Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Ponos i tuga u zadarskom zaleđu: Svečano obilježena 35. obljetnica herojske obrane Kruševa

Objavljeno

2 tjedna prije

-

U Kruševu je svečano obilježena 35. obljetnica herojske obrane iz ljeta 1991. godine, koja je okupila više od 600 branitelja, mještana i visokih uzvanika. Uz polaganje vijenaca za 13 poginulih branitelja i 7 civila ispred crkve sv. Jurja, obljetnica je uveličana i povijesnim mimoplovom ribarskih brodica i raketne topovnjače HRM-a u Novigradskom moru. Manifestacija je završila podsjetnikom na konačnu pobjedu i oslobođenje u VRO „Oluja“ 1995. godine

Priredio: NEDJELJKO JUSUP/Udruga 112. brigade

KRUŠEVO – „Prije 35 godina ovdje se dogodilo veliko zlo. Vi ste došli i branili naše Kruševo“, tim se riječima Ante Župan, gradonačelnik Obrovca, obratio okupljenima u Kruševu. Njegove riječi duboko su odjeknule među više od 600 branitelja, mještana i uzvanika koji su u subotu, 25. srpnja, dostojanstveno obilježili 35. obljetnicu početka obrane ovog kraja.

U ljeto 1991. godine Kruševo je postalo istinski simbol otpora – mjesto na kojem su hrabri hrvatski branitelji uspjeli zaustaviti vojno daleko nadmoćnijeg agresora.

Povijesni mimoplov i počeci HRM-a

Ove je godine obljetnica uveličana posebnim, iznimno atraktivnim događajem. U Novigradskom moru održan je impresivan mimoplov ribarskih brodica i raketne topovnjače Hrvatske ratne mornarice „Šibenik“.

Ovim je mimoplovom evokativno obilježeno 35 godina od povijesnog prevoženja hrvatskih branitelja iz Novigrada u Kruševo. Kada je Kruševo te 1991. godine ostalo u potpunom neprijateljskom obruču, ovaj opasan morski put bio je jedina veza sa slobodom. Taj hrabri pothvat lokalnih ribara ujedno je označio i same začetke stvaranja Hrvatske ratne mornarice.

„Naša zadaća bila je kompletna logistička potpora, kako u ljudstvu, tako i u materijalnim sredstvima. Sve u organizaciji 112 brigade. Prva i najvažnija zadaća bila je prebacivanje pripadnika Zbora narodne garde“, prisjetio se Branko Vlatković, ratni zapovjednik u Novigradu.

Olja Meštrović, sudionik tih događaja, dodao je: „Novigrad je puno pomogao – brodovima, prebacivanjem ljudi, oružja… Novljanci su napravili golemu stvar za ovu državu.“

Čak 44 dana, sve do privremenog pada Kruševa, plovilo se bez prestanka i po svim vremenskim uvjetima.

„Ribari su se odazvali sa svim svojim raspoloživim mogućnostima. Svaki od njih dao je svoj brod na raspolaganje. Upravo zato mi ovu akciju danas ponosno obilježavamo – zbog njihovog doprinosa i zbog ponosa što su to bili hrvatski vojnici“, istaknuo je Joso Klapan, načelnik Općine Novigrad.

Od prve policijske ispostave do bitke za Veliki Kosmač

Povijesni obrambeni put Kruševa počeo je 20. travnja 1991. godine uspostavom Policijske ispostave. Ubrzo nakon toga, od domicilnog stanovništva formirana je satnija 3. bojne 112. brigade ZNG-a. „Zapovjednik te prve satnije bio je Berko Perica“, podsjetio je Marko Čulina, prvi ratni zapovjednik legendarne 112. brigade.

Čulina je posebno istaknuo ključni trenutak kada su u pomoć domaćim braniteljima, pod okriljem noći s 29. na 30. srpnja, ribarskim kočama iz Novigrada pristigli pripadnici 4. gardijske brigade. Domaći momci su ih dočekali i odmah ih upoznali s najugroženijim položajima. Samo tri-četiri dana nakon toga, vođena je žestoka bitka za Veliki Kosmač, kojega su hrvatske snage uspješno osvojile usprkos tehnički superiornijem neprijatelju.

Nakon tog poraza, na pregovore dolazi zloglasni Ratko Mladić, tadašnji načelnik 9. kninskog korpusa. Došao je pregovarati u ime neprijateljske strane jer, kako je sam priznao, „Sergej Veselinović, predsjednik općine Obrovac, ne smije doći iz straha za svoj život“.

„U tom trenutku nama je svima postalo potpuno jasno da protiv nas otvoreno ratuje JNA“, naglasio je Čulina.

Kruševo i Jasenice uspješno su branjeni sve do 11. rujna, kada je JNA zauzela Maslenički most. Okruženi sa svih strana, branitelji su se morali organizirano  povući prema Zadru kako bi se uključili u sudbonosnu obranu samoga grada, a uspješno su evakuirani i svi civili kojima je prijetila pogibelj.

Počasti herojima: “Imali smo srce bez oružja”

Središnji i najemotivniji dio proslave bio je posvećen onima koji su dali ono najvrjednije. Predstavnici brojnih braniteljskih udruga i državnih izaslanstava, među kojima i izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja predvođeno državnim tajnikom Zlatanom Bašićem, položili su vijence i upalili svijeće ispred crkve sv. Jurja u Kruševu.

S dubokim poštovanjem i trajnom tugom pročitana su imena trinaestorice poginulih branitelja koji su svoje živote ugradili u temelje domovine: Damir Šoša, Vrane Vrkić, Rade Brkić, Marinko Brkić, Ivica Denona, Neven Brkić, Senad Župan, Nikola Džalto, Ivica Vukičević, Luka Vranješ, Srećko Biočić, Ivo Lisica i Ivan Lendić.

Nisu zaboravljeni ni nevini civili Kruševa koji su mučki ubijeni od neprijateljske ruke: Marija Vrkić, Ive Brkić, Mile Župan, Stana Župan, Marija Župan, Marin Karamarko i Nediljko Brkić.

Nakon svete mise u crkvi sv. Jurja, druženje je nastavljeno ispred lokalne škole uz prigodni domjenak i govore uglednih gostiju.

„Imali smo srce bez oružja. Ali imali smo ljubav i srce da obranimo Hrvatsku, što je na kraju dovelo do međunarodnog priznanja naše domovine“, poručio je general Slaven Zdilar, svojedobno zapovjednik imotske bojne  4. gardijske brigade

Okupljenima se obratio i Ivica Kukavica, zastupnik u Hrvatskom saboru, rekavši: „Entuzijazam i zajedništvo koje nas je krasilo u Domovinskom ratu, nažalost, do sada još nisam osjetio u saborskim klupama.“

Pismo zahvale uputio je i general zbora Mirko Šundov, koji zbog obveza nije mogao osobno nazočiti. „Svi se još živo sjećamo tih dana, a osobito naših poginulih branitelja i borbenog duha kojega smo imali u borbi protiv nadmoćnijeg neprijatelja“, poručio je Šundov.

Velike ovacije i simpatije svih nazočnih izmamila je mlada Imoćanka Ana Pirić, koja je nedavno na Sveučilištu u Splitu obranila diplomski rad pod nazivom „Ratni put pripadnika 3. imotske bojne u Hrvatskom domovinskom ratu“. Njezin rad posebno je dojmljivo prikazao upravo sudjelovanje Imoćana u povijesnoj obrani Kruševa.

General Milan Perković, svojedobni dozapovjednik legendarne 1. bojne 4. gardijske brigade, emotivno se prisjetio trenutka povlačenja iz Kruševa, ali je zaključio riječima koje najbolje opisuju duh tog vremena: „Morali smo se povući, ali znali smo, čvrsto smo znali da ćemo se vratiti i pobijediti!“

I, tako je uistinu i bilo. Kruševo i cijela Hrvatska definitivno su i trajno oslobođeni 5. kolovoza 1995. godine u veličanstvenoj vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“.

