Hrvatska
USUSRET NOVOJ AKADEMSKOJ GODINI / Koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet gradova u Hrvatskoj?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenima početkom kolovoza, u Hrvatskoj je 147.454 studenata. Toliko ih je, naime, bilo upisano u zimskom semestru prošle akademske godine. Od toga ih je 83,3 posto bilo na fakultetima, 14,9 posto na veleučilištima, 1,7 posto na umjetničkim akademijama, a samo 0,1 posto na visokim školama.
No tek nešto manje od 10 posto studenata ima smještaj u studentskim domovima. Prema podacima DZS-a iz srpnja ove godine, u Hrvatskoj su 24 studentska doma u kojima je u prošloj akademskoj godini bilo smješteno 14.060 studenata, dok je onih koji su se prijavili za taj smještaj ali ga nisu dobili bilo 5.121.
Uoči nove akademske godine, provjerili smo koliki su kapaciteti i cijene smještaja u studentskim domovima u devet sveučilišnih gradova u Hrvatskoj.
Zagreb: od 35 do 120 eura
Gotovo polovica od ukupnog broja studenata u Hrvatskoj, njih oko 70 tisuća (lani ih je bilo 68.935) studenti su Sveučilišta u Zagrebu. Velik dio njih su Zagrepčani kojima ne treba smještaj u domovima. Studentski centar (SC) Zagreb nudi smještaj u studentskim domovima Stjepan Radić, Cvjetno naselje, Lašćina i Dr. Ante Starčević. Ukupan kapacitet sva četiri doma je 7.490 ležajeva, od čega se 6.880 dodjeljuje studentima putem natječaja za subvencionirani smještaj, a preostalih 610 mjesta dijelom je namijenjeno studentima koji dolaze na razmjenu preko programa Erasmus, a dijelom raspolaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.
Za 6.880 mjesta u zagrebačkim studentskim domovima ove akademske godine prijavilo se 9.756 studenata, što znači da ih je oko tri tisuće ostalo bez tog smještaja pa će morati potražiti znatno skuplji privatni smještaj. Nedavno smo pisali o cijenama najma manjih (‘studentskih’) stanova u Zagrebu. U prosjeku su cijene najma garsonijera oko 550 eura, a stanova od pedesetak kvadrata 700 do 800 eura. To je znatno više od subvencionirane cijene smještaja u studentskim domovima koje se kreću od 35 do najviše 120 eura mjesečno.
Najpovoljniji je smještaj u Studentskom naselju Lašćina – 35 eura, odnosno 45 eura u skupljem I. paviljonu. U studentskom domu Dr. Ante Starčević cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 50 eura mjesečno, a u jednokrevetnoj sobi 72 eura. U SD Cvjetno naselje cijene su 77 eura za smještaj u dvokrevetnoj sobi i 102 eura u jednokrevetnoj. U najvećem studentskom domu Stjepan Radić s oko 4.000 kreveta, smještaj u dvama najstarijim paviljonima je 40 eura, u sedam relativno novijih 62 eura, dok je u dvama novim paviljonima cijena 99 eura za dvokrevetnu sobu i 120 eura za jednokrevetnu. Cijene su već drugu godinu zaredom povećane – od neznatnog poskupljenja od pet eura u SD Lašćina, preko poskupljenja od 17 eura za jednokrevetnu sobu na Cvjetnom pa do 20 eura skupljeg smještaja u jednokrevetnoj sobi u onim dvama novim paviljonima na ‘Savi’. No i dalje je to barem pet puta jeftinije od privatnog smještaja.
Split: od 70 do dvjestotinjak eura
Drugo najveće u Hrvatskoj, Sveučilište u Splitu pohađa oko 17.500 redovnih i izvanrednih studenata. Smještaj je na trima lokacijama: u Kampusu Dr. Franjo Tuđman sa šestotinjak mjesta, Studentskom domu Bruno Bušić s 465 mjesta te u Hostelu Spinut s 223 mjesta. Za smještaj u predstojećoj akademskoj godini osigurano je 1193 mjesta, a sredinom kolovoza Studentski centar Split objavio je podatak da se na natječaj za subvencionirani smještaj u domovima javilo dvaput više studenata od raspoloživih mjesta, odnosno da ih je oko 1200 ostalo bez smještaja. Cijene nisu rasle u odnosu na prošlu akademsku godinu. Puna troškovna cijena smještaja u SD Dr. Franjo Tuđman iznosi 240 eura, u Spinutu 200 eura, a u SD Bruno Bušić 175 eura. No studenti s pravom na subvenciju Ministarstva znanosti plaćaju punu troškovnu cijenu umanjenu za subvenciju koja iznosi 31,85 eura. Svi ostali studenti s pravom na subvencionirani smještaj plaćaju jednokrevetnu sobu 118 eura, dvokrevetnu sobu 110 eura ili 100 eura u dvokrevetnim sobama s krevetima na kat, dok je cijena smještaja u trokrevetnoj sobi 70 eura.
Rijeka: od 51 do 74 eura
Sveučilište u Rijeci broji oko 14.300 studenata. U dvama studentskim naseljima ima mjesta za 1428 studenata – 754 kreveta u Studentskom naselju Trsat i 674 kreveta u Studentskom naselju Ivan Goran Kovačić. Na ovogodišnji natječaj za subvencionirani smještaj javilo se 2.167 studenata, što znači da 739 studenata nije ‘dobilo dom’. Budući da na stranicama Studentskog centra Rijeka nisu objavljeni novi cjenici, vrijede lanjske cijene.
U SN Ivan Goran Kovačić u Objektu 1 mjesečna cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je je 51,10 eura, a u preostala četiri paviljona 51,76 eura. Cijena jednokrevetne sobe je 53,09 eura, dok studenti iz posebnih socijalnih kategorija plaćaju 33,18 eura. U studentskom naselju Trsat cijene su nešto više. Smještaj u dvokrevetnoj sobi je 73,99 eura, a studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 39,82 eura mjesečno.
Osijek: od 70 do 130 eura
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku broji oko 14 tisuća studenata. U trima studentskim domovima ima mjesta za 1.366 studenata, a na natječaj za subvencionirani smještaj ljetos je stiglo 2.265 prijava. Najveći studentski dom u Osijeku, ujedno i najveći studentski paviljon u Hrvatskoj, je SD Lavoslav Ružička sa 796 kreveta u 404 sobe.
Cijene smještaja nisu rasle od 2022.godine, a iste su za sva tri studentska doma: u jednokrevetnoj sobi 130 eura, u dvokrevetnoj 99 eura, a u trokrevetnoj sobi 70 eura mjesečno. Studenti iz posebnih socijalnih skupina plaćaju 50 eura mjesečno.
Zadar: od 60 do 110 eura
Sveučilište u Zadru pohađa oko 4.400 studenata. Ondje su dva studentska doma s ukupno 454 kreveta. U Studentskom domu dr. Franje Tuđmana ima mjesta za 170 studenata, a u Studentskom domu Put Stanova 284 mjesta. Subvencionirane cijene smještaja iste su kao i lani.
U SD-u Put Stanova u jednokrevetnoj sobi za osobe sa smanjenom pokretljivošću cijena je 80 eura, u dvokrevetnoj sobi 110 eura, a u trokrevetnoj 90 eura. U SD Dr. Franje Tuđmana cijena smještaja je 60 eura. Na natječaj za smještaj u studentskim domovima u Zadru za ovu se akademsku godinu javilo 739 studenata, 285 više od raspoloživog broja mjesta.
Varaždin: od 88 do 139 eura
Čak 1.300 studenata javilo se na natječaj za subvencionirani smještaj u dvama studentskim domovima u Varaždinu ukupnog kapaciteta 811 mjesta. Riječ je o starijem Domu A i novijem Domu B. Upravno vijeće Studentskog centra u Varaždinu od 1. rujna je povećalo cijene smještaja za 3,5 posto.
U Domu A najskuplji je smještaj u jednokrevetnoj sobi – 127 eura mjesečno, a u maloj jednokrevetnoj sobi 114 eura. Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 107 eura, odnosno 96 eura u sobama s krevetom na kat. Smještaj u trokrevetnoj sobi je 88 eura. U novijem Domu B cijena smještaja u jednokrevetnoj sobi je 139 eura mjesečno, u dvokrevetnoj sobi 116 eura, a u trokrevetnoj 88 eura.
Pula: malo manje od 100 eura
Na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli studira oko tri tisuće studenata. U sklopu tamošnjeg Studentskog centra studentski je dom s tri paviljona u kojima ima mjesta za 384 studenata. Potkraj kolovoza objavljeno je da je na natječaj za subvencionirano stanovanje redovnih studenata u predstojećoj akademskoj godini pristigla 531 prijava.
Cijena smještaja u Studentskom domu u Puli za studente s pravom na subvencionirano stanovanje je 99,54 eura, a za studente iz posebnih socijalnih kategorija 66,36 eura.
Slavonski Brod: 38 i 65 eura
Sveučilište u Slavonskom Brodu ima oko 1.900 studenata. U sklopu Studentskog centra je studentski dom s tri paviljona i mogućnošću smještaja stotinu studenata. Na natječaj za smještaj u novoj akademskoj godini javilo se njih 107.
Cijena smještaja u dvokrevetnoj sobi je 65,03 eura, a u trokrevetnoj sobi 38,49 eura.
Dubrovnik: 115 i 125 eura
Na Sveučilištu u Dubrovniku studira oko 1.100 studenata, a u tamošnjem Studentskom domu ima mjesta za njih 503. No na natječaj se javilo upola manje, njih 248, a 204 je ostvarilo pravo na subvencionirani smještaj.
Sam smještaj poskupio je u odnosu na prošlu godinu pa mjesečna cijena dvokrevetne sobe u studentskom domu umjesto 119 sada iznosi 125 eura, dok je za studente u nepovoljnijem položaju umjesto dosadašnjih 112 eura sada 115 eura.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







