Connect with us

Hrvatska

Što će raditi zaštitari u školama i hoće li ih uopće biti dovoljno?

Objavljeno

-

unsplash

Kako stvari stoje, dio potrebnog kadra popunjavat će se iz redova zaštitara, a dijelom će interes imati i domari koji već rade u školama. Iako je riječ o velikom broju radnih mjesta, jer je u Hrvatskoj više od 1.200 osnovnih i srednjih škola, a neke od njih još uvijek rade u dvije smjene, u resornom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) uvjereni su da neće imati problema s njihovim popunjavanjem.

Zaštitare u školama od ove jeseni trebali bi zamijeniti operativni djelatnici za sigurnost i civilnu zaštitu, koji se narednih mjeseci tek moraju educirati za to radno mjesto.

Edukaciju u trajanju od 250 sati obavljat će ustanove za obrazovanje odraslih koje dobiju rješenje MZOM-a. Trenutačno se program još ne provodi ni u jednoj ustanovi, no u tom ministarstvu očekuju da će s provedbom započeti u narednim tjednima. Koliko će se točno radnih mjesta u školama otvoriti, nemaju točnih podataka.

Još nisu izrađeni potrebni dokumenti za 1500 radnika

“Budući da je prethodno potrebno ispuniti sve preduvjete, zapošljavanje operativnih djelatnika očekuje se s početkom nove školske godine. U ovom trenutku ne raspolažemo podatkom o broju djelatnika koji će biti zaposleni, jer škole još nisu izradile potrebne dokumente na temelju kojih će se zapošljavanje planirati i odobravati”, kažu u MZOM-u.

Na pitanje očekuju li teškoće u zapošljavanju tolikog broja ljudi, jer njihova bi brojka, ako se ubroje dvosmjenske škole, mogla prijeći 1.500 radnika, u MZOM-u odgovaraju niječno.

“Ne očekujemo da će škole imati problema s nalaženjem kadrova za to radno mjesto. Plaća neće biti manja od one koju imaju osobe na radnim mjestima sličnog ili istog opisa poslova u drugim javnim i državnim službama”, poručuju. Prema dosad objavljenim podacima, bruto plaća djelatnika za sigurnost iznosit će oko 1.400 eura, a u neto iznosu, na primjeru oca dvoje djece u Rijeci, 1.120 eura mjesečno. S obzirom na činjenicu da su zaštitari mahom na minimalcu, zaštitarske tvrtke mogle bi se suočiti s odlaskom svojih kadrova.

Što će sve raditi?

“Ako se obistine obećanja o zajamčenim koeficijentima, isti jamče veća primanja od uobičajenih primanja u privatnim zaštitarskim društvima. Samim time, logičan je odljev djela neposrednih izvršitelja poslova privatne zaštite na novo radno mjesto u okviru škola, tim više što se radi o javnom sektoru koji ima zagarantirana i dodatna materijalna prava”, konstatira Ante Perčin, predsjednik HUP-a – Udruge zaštitarske djelatnosti.

Djelatnik za sigurnost će kontrolirati pristup školi, nadzirati i osiguravati imovinu i prostor škole, a pritom po potrebi surađivati s hitnom, vatrogascima, policijom. Osim toga, s učenicima će raditi na protokolu u slučaju hitnih situacija te promatrati što se događa po hodnicima, a u slučaju ponašanja koje bi moglo ugroziti sigurnost, prijavit će to nadležnoj osobi. U HUP-u smatraju da se na kraju priče sve zapravo svelo na klasičan zaštitarski posao, piše Novi list.

“Realno rečeno, uz ostale kompetencije koje su dodane, doista se radi o uobičajenim radnim zadacima zaštitara privatne zaštite. Stoga je u konačnici možda i najveći apsurd cijelog procesa i kreacije novog radnog mjesta, što će većina kadrova za novo radno mjesto biti upravo dosadašnji licencirani zaštitari, koji unatoč brojnim mišljenjima i prozivanjima o njihovoj neadekvatnosti u zaštiti škola, sada nakon par sati dodatne edukacije postaju trajno i cjelovito rješenje za navedenu sigurnosnu problematiku”, komentira Perčin. Nemaju, dodaje, ništa protiv dodatne edukacije koja je nužna za bilo koji specifični posao privatne zaštite, ali ovdje ne vide nikakav kvalitativni odmak u odnosu na postojeće zaštitare.

Dodatni poslovi

Same zaštitare, kojima bi novo radno mjesto moglo biti zanimljivo, odbit će – kažu u njihovom sindikatu – dodatni poslovi koje će djelatnik za sigurnost morati raditi, a odnose se na poslove održavanja objekta škole i njezina okoliša te na poslove domara i kotlovničara.

“Stvar je svake osobe vidi li svoju perspektivu u tome. Taj posao i nije zaštitarski, to je sasvim drugačiji opis posla gdje će ti djelatnici dobiti dio zaštitarskih ovlasti. Ali obavljat će i neke druge poslove, koji su prioritetniji i važniji za školu od same sigurnosti. Ako ćemo pravo, to radno mjesto nosit će veću plaću za otprilike 300 eura, ali za taj novac ići na deseterostruko veću odgovornost, ne znam hoće li se nekome isplatiti”, komentira Nikola Sraka, tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti.

“Taj bi djelatnik trebao prvenstveno čuvati školu, ali on to neće raditi. Bit će i kotlovničar, kositi travnjake, iznositi smeće, najmanje će imati vremena voditi brigu o sigurnosti škole. To će raditi ako mu ostane vremena. Osnovni će mu posao biti u drugom planu i ne vjerujem da će moji kolege baš pohrliti na te poslove,” smatra sindikalac.

U MZOM-u nemaju podatke o broju trenutačno angažiranih zaštitara u osnovnim i srednjim školama, jer je to u nadležnosti osnivača škola, koji ih i financiraju.

Grad Zagreb je angažirao zaštitare u 116 osnovnih škola, a taj će angažman, kao i u drugim županijama, potrajati do kraja školske godine. Od iduće, njihova bi mjesta morali zauzeti novi djelatnici. Zaštitari su godinama deficitarno zanimanje, u Hrvatskoj ih je više od 42.000 s licencom, dok u struci radi njih tek oko 15.000.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu