Connect with us

Hrvatska

Velika promjena: Hrvatska pretekla i Češku, zaposleni primaju i oko 100 eura više

Objavljeno

-

Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura

U lipnju je prosječna neto plaća po zaposlenom u Hrvatskoj iznosila 1444 eura, što je 9,8 posto ili 129 eura više nego u istom mjesecu lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U prosjeku je zabilježen i značajan realni rast: kada se uračuna inflacija, plaća je uvećana za 5,9 posto, piše Jutarnji list.

Dugo je rast plaća predvodio javni sektor, ali sada su primat preuzela državna i komunalna poduzeća te privatni sektor. Tako su u posljednjih godinu dana najviše povećane plaće u sektoru opskrbe električne energije, čak 19,4 posto, te u opskrbi vodom, 16,7 posto. Više od 12 posto porasle su plaće u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prometu i skladištenju te umjetnosti i zabavi.

Kada je u pitanju najviša neto plaća, nju već redovito ostvaruju onu zaposleni u djelatnosti zračnog prijevoza – u lipnju je iznosila 2279 eura. Najniža je neto plaća u proizvodnji odjeće, 926 eura. Medijalna neto plaća, pak, bila je na razini od 1233 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa.

U istom razdoblju prosječna mjesečna bruto plaća porasla je 10,4 posto, a realno za 6,5 posto, na 2008 eura.

Usporedba sa zemljama srednje i istočne Europe koju redovito objavljuje Bečki institut za međunarodne ekonomske studije pokazuje da je Hrvatska napredovala na toj ljestvici od deset zemalja. S prosječnom bruto plaćom od 1968 eura u prvom tromjesečju ove godine, zauzela je treće mjesto. U Češkoj je je ta plaća u istom periodu iznosila gotovo sto eura manje, odnosno 1871 euro. Najvišu prosječnu bruto plaću i dalje ima Slovenija, 2464 eura, a na drugom je mjestu Poljska s 2076 eura. Drugi dio ljestvice zauzimaju Rumunjska (1831 euro), Mađarska (1681 euro), Slovačka (1518 eura) i Bugarska (1249 eura).

Analiza RBA

Kada se u obzir uzme inflacija, analiza RBA pokazuje da su realno plaće u tom razdoblju pale u Mađarskoj, i to 0,5 posto, dok su pozitivnu realnu stopu zabilježile sve ostale zemlje – najvišu Hrvatska, od 7,6 posto, Poljska i Bugarska od 7 posto, Rumunjska 6,1 posto, Slovenija 4,9 posto, Češka 3,9 posto.

“Iako je u razdoblju od 2009. godine rast prosječnih bruto plaća u Hrvatskoj bio relativno spor u usporedbi sa zemljama u okruženju, posljednjih nekoliko godina zabilježeno je značajno ubrzanje tog trenda. Poseban doprinos tome imao je snažan rast plaća u javnom sektoru, rezultat sveobuhvatne reforme plaća javnih i državnih službenika provedene tijekom 2024. godine”, podsjeća Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka RBA.

Kada je riječ o minimalnoj bruto plaći obračunatoj za drugi dio 2025., ona je u Hrvatskoj iznosila 970 eura. Očekivano, najviša je zabilježena u Sloveniji, 1278 eura, a na drugom mjestu je ponovno Poljska s 1100 eura. U Češkoj je iznosila 841 euro, u Slovačkoj 816 eura, a slijede Rumunjska (797 eura) i Mađarska (727 eura).

Sporijem rastu plaća, čini se, najviše je sklona Češka, premda po razini ekonomske razvijenosti u regiji srednje i istočne Europe dijeli prvo mjesto sa Slovenijom. Prema podacima Eurostata, BDP im je lani bio tek 10 posto manji od prosjeka EU, Poljskoj i Rumunjskoj 21 posto, a Hrvatskoj i Mađarskoj 23 posto.

S nastavkom realnog rasta plaća, navodi Sabolek Resanović, nameće se pitanje produktivnosti. U aktualnom gospodarskom okružju očekuje da će produktivnost vjerojatno rasti sporije od plaća. “Tržište rada pritom pokazuje otpornost, ali i sve veću ranjivost. Zbog nedostatka radnika brojna su poduzeća tijekom razdoblja gospodarskog usporavanja odlučila zadržati postojeće zaposlenike kako bi se zaštitila od skupog i dugotrajnog procesa novog zapošljavanja kada rast ponovno ubrza.

Ova praksa dodatno je stegnula tržište rada, ali istovremeno smanjila njegovu učinkovitost te usporila rast produktivnosti”, objašnjava. No, dinamika i struktura tržišta rada, dodaje, značajno se razlikuju među državama i sektorima, pa je cjelokupnu sliku nužno promatrati u tim specifičnim okvirima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu