Hrvatska
(NE)DOVOLJNO ZA ŽIVOT / Poznati ekonomist o tome koliku plaću smatra dostojanstvenom. “Ostajem kod onoga što sam rekao zimus”
Proteklih se dana, ponajviše zbog Dana dostojanstvene plaće obilježenog 25. rujna, u domaćem prostoru opet puno govorilo o tome koliki bi iznos osobnog dohotka bio dostatan za normalan život u Hrvatskoj, a ne preživljavanje.
Tog dana je na konferenciji za novinare Hrvatske koalicije za dostojanstvenu plaću, čelnik Novog sindikata Mario Iveković rekao je da bi ona trebala iznositi 2.025 eura neto. Taj bi iznos, po njegovim riječima, trebao biti dovoljan za pokriće životnih troškova od prehrane, stanovanja i prijevoza do zdravstvene zaštite i školovanja djece.
Ovih dana se na skupu Kluba zastupnika socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, koji se pod domaćinstvom SDP-a održava u Opatiji, također spominjala dostojanstvena plaća.
“Ako je u Hrvatskoj minimalna plaća ispod tisuću eura, a za dostojanstven život treba 2.000 eura, onda to jako puno govori koliko se teško živi i koliko se za zarađeni novac može kupiti”, kazala je na skupu u Opatiji SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan.
Dostojanstvena plaća i u Ustavu
Posebnom uredbom Vlade RH, minimalna bruto plaća u ovoj godini u Hrvatskoj iznosi 970 eura, što je otprilike 745 eura neto. A prema zadnjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.437 eura, dok medijalna plaća (polovica zaposlenih prima više, a polovica manje od toga) iznosila 1.249 eura. No vjerojatno nema ikoga u Hrvatskoj tko bi ustvrdio da je ijedan od ta tri iznosa (minimalna, medijalna i prosječna plaća) dovoljan za dostojanstven život.
Pritom valja podsjetiti da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja u Ustavu ima formulaciju o dostojanstvenoj plaći. U članku 56. Ustava Republike Hrvatske stoji, naime, da “svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život”.
Rastu plaće, ali rastu i cijene
U dva navrata pitali smo poznatog ekonomista Ljubu Jurčića koliku plaću smatra dostojanstvenom za život u Hrvatskoj. Prvi puta, u ljeto 2024. godine, rekao nam je da bi to bilo 2.000 eura, ali uz napomenu da taj iznos ne treba shvatiti posve precizno zbog razlika u troškovima jer “nije isto živi li netko u Zagrebu ili Gospiću”.
“Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje i tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili”, objasnio nam je tada.
Potom smo Jurčića isto pitali i zimus nakon što je Vlada na temelju izmjena Zakona o minimalnoj plaći donijela Uredbu kojom je ove utvrđuje u bruto iznosu od 970 eura za ovu godinu. Osim toga, u međuvremenu je rasla i prosječna plaća, ali i inflacija. Tada je Jurčić korigirao iznos dostojanstvene plaće koji nam je prethodno iznio.
“Cijene su išle gore pa bih sada taj iznos pomaknuo na 2.200 eura. To bi bilo 10 posto više, onoliko koliko je prosječno poskupjela hrana”, rekao je zimus.
“Nos nam je još uvijek ispod vode”
Dok se u javnosti ne bezrazložno ‘licitira’ iznosom dostojanstvene plaće, Jurčića smo upitali bi li opet korigirao prethodnu procjenu. No ovoga puta ostao je kod iznosa koji je iznio zimus.
“I dalje stojim kod iznosa od 2.200 eura i do kraja godine ću ostati kod toga. No mislim da bi minimalna plaća trebala biti 1.100 eura, a prosječna plaća onih s fakultetskom diplomom i barem dvije godine radnog staža trebala bi biti najmanje 3.000 eura.”
U protekle dvije godine, dodao je Jurčić, s uvođenjem eura dobili smo europske cijene no ne i europske plaće.
“Ako je 2.200 eura nivo potrebne plaće, a ako je prosječna plaća na 1.400 eura, nos nam je još uvijek ispod vode. Digne se plaća pet – deset posto, ali to još uvijek nije dovoljno”, kaže.
“Siromašnih 20 posto, 50 posto muku muče”
Jurčić se upustio i u procjenu strukture građana prema njihovoj mogućnosti zadovoljenja životnih potreba svojim mjesečnim primanjima.
“Deset posto građana živi dobro, to su oni najbogatiji. Dvadeset posto građana je u siromaštvu ili u granicama siromaštva. Također dvadeset posto je onih u komotnoj poziciji koji se ‘igraju’ plusom i minusom na tekućem računu. Ostalih 50 posto muku muče kad u jesen djeca krenu u školu i kad dođe zima. Oni imaju problem kad treba zamijeniti neki kućanski uređaj ili kupiti novi automobil”, kazao je.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…