8
10
11
6
7
9
3
5
4
2
1

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

TOMISLAV MARIJAN BILOSNIĆ NOVI LAUREAT CROATIE REDIVIVE / Maslinov vijenac 36. jezično-pjesničke smotre pripao uglednom hrvatskom pjesniku

Objavljeno

8 sati prije

-

9. kolovoza 2026.

By

SELCA – Na Trgu Stjepana Radića u Selcima na otoku Braču, pred doslovno ispunjenim prostorom i brojnim ljubiteljima hrvatske književnosti, u petak, 7. kolovoza 2026. godine, održana je 36. manifestacija svehrvatske jezično-pjesničke smotre Croatia rediviva – ča-kaj-što. Jedna od najvažnijih hrvatskih pjesničkih manifestacija i ove je godine okupila pjesnike, književnike, jezikoslovce, kulturne djelatnike i ugledne goste iz Hrvatske i inozemstva, potvrdivši svoju trajnu ulogu u promicanju hrvatske jezične i pjesničke baštine.

Središnji događaj večeri bio je proglašenje ovogodišnjeg laureata. Maslinovim vijencem 36. Croatie redivive ovjenčan je ugledni hrvatski pjesnik Tomislav Marijan Bilosnić, čime je njegovo ime upisano među istaknute hrvatske književnike koji su tijekom proteklih desetljeća primili ovo prestižno pjesničko priznanje.

Bilosnić se tako pridružio nizu velikih imena hrvatskoga pjesništva koja su u Selcima okrunjena Maslinovim vijencem, među kojima su Zlatan Jakšić, Drago Štambuk, Dragutin Tadijanović, Zvonimir Mrkonjić. Jakša Fiamengo, Božica Jelušić, Vesna Parun, Luko Paljetak,Petar Gudelj, Sonja Manojlović, Tonko Maroević, Ivan Golub, Vlasta Vrandečić Lebarić, Slavko Mihalić, Joško Božanić, Mladen Machiedo, Milko Valent, Zoran Kršul, Mate Ganza, Tatjana Radovanović, Igor Zidić, Ante Stamać, Branimir Bošnjak, Ernest Fišer, Veselko Koroman, Delimir Rešicki, Tomislav Domović, Zvonimir Sutlović, Mile Stojić, Mirna Weber, Ivan Kramar, Vera Grgac, Dražen Katunarić, Sibila Petlevski i Tomislav Milohanić Slavić.

Ovogodišnja je Croatia rediviva održana pred crkvom Krista Kralja, na središnjem selčkom trgu. Među brojnim uglednicima manifestaciji je nazočila i dr. Anita Gamulin, ravnateljica Konzervatorskog zavoda u Splitu, kao izaslanica ministrice kulture i medija Republike Hrvatske Nine Obuljen Koržinek. Dr. Gamulin uputila je pozdrave sudionicima i publici, istaknuvši važnost manifestacije i njezin doprinos očuvanju i promicanju hrvatske kulturne i jezične baštine. Među uzvanicima bili su i Božo Biškupić, bivši ministar kulture Republike Hrvatske, te prof. Maciej Czerwinski, pročelnik Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu. Manifestaciji je nazočio i goste pozdravio i Petar Bezmalinović, zamjenik načelnika Općine Selca, kao i brojni drugi predstavnici kulturnoga, društvenoga i javnog života.

Prije natjecateljskog pjesničkog programa predstavljen je zbornik 7. Maslinov vijenac, vrijedan prilog proučavanju i dokumentiranju višedesetljetne povijesti Croatie redivive.

Zbornik donosi poeziju pet posljednjih ovjenčanika Maslinovim vijencem – pokojnog Ivana Kramara, Vere Grgec, Dražena Katunarića, Sibile Petlevski i Tomislava Milohanića Slavića – ali i brojne članke, oglede i rasprave posvećene samoj manifestaciji. U njemu je na različite načine dokumentirano i promišljeno 36 godina trajanja Croatie redivive, njezina poetika, kulturna uloga i mjesto u suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Zbornik je biranim riječima predstavila prof. dr. sc. Sanja Knežević sa Sveučilišta u Zadru, posebno istaknuvši značenje zlatne formule ča-kaj-što, koja predstavlja jedno od temeljnih obilježja Croatie redivive. Zlatna formula ča-kaj-što, naime, u međuvremenu je nadrasla okvire same pjesničke manifestacije. Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske proglašena je zaštićenim nacionalnim nematerijalnim kulturnim dobrom, a njezino je značenje prepoznato i u Zakonu o hrvatskom jeziku, koji je donio Hrvatski sabor.

Upravo se kroz formulu ča-kaj-što u Croatii redivivi susreću i prožimaju različiti hrvatski jezični i pjesnički izrazi, stvarajući svojevrsni književni prostor zajedništva hrvatske jezične baštine.

Pjesnička večer započela je pozdravnim govorima, a potom i izvedbom pjesme Maslina Vladimira Nazora, koju je krasnoslovio dr. Drago Štambuk, utemeljitelj i voditelj Croatie redivive. Prije samog početka pjesničkog programa otvorena je i 35. ploča Zida od poezije, na kojoj su uklesani stihovi prošlogodišnjeg laureata Tomislava Milohanića Slavića. Time je nastavljen jedan od posebnih običaja Croatie redivive, kojim se pjesnički trag svakoga laureata trajno upisuje u javni prostor Selaca.

U natjecateljskom dijelu programa nastupio je niz pjesnika različitih generacija i pjesničkih senzibiliteta. Pred publikom su svoje stihove kazivali Stanko Jerčić, Dražen Katunarić, Maja Tomas, Goran Gatalica, Sanja Mošić, Tomislav Marijan Bilosnić, Danica Bartulović, Drago Štambuk, Vlasta Vrandečić Lebarić, Davor Grgurić, Silvija Buvinić i Maciej Czerwinski.

Posebnost ovogodišnje smotre bila je i međunarodna dimenzija sudjelovanja prof. Macieja Czerwinskog, pročelnika Instituta slavenske filologije Jagelonskoga sveučilišta u Krakovu, čime je još jednom potvrđena otvorenost Croatie redivive prema slavističkom i europskom kulturnom prostoru. Pjesnički program dodatno je obogaćen glazbenim nastupom Domagoja Dorotića, tenora i prvaka Hrvatskoga narodnog kazališta, koji je svojim nastupom dao posebnu umjetničku dimenziju večeri.

Vrhunac ovogodišnje manifestacije bilo je proglašenje Tomislava Marijana Bilosnića 36. laureatom Croatie redivive i dobitnikom Maslinova vijenca. Bilosnić pripada među istaknute suvremene hrvatske pjesnike, a njegovo je književno stvaralaštvo poznato i izvan hrvatskih granica. Njegovim uvrštavanjem među laureate Croatie redivive nastavlja se tradicija kojom Selca svake godine u središte hrvatskoga književnog života dovode jedno od najvažnijih pjesničkih imena. Maslinov vijenac pritom nije samo književno priznanje pojedincu. On je i simbolična poveznica laureata s dugom tradicijom hrvatskoga pjesništva te s idejom Croatie redivive kao mjesta susreta različitih hrvatskih jezičnih i književnih izraza.

Ovogodišnja, 36. Croatia rediviva još je jednom pokazala da ta ideja nije ostala samo na razini kulturnog koncepta. Ona živi u pjesničkim nastupima, u knjigama i zbornicima, na Zidovima od poezije, u Maslinovu vijencu, ali prije svega u susretu pjesnika i publike. Nakon pjesničkog programa druženje pjesnika, uzvanika i gostiju nastavljeno je u restoranu Ružmarin u Selcima, gdje je u neformalnom ozračju nastavljen razgovor o poeziji, jeziku i kulturi.

Z. D.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DARUJ KRV – SPASI ŽIVOT / Ljetna akcija darivanja krvi u atriju Providurove palače

Objavljeno

8 sati prije

-

9. kolovoza 2026.

By

Udruga dobrovoljnih darivatelja krvi „DARUJ KRV – SPASI ŽIVOT” nastavlja s organizacijom akcija dobrovoljnog darivanja krvi na području Zadra i Zadarske županije.

Nakon uspješne prve uskrsne akcije održane u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar, na kojoj je prikupljeno 40 doza krvi, Udruga je u svibnju ponovno pokrenula darivanje krvi u Poličniku. Nakon nekoliko godina pauze, u Poličniku je prikupljeno čak 30 doza krvi, čime je pokazano da postoji velik interes građana za uključivanje u ovu humanitarnu aktivnost.

Sljedeća akcija održat će se 13. kolovoza 2026. godine, povodom blagdana Velike Gospe, u atriju Providurove palače u Zadru, u vremenu od 14:00 do 18:00 sati. Evo najave organizatora:

“Pozivaju se svi dobrovoljni darivatelji krvi, kao i građani koji do sada nisu darivali krv, da se odazovu akciji i svojim humanim činom pomognu onima kojima je krv najpotrebnija.

Posebno pozivamo stanovnike Grada Zadra i Zadarske županije, kao i sve građane koji se tijekom ljetnih mjeseci nalaze u Zadru, da odvoje dio svog vremena i pridruže se akciji. Poslijepodnevni termin od 14 do 18 sati odabran je kako bi se omogućio što veći odaziv građana, uključujući i one koji se zbog radnih obveza ne mogu odazvati jutarnjim terminima.

Dobrovoljno darivanje krvi jedan je od najhumanijih načina pomaganja drugima. Jedna odluka da darujete krv može nekome značiti novi početak, još jedan rođendan, još jedan zagrljaj i još jednu priliku za život.

Naš cilj je da akcije dobrovoljnog darivanja krvi postanu redovite i prepoznate na području Zadra i Zadarske županije te da se što veći broj građana uključi u ovu plemenitu aktivnost.

Pozivamo sve građane da nam se pridruže 13. kolovoza u atriju Providurove palače od 14 do 18 sati.

Daruj krv! Spasi život! ❤️“

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

NOĆ PUNOG MISECA / Večeras na Poluotoku posebna regulacija prometa!

Objavljeno

2 dana prije

-

8. kolovoza 2026.

By

Posebna regulacija prometa vrijedit će od 19:30 do 01 sat.

U subotu, 8. kolovoza za vrijeme održavanja manifestacije Noć punog miseca, na području Poluotoka vrijedit će posebna regulacija prometa. Od 19:30 do 01 sat u nedjelju (9. kolovoza), privremeno će biti zatvoren promet na potezu od Liburnske obale i Lančanih vrata do Kopnenih vrata u Foši. Privremena regulacija obuhvatit će Trg tri bunara te ulice Božidara Petranovića, Zadarskog mira 1358., Mihovila Pavlinovića, Ruđera Boškovića i Ante Kuzmanića.

Tijekom trajanja posebne regulacije prometa, uz asistenciju policijskih službenika i redarske službe, bit će omogućen prolazak vozila žurnih službi, vozila komunalnih službi te vozila stanara navedenog područja.

Učinak ovakve prometne regulacije analizira se u okviru Studije zone regulacije pristupa vozilima na Poluotok, čiju je izradu Grad Zadar lani naručio od Fakulteta prometnih znanosti.

Na isti način promet je bio reguliran i u utorak, 4. kolovoza, a za vrijeme posebne regulacije prometa provodi se povremeno ručno brojenje (snimanje) prometa u određenim vremenskim intervalima na ključnim mikrolokacijama na Poluotoku radi prikupljanja osnovnih parametara prometnog toka, kao i podataka o prostornoj distribuciji istih. Osim toga, evidentira se udio domaćih i stranih vozila kako u prometnom toku tako i na parkirališnim površinama unutar zone obuhvata.

Za potrebe Studije i razmatranja eventualnog uvođenja zone posebnog režima u dogledno vrijeme provest će se i brojanje prometa kod Lančanih vrata, a cilj je stvoriti podatkovnu bazu i saznati distribuciju tokova, odnosno koliko vozila je ušlo u zonu posebnog režima, a koliko ih se polukružno okrenulo.

Cijeli sustav regulacije prometa na Poluotoku dio je šire prometne strategije koja osim ograničavanja prometa na Poluotoku, podrazumijeva i parkirne površine van Poluotoka i dodatno poboljšanje javnog prijevoza i uređenje parkirne politike i širenje parkirnih zona izvan Poluotoka. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu