviti brzo rasti, osobito u zemljama u kojima hrana i bezalkoholna pića čine velik udio u kućnim budžetima.

Kad je riječ o očekivanjima poboljšanja kupovne moći, pesimista je više nego onih koji su optimistični.

Kako se, dakle, očekuje da će se cijene hrane kretati diljem Europe 2026. godine? U kojim zemljama potrošači očekuju daljnji rast? I kako se udio troškova za hranu u kućnim proračunima razlikuje među europskim državama?

Strah od rasta cijena prelazi 60% u tri zemlje
Ukupno 58 % ispitanika izjavilo je da se u potpunosti slaže ili slaže s tvrdnjom:

“Očekujem da će razina cijena namirnica u mojoj zemlji u sljedećih 12 mjeseci rasti brže.”

Samo 14 % ispitanika u šest zemalja nije se složilo s tom tvrdnjom. Ekonomist ING-a Thijs Geijer to je opisao kao znak da se pritisci na cijene usporavaju, ali je upozorio da mnoga kućanstva i dalje osjećaju posljedice nedavne inflacije hrane.

„To je znak da su mnogi potrošači mentalno spremni ili se pripremaju na još višu inflaciju”, rekao je Geijer. Dodao je da će potrošači vjerojatno trebati dulje razdoblje umjerene inflacije prije nego što promijene svoja očekivanja.

Istraživanje ING-a obuhvatilo je šest europskih zemalja — Njemačku, Španjolsku, Nizozemsku, Belgiju, Poljsku i Rumunjsku — s oko 1.000 ispitanika u svakoj.

Osim u Španjolskoj, zabrinutost zbog rasta cijena u ostalim je zemljama bila veća te je u nekim slučajevima prelazila dvije trećine ispitanika. U Rumunjskoj 73 % ispitanika očekuje da će cijene namirnica u sljedećih 12 mjeseci rasti brže. U Belgiji taj udio iznosi 66 %, a u Nizozemskoj 64 %.

U Njemačkoj više od polovice ispitanika (57 %) očekuje brži rast cijena namirnica, dok je u Poljskoj taj udio blizu polovice (49 %).

Zašto je udio u Španjolskoj niži?
Španjolska bilježi najniži udio – tek oko dvije petine ispitanika (39 %) ima takvo očekivanje.

Španjolsko gospodarstvo poraslo je 2,8 % u 2025. godini, znatno iznad prosjeka europodručja od 1,5 %. Niže cijene energije i usporavanje inflacije pomogli su očuvanju povjerenja potrošača i potaknuli potrošnju.

Podaci platforme Indeed također pokazuju da je Španjolska na drugom mjestu među pet najvećih europskih gospodarstava po broju oglasa za posao, koji su krajem 2025. bili 54 % iznad pretpandemijske razine.

Projekcije OECD-a također svrstavaju Španjolsku na vrh među pet najvećih europskih gospodarstava, s očekivanim realnim rastom BDP-a od 2,2 %, u usporedbi s 1,2 % u europodručju i Ujedinjenoj Kraljevini.

OECD očekuje da će snažno otvaranje novih radnih mjesta i rast realnih plaća i dalje podupirati privatnu potrošnju u Španjolskoj.

Potrošači skeptični
Jesu li europski potrošači optimistični kad je riječ o poboljšanju kupovne moći? Ne osobito.

U šest promatranih zemalja 39 % ispitanika ne slaže se s tvrdnjom: „Očekujem da će moja kupovna moć u 2026. biti veća nego ove godine”, što je znatno više od 29 % onih koji se s tom tvrdnjom slažu.

„Unatoč tome što su realne plaće u velikoj mjeri oporavljene, potrošači ostaju pesimistični u pogledu svoje kupovne moći uoči 2026.”, rekao je Geijer.

Njemačka bilježi najvišu razinu pesimizma: više od polovice ispitanika (53 %) ne slaže se s navedenom tvrdnjom, a odmah iza nje je Belgija s 50 %.

U ostalim zemljama udio pesimista je niži — 40 % u Nizozemskoj, 36 % u Poljskoj i 34 % u Rumunjskoj.

Španjolska se ponovno izdvaja. Samo 18 % ispitanika ne očekuje poboljšanje kupovne moći, dok se više od polovice (52 %) slaže s tvrdnjom, što upućuje na optimističnija očekivanja.

