Svijet
PETA želi kazniti ljude koji ne šeću pse 3 puta dnevno, vlasnici bijesni: “Nerealno”
Organizacija za zaštitu životinja PETA predložila je kontroverzan zakon u američkoj saveznoj državi Delaware koji bi vlasnike pasa obvezao na najmanje tri šetnje dnevno. Oni koji se ne bi pridržavali ovog pravila suočili bi se s kaznom do 500 dolara.
Iz PETA-e ističu kako redovite šetnje psima ne pružaju samo priliku za obavljanje nužde, već im pomažu u održavanju zdrave težine, smanjuju rizik od bolesti te nude mentalnu stimulaciju ključnu za sprječavanje depresije, dosade i tjeskobe.
“Za većinu pasa, šetnja je pravo olakšanje, odnosno prilika da svojim osjetljivim njuškama ponjuše vijesti iz susjedstva i vide stvari osim četiri zida, a omogućiti im to barem tri puta dnevno nije mnogo”, poručila je osnivačica PETA-e Ingrid Newkirk u prijedlogu.
Newkirk je kao primjer navela talijanski grad Torino, gdje se skrbnici suočavaju s kaznama do 579 dolara ako svoje pse ne prošeću tri puta dnevno.
“PETA traži od prve države koja je ratificirala Ustav da predvodi naciju u donošenju zakonodavstva koje poštuje pse, koji zahtijevaju mentalnu stimulaciju, fizičku vježbu i odmore za nuždu, baš kao i njihovi skrbnici”, dodala je.
Ako zakon bude usvojen, Delaware bi postao prva američka savezna država koja zahtijeva minimalno tri šetnje dnevno za pse, no čini se da vlasnici nisu nimalo oduševljeni tom idejom.
Vlasnici bijesni: “Ovo je nerealno”
Društvene mreže preplavili su bijesni komentari vlasnika pasa koji su izrazili svoje nezadovoljstvo. Mnogi ističu kako neke pasmine jednostavno ne žele ili ne mogu ići u toliko šetnji svaki dan.
“Ah da. Neka vučem svog 16-godišnjeg jazavčara s problemima s leđima u tri šetnje dnevno ili riskiram da ga pošalju u sklonište koje će ga vjerojatno ubiti. To će sigurno pomoći”, sarkastično je napisao jedan vlasnik.
“Kako će se ovo provoditi? Hoće li nadzornik za pse ići od vrata do vrata s kontrolnom listom?”, upitao je drugi.
“Ne slažem se”, izjavio je treći. “Mnogi ljudi neće usvojiti psa ako je to uvjet. Tri odlaska na nuždu sigurno i jedna do dvije stvarne šetnje, ali ovo… previše je.”
“Kako bi itko tko radi mogao šetati pse minimalno tri puta dnevno? To bi bilo idealno, ali nije praktično. Vrijeme u Delawareu može biti teško i za psa i za vlasnika”, dodao je četvrti korisnik.
Kinolozi: Potrebe se razlikuju od psa do psa
Pojedini vlasnici istaknuli su da, kao i kod ljudi, ne trebaju svi psi istu razinu fizičke aktivnosti. “To je kao da se zahtijeva da svaka osoba ide u teretanu svaki dan. Ja često čuvam pse, i mnogi psi koje čuvam samo izađu obaviti nuždu, uopće nisu za duge šetnje”, napisao je jedan korisnik.
Drugi su, pak, pozdravili ideju podizanja svijesti, iako je smatraju nerealnom. “Očito nije realan napor ili kampanja, ALI oni podižu svijest o činjenici da mnogi psi (vjerojatno većina) ne dobivaju odgovarajuće šetnje ili vrijeme vani”, podijelio je svoje mišljenje jedan komentator.
Prema Američkom kinološkom savezu, količina vježbe koju pas treba ovisi o nizu čimbenika, poput dobi, zdravlja i pasmine. Primjerice, štencima više odgovaraju kraće i češće šetnje umjesto jedne duge šetnje od sat vremena, kako je PETA sugerirala.
“Često štenci moraju obaviti nuždu odmah nakon jela, pa povezivanje vaših šetnji s tim može pomoći”, objasnila je veterinarka Emily Wilson. “S deset tjedana starim štenetom, mogli biste izaći u desetominutnu šetnju dva ili tri puta dnevno”, dodala je.
Dr. Wilson je također naglasila da se udaljenost i tempo šetnje mijenjaju kako psi stare te im u starijoj dobi možda neće trebati toliko izlazaka kao kad su bili mlađi.
Svijet
ZABRINJAVAJUĆI TREND / Matičnu državu napustilo bi čak devet od deset Europljana: Evo gdje bi voljeli živjeti
Gotovo polovica stanovnika Francuske, Njemačke, Italije i Ujedinjene Kraljevine očekuje da će u nekom trenutku života živjeti u drugoj državi, pokazalo je novo istraživanje provedeno na uzorku od 2000 odraslih osoba.
Anketu je za digitalnu osiguravateljsku tvrtku Feather provela istraživačka agencija, a rezultati pokazuju da je kriza troškova života glavni razlog zbog kojeg mnogi razmišljaju o preseljenju u inozemstvo. To je navelo 53 posto Britanaca, 48 posto Francuza, 43 posto Nijemaca i 32 posto Talijana.
U svakoj od četiri zemlje ispitano je po 500 odraslih osoba, a tek jedan od deset ispitanika rekao je da sigurno ne bi preselio u drugu državu, prenosi Euronews.
Iako se omiljene destinacije razlikuju od zemlje do zemlje, Španjolska se pokazala kao najpoželjniji izbor među ispitanicima.
Kanada kao najpoželjnija
Britanci i Talijani najčešće su odabrali upravo Španjolsku kao zemlju u kojoj bi željeli živjeti. Za nju se izjasnilo 24 posto Britanaca i 20 posto Talijana. Španjolska je bila i drugi najpopularniji izbor među Francuzima i Nijemcima, pri čemu ju je odabralo 16 posto Francuza i 12 posto Nijemaca.
Francuzi su kao najpoželjniju destinaciju izdvojili Kanadu, koju je odabralo 17 posto ispitanika, dok je Italija zauzela drugo mjesto s 14 posto glasova.
Nijemci pritom uglavnom ne planiraju seliti daleko od kuće. Njih 17 posto odabralo je Austriju, dok su Španjolska i Švicarska podijelile drugo mjesto s po 12 posto.
Britanci su, s druge strane, spremniji na preseljenje na drugi kraj svijeta. Australiju je odabralo 19 posto ispitanika, Kanadu 15 posto, a Novi Zeland deset posto.
Iako se Dubai često spominje kao jedno od najpopularnijih odredišta za iseljenike, samo tri posto Britanaca navelo je da razmišlja o preseljenju ondje. Autori istraživanja napominju da je anketa provedena krajem lipnja te smatraju da su na rezultate vjerojatno utjecali iranski napadi na Ujedinjene Arapske Emirate tijekom prethodnih mjeseci.
U usponu je fenomen “semi-pata”
U sklopu istraživanja Feather je razgovarao i s putopisnom stručnjakinjom Holly Rubenstein, voditeljicom podcasta The Travel Diaries, koja smatra da se tradicionalni način života iseljenika mijenja.
“Nova verzija takvog života mnogo je fleksibilnija. Ljudi provedu šest mjeseci na jednom mjestu, rade na daljinu, isprobavaju određeni stil života i stvaraju veze na više različitih lokacija”, kaže Rubenstein.
Dodaje da će generacija Alpha odrastati uz rad i komunikaciju na daljinu kao nešto sasvim uobičajeno.
“Njima karijera, prijateljstva i identitet više neće biti vezani uz samo jedno mjesto”, zaključila je.
Svijet
Uskoro novi izgled novčanica eura. Ovo su prijedlozi
Europska središnja banka (ECB) predstavila je u četvrtak prijedloge dizajna koji su ušli u uži izbor za novu seriju euronovčanica te pokrenula javno savjetovanje u kojem poziva građane diljem Europe da iznesu svoje mišljenje.
Prijedlozi se temelje na dvjema temama – „Europska kultura” i „Rijeke i ptice” – te motivima odabranima za njihovo prikazivanje.
„Euronovčanice nisu samo sredstvo plaćanja – one su jedan od najopipljivijih izraza Europe”, izjavila je predsjednica ESB-a Christine Lagarde. „Dizajnom koji spaja ljepotu i značenje dodatno će učvrstiti naš zajednički identitet.”
Stiglo više od 1.200 prijava
Prijedlozi koji su ušli u uži izbor rezultat su natječaja za dizajn provedenog na razini Europske unije. Zaprimljeno je više od 1.200 prijava grafičkih dizajnera, a njih 25 pozvano je da izradi prijedloge za jednu ili obje teme. Neovisni žiri, sastavljen od 21 stručnjaka iz područja grafičkog dizajna, komunikacija, neuroznanosti i povijesti, koje su nominirale središnje banke država europodručja, odabrao je deset prijedloga.
Sada su svi građani Europe pozvani da daju svoje mišljenje, nakon što je Upravno vijeće ECB-a odlučilo provesti internetsku anketu o tih deset prijedloga. Javno savjetovanje bit će otvoreno do 21. rujna 2026. Paralelno će neovisna istraživačka tvrtka provesti zasebno istraživanje s istim pitanjima na reprezentativnom uzorku građana europodručja.
ECB će objaviti izvješće o rezultatima oba istraživanja nakon što bude odabran konačni koncept dizajna. Povratne informacije građana ključan su dio uključivog pristupa Eurosustava kojim se želi osigurati da se u obzir uzmu stavovi ljudi iz cijele Europe.
Odluka krajem godine
Očekuje se da će Upravno vijeće ECB-a donijeti konačnu odluku o novom dizajnu novčanica krajem ove godine. Odluka će se temeljiti na više elemenata, uključujući zaključke žirija natječaja za dizajn, tehničku procjenu te rezultate dvaju istraživanja.
Odabrani dizajn potom će proći daljnji razvoj i testiranja prije početka proizvodnje. Očekuje se da će nove euronovčanice ući u optjecaj u godinama koje slijede. Novčanice iz postojećih serija zadržat će svoju vrijednost i nastavit će biti u optjecaju zajedno s novima. Bit će to prvi potpuni redizajn euronovčanica od njihova uvođenja 2002. godine.
„Redizajn euronovčanica dio je dugoročnih nastojanja Eurosustava da gotovina ostane sigurno, učinkovito i građanima blisko sredstvo plaćanja, čime se čuva pristup javnom novcu i sloboda izbora načina plaćanja”, rekao je član Izvršnog odbora ECB-a Piero Cipollone.
Svijet
Booking upozorio na trend koji može promijeniti turističku sezonu: Sve je više razloga za brigu
Booking je objavio šesto izdanje godišnjeg Europskog barometra smještaja, istraživanja koje obuhvaća očekivanja, prilike i izazove u smještajnom sektoru diljem Europe.
U istraživanju je sudjelovalo 1240 rukovoditelja i menadžera iz 24 europske zemlje, među kojima je i Hrvatska.
Prema rezultatima za Hrvatsku, 67 posto smještajnih objekata očekuje pozitivan razvoj poslovanja u sljedećem razdoblju, dok njih 66 posto svoju trenutačnu financijsku situaciju ocjenjuje dobrom. Istodobno se bilježi usporavanje rasta prosječne dnevne cijene smještaja. Udio objekata koji su prijavili rast cijena na godišnjoj razini smanjio se s 46 posto u 2025. na 41 posto u 2026. godini. S druge strane, 43 posto objekata zabilježilo je rast popunjenosti, što je četiri postotna boda više nego godinu ranije.
Rezultati pokazuju i razlike između lanaca i neovisnih smještajnih objekata. Svoju ekonomsku situaciju pozitivnom ocjenjuje 75 posto lanaca, u usporedbi sa 61 posto neovisnih objekata. Rast popunjenosti prijavilo je 49 posto lanaca i 40 posto neovisnih objekata. Neovisni objekti nešto su češće bilježili rast cijena soba u šest mjeseci prije provođenja istraživanja, njih 43 posto, dok je isti trend zabilježilo 38 posto lanaca.
Razlike između većih i manjih pružatelja smještaja posebno su vidljive u području kibernetičke sigurnosti. Ukupno 64 posto hrvatskih smještajnih objekata smatra da je dovoljno dobro pripremljeno za kibernetičke rizike. Alate za zaštitu mreže redovito koristi 90 posto objekata, jednako toliko primjenjuje sigurne sustave za obradu plaćanja, dok 86 posto redovito ažurira softver.
Bit će potrebna dodatna ulaganja
Među objektima s manje od deset zaposlenih samo njih 49 posto smatra da je odgovarajuće pripremljeno za kibernetičke prijetnje. Kibernetičke napade kao jedan od najvećih razloga za zabrinutost navodi 23 posto manjih pružatelja smještaja, dok 46 posto posebno ističe prijevare povezane s plaćanjem. Veći objekti te rizike nisu svrstali među svoje glavne poslovne izazove.
Nijedan manji smještajni objekt nije prijavio incident povezan s kibernetičkom sigurnošću ili zaštitom podataka tijekom protekle godine, dok je takve incidente prijavilo 29 posto većih objekata. Taj podatak može upućivati na veću izloženost većih sustava, ali i na njihovu veću sposobnost otkrivanja i evidentiranja incidenata. U izvješću se navodi da će zbog sve složenijih metoda napada biti potrebna dodatna ulaganja u sigurnosne sustave i znanja, osobito među manjim objektima koji raspolažu ograničenijim resursima.
Među glavnim izazovima za predstojeću sezonu ističu se vanjski poremećaji. Ukupno 42 posto smještajnih objekata zabrinuto je da bi ekstremni vremenski uvjeti ili prirodne pojave mogli otežati putovanja. Dodatnih 27 posto uzima u obzir lokalne okolnosti, poput štrajkova u prometu ili građevinskih radova, koje mogu utjecati na dolazak gostiju ili poslovanje objekta.
Iako su vremenske prilike prepoznate kao jedan od važnijih rizika, prilagodba ponude sadržajima koji ne ovise o vremenu najmanje je zastupljena strategija za smanjenje sezonalnosti. Istodobno 42 posto putnika pokušava izbjeći vremenske poremećaje planiranjem putovanja izvan tradicionalne turističke sezone, zbog čega se pružatelji smještaja češće oslanjaju na cjenovne i marketinške mjere.
Posebne cijene ili pakete izvan glavne sezone nudi 79 posto objekata, koji navode da takva praksa donosi pozitivne rezultate. Internetske platforme kao učinkovit kanal za poticanje potražnje izvan sezone navodi 87 posto hotelijera. Organske objave na društvenim mrežama koristi 58 posto objekata, plaćeno oglašavanje na tražilicama 57 posto, kampanje elektroničkom poštom 48 posto, a oglašavanje u tradicionalnim medijima 32 posto.
Otpornost industrije
Putovanja povezana s događanjima također se koriste za privlačenje gostiju izvan razdoblja najveće potražnje. Tijekom proteklih 12 mjeseci 37 posto objekata ostvarilo je koristi od takvih putovanja, no samo je pet posto taj utjecaj ocijenilo značajnim. Među objektima koji su zabilježili koristi, njih 80 posto ostvarilo je rast rezervacija u razdobljima niže potražnje, dok je 72 posto zabilježilo rast prihoda po sobi.
“Europski barometar smještajnog sektora za 2026. pokazuje otpornost industrije koja se u stvarnom vremenu prilagođava promjenjivom okruženju, od ubrzanog razvoja kibernetičkih rizika do upravljanja poremećajima povezanima s klimatskim uvjetima i potražnjom potaknutom događanjima”, izjavio je Matthias Schmid, viši potpredsjednik za smještaj u Bookingu.
“Rezultati, međutim, ukazuju i na moguću fragmentaciju sektora jer se među različitim vrstama i veličinama smještajnih objekata pojavljuju različita iskustva i pritisci. Imajući to na umu, naš je cilj svim partnerima koji pružaju smještaj i dalje osiguravati uvide, alate i partnersku podršku potrebne za uspješno poslovanje tijekom cijele godine te na taj način pridonijeti rastu cjelokupnog sektora”, dodao je Schmid.
-
Sport6 dana prijeVAŽNA OBAVIJEST IZ ŠC VIŠNJIK: Bazen na redovitom remontu od 25. srpnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije(FOTO) MEDICINA POMAŽE ARHEOLOGIJI / U OB Zadar obavljena rendgenska snimanja vrijednih arheoloških nalaza s nizozemskog jedrenjaka potonulog u 16. st.
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA / Đir po gradu
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA / Premijer Plenković u Sv. Filipu i Jakovu otvorio Centar za starije osobe “Zvizda mora”




