Hrvatska
Novi udar na džepove: Poskupljuju omiljene slastice?
Val hladnoće smanjio je urod lješnjaka u Turskoj, najvećem svjetskom dobavljaču. Europski proizvođači, već pogođeni visokim cijenama kakaa, pripremaju se za povećanje cijena Nutelle, Ferrero Rochera i Ritter Sporta.
Navikli smo se već na nestašice u supermarketima, od toaletnog papira tijekom COVIDA-19 do suncokretovog ulja usred rata u Ukrajini i jaja tijekom izbijanja ptičje gripe.
Najnovija žrtva je lješnjak, zbog rijetkog i razornog mraza u travnju u Turskoj – najvećem svjetskom dobavljaču – ali i stalnih pritisaka uvjetovanih klimatskim promjenama, piše Deutsche Welle.
Cijene lješnjaka skočile su za više od 35% od travnja, jer su izvoznici požurili pokupovati ograničenu ponudu. U jednom trenutku, terminske cijene turskih lješnjaka premašile su 200 lira (4,91 američkih dolara, odnosno 4,22 eura) po kilogramu, s predviđanjima i do 10 dolara po kilogramu na međunarodnoj razini.
Ova nestašica će snažno pogoditi sladokusce, jer se cijena Nutelle, omiljenog namaza od čokolade i lješnjaka, suočava s naglim porastom cijena, zajedno s drugim čokoladnim i pekarskim proizvodima.
Nutelline glavobolje s lješnjacima
Iako lješnjaci ne dobivaju puno pažnje, ključni su sastojak mnogih premium i masovnih proizvoda. Za brendove poput Ferrera, koji proizvodi Nutellu i navodno koristi oko četvrtinu svjetske ponude lješnjaka, puno toga je u igri.
Lješnjaci čine oko 13% Nutellinog recepta. Milijuni staklenki čokoladnog namaza prodaju se godišnje, što znači da čak i mali porasti cijena povećavaju troškove proizvodnje i smanjuju marže.
Nestašica lješnjaka, ako se nastavi, mogla bi prisiliti Ferrero i druge proizvođače da “prilagode” recepte za svoje slatke poslastice. Slastičari bi potencijalno mogli biti prisiljeni smanjiti veličinu proizvoda ili “prebaciti” troškove na potrošače, baš kako se bliži blagdansko razdoblje koncem godine.
Ferrerovi korijeni su u talijanskoj regiji Pijemont, gdje se uzgajaju visokokvalitetni lješnjaci Tonda Gentile. Osim iz Italije, Ferrero nabavlja lješnjake iz Turske, Čilea i Sjedinjenih Država. Talijanski prehrambeni div također proizvodi čokolade Ferrero Rocher, Kinder Bueno i Mon Cheri, među ostalima, koje također sve sadrže ovaj orašasti plod.
Tvrtka je ponešto relativizirala zabrinutost zbog nestašica u izjavi za DW, rekavši: “Grupa Ferrero diverzificira nabavu iz više izvora diljem svijeta i, zahvaljujući svojoj dugoročnoj strategiji, Ferrero ne očekuje nikakve poremećaje u opskrbi svojim proizvodima.”
Tvrtka je izjavila da njihova strategija nabave osigurava “konzistentnu opskrbu tijekom cijele godine”.
Koliko je velik problem s lješnjacima?
Procjene Turskog statističkog instituta (TurkStat) iz lipnja pokazuju da će urod za 2025. godinu iznositi 520.000 tona, u odnosu na otprilike 750.000 tona koliko se prvobitno očekivalo, iako je kasnije procjena revidirana prema gore.
Međunarodno vijeće za orašaste plodove i suho voće (INC) izjavilo je za DW da je mraz u Turskoj smanjio prognozirani urod lješnjaka za gotovo 22%, na oko 601.000 tona u ljusci, pozivajući se na optimističniju projekciju Udruženja izvoznika Crnog mora (KiB). Najnovija procjena sugerira da je zemlja zbog mraza izgubila oko 167.000 tona, prema INC-u. To je na razini s početnim strahovima od gotovo 250.000 tona gubitka zbog mraza.
Srećom, Turska je zadržala dio svog uroda za 2022. – oko 150.000 tona, priopćio je INC, ali taj urod je sada iscrpljen. On je trebao pomoći u smanjenju posljedica smanjene ovogodišnje ponude. Lješnjaci se beru svake godine, obično krajem ljeta. No u godinama viška, Turska često skladišti jedan dio berbe za buduću prodaju jer se poljoprivrednici nadaju rastu cijena.
Slastičari traže alternative
Korporativni kupci sada se okreću Čileu, Gruziji i SAD-u kako bi smanjili ovisnost o Turskoj, ali se također potajno nadaju da će se cijene stabilizirati ako turski urod 2025. bude bolji od onog od kojeg se strahovalo.
“Berba lješnjaka u Turskoj započet će 10. kolovoza i očekuje se da će biti završena oko sredine rujna”, to je za DW u pisanoj izjavi poručilo Njemačko udruženja slastičara BDSI. BDSI je dodao da će utjecaj mraza moći procijeniti tek nakon što berba završi.
I druge regije uzgoja lješnjaka suočavaju se s izazovima. Čile i Gruzija proizvode daleko manje od Turske, a američki lješnjaci, uglavnom iz Oregona, razlikuju se po okusu i koštaju manje. Povećanje proizvodnje drugdje traje godinama, jer stablima lješnjaka treba i do 5-7 godina da sazru, tako da kratkoročno olakšanje nije moguće.
Nestabilno vrijeme prijeti i ostalim orašastim plodovima
Nestašica lješnjaka također otkriva jedan dublji problem: a to je krhkost određenih sektora ovisnih o učincima klimatskih promjena.
Lješnjaci su posebno osjetljivi na proljetne mrazeve, a ovogodišnji hladni val u Turskoj oštar je podsjetnik na to kako klimatska kriza ne znači samo vrućinu – ona također prije svega znači nepredvidljivost.
Kava i kakao nedavno su se suočili s poremećajima povezanim s klimom. Zajedno s nestašicom lješnjaka, slastičari su bili prisiljeni preispitati lance nabavu i sastojke u svojim slatkišima.
Stručnjaci su upozorili da bi nestabilno vrijeme moglo postati sve češća pojava, a to nije samo prijetnja lješnjacima već i bademima i orasima.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