Inflacija hrane i udio u kućnom proračunu
Postoji pozitivna povezanost između prosječne godišnje inflacije hrane i bezalkoholnih pića te njihova udjela u kućnoj potrošnji. Kako raste jedno, obično raste i drugo. Povezanost nije savršena, ali je prilično izražena.

To znači da su neke zemlje snažnije pogođene jer se suočavaju s višom inflacijom hrane, a kućanstva istodobno veći dio svojih budžeta troše na hranu.

Primjerice, u Rumunjskoj je inflacija hrane 2025. iznosila 6,8 %, dok su kućanstva na hranu i pića trošila 23,1 % svojih budžeta.

Takav se obrazac općenito uočava u više zemalja istočne Europe i na Balkanu.

Svjetske cijene hrane pale su peti mjesec zaredom u siječnju, prema najnovijem izvješću Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). Pad cijena prvenstveno je uzrokovan nižim međunarodnim cijenama mliječnih proizvoda, šećera i mesa, dok su tržišta žitarica i biljnog ulja zabilježila mješovite, ali uglavnom stabilne trendove.

Obilne zalihe pšenice

Indeks cijena hrane FAO-a pao je u siječnju u usporedbi s prethodnim mjesecom i u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Kod žitarica, obilne zalihe pšenice u Europi i crnomorskoj regiji odigrale su ključnu ulogu u održavanju stabilnosti tržišta, ublažavajući zabrinutost zbog vremenskih uvjeta koji utječu na mirujuće usjeve.

U sektoru biljnih ulja, cijene suncokretovog ulja porasle su zbog ograničene ponude iz crnomorske regije, dok je tržište ulja uljane repice u Europskoj uniji ostalo dobro opskrbljeno, dijelom zbog snažnog uvoza u prethodnom razdoblju. Ti su čimbenici pridonijeli umjerenom razvoju cijena, bez većih poremećaja na regionalnim tržištima.

Cijene mesa blago padaju, mliječni proizvodoi – oštrije

Cijene mesa nastavile su blagi silazni trend, potaknute stabilnom globalnom ponudom, dok su cijene mliječnih proizvoda oštrije pale, posebno sira i maslaca, zbog obilnih zaliha. Ovi su događaji dodatno pridonijeli ukupnom padu indeksa cijena hrane FAO-a.

Najnovije prognoze FAO-a ukazuju na to da bi globalna proizvodnja žitarica mogla dosegnuti rekordne razine u 2025. godini, s porastom zaliha svih glavnih usjeva. Očekuje se da će globalni omjer ponude i potrošnje porasti na najvišu razinu od početka 2000-ih, što je važan signal jačanja otpornosti globalnog sustava opskrbe hranom, piše N1 BiH.

Potrošači i dalje trebaju biti na oprezu

Međutim, FAO upozorava da se trenutna stabilnost tržišta ne smije tumačiti kao trajno smanjenje rizika. Takvi povoljni trendovi uvelike ovise o dobrim prinosima, funkcionirajućim lancima opskrbe i stabilnoj dostupnosti poljoprivrednih inputa, a globalna tržišta hrane ostaju ranjiva na iznenadne šokove.

Sustav poljoprivrednih tržišnih informacija (AMIS), pod pokroviteljstvom FAO-a, također je u petak objavio svoj mjesečni Market Monitor. Uz redovita ažuriranja tržišta, izvješće analizira relativnu stabilnost međunarodnih tržišta za glavne prehrambene usjeve, ističući otpornost i fleksibilnost pokazanu u posljednjim razdobljima.

Međutim, izvješće upozorava da to uvelike odražava povoljnu kombinaciju obilnih prinosa, funkcionirajućih lanaca opskrbe i odgovarajuće dostupnosti gnojiva te naglašava da bi bilo pogrešno zaključiti da su globalna tržišta prehrambenih roba sada strukturno manje ranjiva na šokove.

Utjecaj La Niñe očekuje se barem do ranog proljeća.

Tihi ocean prolazi kroz snažnu transformaciju, pri čemu se La Niña razilazi brže nego što se u početku očekivalo, što označava početak velike atmosferske i oceanske promjene za 2026. godinu. Ulaskom u proljetnu sezonu, utjecaj La Niñe na vrijeme će izblijedjeti, a modeli upućuju na pojavu El Niña već tijekom ljeta, s vrhuncem intenziteta tijekom iduće zime. Osim toga, trenutačno dolazi i do poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga iznad Sjevernog pola, što bi moglo definirati vremenske obrasce duboko u proljeće, dok La Niña blijedi, navodi Severe Weather Europe, a prenosi Večernji list.

ENSO (El Niño Southern Oscillation) područje je ekvatorijalnog Tihog oceana koje se mijenja između toplih i hladnih faza. Obično dolazi do promjene faze u razdoblju od oko jedne do tri godine. Oceanske anomalije ne donose samo glavni utjecaj na globalno vrijeme, već mogu ukazati i na promjene u globalnom vremenskom sustavu. Hladna ENSO faza zove se La Niña, a topla faza El Niño. Svaka od njih ima različit utjecaj na tlak i vrijeme. ENSO prelazi između faza pod utjecajem tropskih pasatnih vjetrova. Oni su stabilni i postojani, a obično pokreću ili zaustavljaju određenu fazu.

La Niña je dosegnula vrhunac snage i površine krajem jeseni, a od tada su se hladne anomalije počele polako razilaziti, sa snažnijim kolapsom u posljednjim tjednima. Prognoza pasatnih vjetrova pokazuje neuobičajeno snažan udar zapadnih vjetrova preko Tihog oceana u posljednjim danima, a to može brzo erodirati slabe hladne anomalije. Iako je hladna anomalija La Niñe još uvijek vidljiva, ona slabi na obje strane, odnosno istočno i zapadno. Cijeli je proves, također, povezan sa snažnim promjenama temperature duboko ispod površine oceana. Naime, na zapadu se razvio veliki topli bazen koji se širi prema istoku i erodira hladne podzemne temperature.

No utjecaju La Niñe trebat će još vremena da nestane iz atmosfere s obzirom na to da nije riječ o trenutačnom odgovoru na oceanske anomalije. Zbog toga se može očekivati utjecaj vremena La Niñe barem do ranog proljeća. Kako se bliži kraj La Niñe, prognoze najavljuju brzi prijelaz u El Niño. Taj pomak u ranu toplu fazu trebao bi se dogoditi do ljeta. To znači da će El Niño vjerojatno dosegnuti vrhunac tijekom zime, donoseći glavni utjecaj tijekom iduće sezone preko Sjedinjenih Država, Kanade i Europe.

Prema svim podacima, Severe Weather Europe ističe da nas čeka snažna globalna promjena vremena 2026. godine. Analizirajući prijašnje godine u kojima je došlo do sličnog pomaka iz La Niñe u El Niño, zabilježen je nizak tlak iznad Sjeverne Amerike i Europe, što je dovelo hladniji zrak iz polarnih regija. Slično se očekuje i ove veljače, no na to će utjecati i stratosfersko zagrijavanje do kojega će doći početkom mjeseca. Oko 10. veljače moglo bi doći do rušenja polarnog vrtloga i dijeljenja jezgre. To bi potom moglo promijeniti tijek vremena u veljači i vjerojatno u ožujku, odnosno hladni polarni zrak mogao bi lakše pobjeći u Sjedinjene Države ili Europu. Hladniji trend ove će veljače najvjerojatnije zahvatiti cijeli istočni dio Sjedinjenih Država, a postoji i prošireno hladno područje preko sjevernih i središnjih dijelova Europe.

El Niño, koji će pojaviti tijekom ljeta, može znatno smanjiti šanse za jake uragane koji utječu na Sjedinjene Države. Ali najveći utjecaj na vrijeme obično je tijekom zimske sezone kada El Niño ima potpuno suprotan utjecaj od La Niñe. Zime El Niña bile su toplije od uobičajenog u Kanadi i dijelovima sjevernih Sjedinjenih Država. Istodobno, hladnije temperature tada prevladavaju nad zapadnim, južnim i istočnim Sjedinjenim Državama. Uz to, mijenjaju se i obrasci snježnih padalina. Naime, podaci pokazuju manje snijega u sjevernim Sjedinjenim Državama i na srednjem zapadu.

Europa, također, osjeća utjecaj El Niña zimi, ali mnogo manje izravno jer je dalje od glavne ENSO regije. No gledajući anomalije temperature za Europu, specifične godine pokazuju hladan zimski trend nad sjevernim dijelovima kontinenta koji se povremeno širi prema zapadnom i središnjem dijelu. Iako Europa obično nije pod izravnim utjecajem El Niña, može doživjeti promjene na globalnoj razini, što utječe na vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi.