Connect with us

Tech

Sigurnosni fijasko u SAD-u odvio se preko Signala: Što znamo o njemu?

Objavljeno

1 godina prije

-

Dok se Bijela kuća nalazi na meti kritika zbog navodnog korištenja Signala za raspravu o osjetljivim vanjskopolitičkim planovima, platforma za šifrirane poruke sada je došla u središte pozornosti. Koliko je ustvari siguran Signal?

Nikad ne pohranjuje informacije

Signal je pokrenut 2014. godine za iOS uređaje od strane neprofitne grupe, Open Whisper Systems, koja je korisnicima nudila besplatne šifrirane pozive i, godinu dana kasnije, šifrirane trenutne poruke. Enkripcija prikriva podatke i informacije tako da ih mogu čitati samo oni koji šalju i primaju poruke.

“Signal je dizajniran tako da nikada ne prikuplja niti pohranjuje bilo kakve osjetljive informacije. Signal porukama i pozivima ne možemo pristupiti ni mi niti treće strane jer su uvijek enkriptirani, privatni i sigurni”, rekla je tvrtka na svojoj web stranici, a prenosi ABC News.

Nakon što je vijest izašla u javnost, Moxie Marlinspike, suosnivač Signalove tvrtke Open Whisper Systems je na X-u radosno podijelio vijest, prenosi USA Today.

“Postoji toliko dobrih razloga da budete na Signalu”, objavio je Marlinspike. “Sada uključuje priliku da vas potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država nasumično doda u grupni chat za koordinaciju osjetljivih vojnih operacija. Nemojte prespavati ovu priliku…”

Ne dajemo podatke korporacijama

Aplikacija registrira korisnike putem njihovih telefonskih brojeva, slično WhatsAppu i iMessageu, i nudi nekoliko opcija, uključujući nestajanje poruka i zaštitu od poruka snimanja zaslona. Signal je naglasio da ne daje korisničke podatke korporacijama i drugim subjektima.

Grupne chatove u Signalu, poput onog u središtu skandala s Trumpovom administracijom, kontroliraju korisnici koji su određeni kao administratori. Administratori imaju moć pozivati, odbijati i blokirati korisnike po želji. Ključevi za šifriranje za Signal poruke pohranjuju se na korisničkim uređajima, a ne na njegovim poslužiteljima, rekla je tvrtka.

Manjkavosti signala

Stuart Madnick, profesor na MIT-ovoj školi za menadžment, rekao je da iako je enkripcija na aplikacijama poput Signala sigurna, još uvijek postoje načini na koje se poruke mogu kompromitirati putem analognih i digitalnih taktika. Ako je uređaj fizički ukraden zajedno s kodovima za otključavanje, ništa ne sprječava navodnog lopova da otvori aplikaciju Signal i pročita poruke, rekao je. Osim toga, prema Mardnicku, zlonamjerni softver i drugi softver za špijuniranje mogu dobiti pristup porukama.

“Rampe za uključivanje i isključivanje su ono što nas čini osjetljivima”, rekao je.

Glavni urednik Atlantica Jeffrey Goldberg rekao je u svom članku i ponovio za ABC da ga je na razgovor na Signalu pozvao netko tko tvrdi da je savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i isprva je mislio da je riječ o prijevari dok nije otkrio da se radi o legitimnom grupnom razgovoru s glavnim Trumpovim dužnosnicima.

“Gledao sam ovu operaciju u Jemenu kako teče od početka do očiglednog kraja i to mi je bilo dovoljno da shvatim da nešto nije u redu u ovdašnjem sustavu što je omogućilo da ove informacije dođu tako opasno blizu javnosti”, rekao je Goldberg.

Promovirao ga i Snowden

Madnick je rekao da je situacija koju je opisao Goldberg također pokazala još jednu ranjivost korištenjem javne enkripcije poruka: pogreške korisnika koji je poslao poruke pogrešnoj osobi.

Signal je postao sve popularniji među korisnicima pametnih telefona, a promovirale su ga razne osobe u tehnološkoj zajednici, uključujući Edwarda Snowdena.

Unatoč rastu, dužnosnici američke vlade bili su oprezni prema članovima koji koriste aplikaciju za službene poslove.

Pentagon osudio korištenje aplikacije

Pentagonova interna kontrola kritizirala je korištenje aplikacije Signal od strane bivšeg dužnosnika 2021., nazvavši to kršenjem “politika čuvanja zapisa” odjela i neovlaštenim sredstvom priopćavanja osjetljivih informacija.

Izvješće, koje se usredotočilo na Bretta Goldsteina, bivšeg direktora Digitalne službe za obranu, pokazalo je da je Goldstein prekršio politiku odjela korištenjem Signala “za raspravu o službenim informacijam” i poticanjem podređenih da s njim komuniciraju putem aplikacije za šifrirane poruke.

“Služba nije odobrio Signal kao ovlaštenu aplikaciju za elektroničku razmjenu poruka i glasovno pozivanje”, navodi se u izvješću, dodajući da “upotreba Signala za raspravu o službenim informacijama DoD-a nije u skladu sa zahtjevima Zakona o slobodi informacija i politikama čuvanja zapisa DoD-a.”

Goldstein je već najavio svoje planove da napusti državnu službu u vrijeme kada je izvješće objavljeno. Prema izvješću, Goldstein je lobirao kod pravnog ureda ministarstva da mu dopuste korištenje aplikacije.

U chatu bio i direktor CIA-e

Tijekom saslušanja Senatskog odbora za obavještajne poslove u utorak, demokratski senator Mark Warner iznio je kritike na direktora CIA-e Johna Ratcliffea o njegovom sudjelovanju u chatu na Signalu. Ratcliffe je rekao da je bio u chatu, ali je tvrdio da mnogi u agenciji imaju odobrenje za korištenje Signala.

“Jedna od prvih stvari koja se dogodila kad sam potvrđen za ravnatelja CIA-e bila je da je Signal učitan na moje računalo u CIA-i, kao što je to slučaj s većinom CIA-inih časnika. Jedna od stvari o kojoj sam vrlo rano bio obaviješten, bila je od ljudi iz CIA-e za upravljanje evidencijom o korištenju Signala kao dopuštenom načinu komunikacije. To je praksa koja je bila prisutna u Bidenovoj administraciji”, posvjedočio je Ratcliffe pod prisegom.

Madnick je rekao da obično vlada ima vlastitu sigurnu komunikaciju za slanje informacija, ali to obično uključuje specijalizirane uređaje koji su instalirani u vladinim uredima. “Postoji mnogo stvari koje vlada čini kako bi njihovi razgovori bili sigurniji, ali ta su rješenja često nepraktična”, rekao je.

Utrostručio se broj korisnika od 2020.

Od 2024. aplikacija ima 70 milijuna korisnika diljem svijeta u usporedbi s 12 milijuna koji su je koristili 2020. 2023. neprofitna organizacija, koja se financira donacijama i ulaganjem od 50 milijuna dolara u 2017. od strane suosnivača WhatsAppa Briana Actona, rekli su na blogu da joj je potrebno 50 milijuna dolara godišnje za rad u 2025. godini.

“Naš cilj je približiti se što je više moguće tome da postanemo potpuno podržani od strane malih donatora, oslanjajući se na veliki broj skromnih doprinosa ljudi kojima je stalo do Signala. Vjerujemo da je ovo najsigurniji oblik financiranja u smislu održivosti: osiguravamo da ostanemo odgovorni prema ljudima koji koriste Signal”, rekli su.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Istraživanje Harvarda: Umjetna inteligencija nadmašila liječnike u hitnoj trijaži

Objavljeno

2 dana prije

-

2. svibnja 2026.

By

Ilustracija: Elf-Moondance/Pixabay

Od Georgea Clooneyja u “Hitnoj službi” do Noaha Wylea u “Pittsburškoj bolnici”, liječnici hitne pomoći dugo su bili popularni heroji. Ali, hoće li uskoro biti zamijenjivi?

Revolucionarna studija s Harvarda otkrila je da su sustavi umjetne inteligencije nadmašili ljudske liječnike u trijaži hitne medicine pod visokim pritiskom, točnije dijagnosticirajući u potencijalno životno važnim trenucima kad se ljudi prvi put hitno prevezu u bolnicu.

Neovisni stručnjaci su rezultate opisali kao “pravi korak naprijed” u kliničkom razmišljanju umjetne inteligencije i došli su kao dio ispitivanja koja su testirala odgovore stotina liječnika u odnosu na umjetnu inteligenciju, piše Guardian.

Autori su rekli da su rezultati, objavljeni u časopisu Science, pokazali da su modeli velikih jezika (LLM) “nadmašili većinu mjerila kliničkog razmišljanja”.

Jedan eksperiment usredotočio se na 76 pacijenata koji su stigli na hitnu pomoć bolnice u Bostonu. Umjetna inteligencija i par ljudskih liječnika dobili su na pregled isti standardni elektronički zdravstveni karton, koji je obično uključivao podatke o vitalnim znakovima, demografske podatke i nekoliko rečenica medicinske sestre o tome zašto je pacijent tamo. Umjetna inteligencija je identificirala točnu ili vrlo blisku dijagnozu u 67% slučajeva, pobijedivši ljudske liječnike, koji su bili u pravu samo u 50% – 55% slučajeva.

Pokazalo se da je prednost umjetne inteligencije posebno izražena u okolnostima trijaže koje zahtijevaju brze odluke s minimalnim informacijama. Točnost dijagnoze umjetne inteligencije, OpenAI-jevog o1 modela zaključivanja, porasla je na 82% kad je bilo dostupno više detalja, u usporedbi s točnošću od 70-79% koju su postigli stručni ljudi, iako ta razlika nije bila statistički značajna.

Također je nadmašila veću skupinu ljudskih liječnika kada su ih zamolili da pruže dugoročnije planove liječenja, poput pružanja režima antibiotika ili planiranja procesa na kraju života. Umjetna inteligencija i 46 liječnika zamoljeni su da ispitaju pet kliničkih studija slučaja, a računalo je izradilo znatno bolje planove, postigavši ​​89% u usporedbi s 34% za ljude koji koriste konvencionalne resurse, poput tražilica.

Ali, istraživači navode da još nije kraj za liječnike hitne pomoći. Studija je testirala ljude u odnosu na umjetnu inteligenciju samo gledajući podatke o pacijentima koji se mogu komunicirati putem teksta. Čitanje signala od strane umjetne inteligencije, poput razine pacijentove nevolje i njihovog vizualnog izgleda, nije testirano. To znači da je umjetna inteligencija djelovala više kao kliničar koji daje drugo mišljenje na temelju papirologije.

“Ne mislim da naši nalazi znače da umjetna inteligencija zamjenjuje liječnike“, rekao je Arjun Manrai, jedan od glavnih autora studije koji vodi laboratorij za umjetnu inteligenciju na Medicinskom fakultetu Harvard. “Mislim da to znači da svjedočimo doista dubokoj promjeni u tehnologiji koja će preoblikovati medicinu”, dodao je.

Dr. Adam Rodman, još jedan glavni autor i liječnik u medicinskom centru Beth Israel Deaconess u Bostonu gdje se studija odvijala, rekao je da su programi umjetne inteligencije među “najutjecajnijim tehnologijama u desetljećima”. Tijekom sljedećeg desetljeća, rekao je, umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike, već će im se pridružiti u novom “trijadnom modelu skrbi… liječnik, pacijent i sustav umjetne inteligencije”.

Gotovo jedan od pet američkih liječnika već koristi umjetnu inteligenciju kao pomoć u dijagnozi, prema istraživanju objavljenom prošlog mjeseca. U Velikoj Britaniji 16% liječnika koristi tehnologiju svakodnevno, a dodatnih 15% tjedno, pri čemu je “kliničko donošenje odluka” jedna od najčešćih upotreba, prema nedavnom istraživanju Kraljevskog koledža liječnika, piše Guardian.

Najveće brige britanskih liječnika bile su pogreške umjetne inteligencije i rizici odgovornosti. Milijarde se ulažu u tvrtke za zdravstvenu skrb koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, ali ostaju pitanja o posljedicama pogrešaka umjetne inteligencije.

“Trenutno ne postoji formalni okvir za odgovornost“, rekao je Rodman, koji je također naglasio da pacijenti u konačnici “žele da ih ljudi vode kroz odluke o životu ili smrti i da ih vode kroz izazovne odluke o liječenju”.

Nastavi čitati

Tech

ADAC objavio veliku analizu: Evo koji se automobili najviše kvare

Objavljeno

1 tjedan prije

-

25. travnja 2026.

By

Pexels

Jesu li moderni automobili zaista pouzdaniji nego prije i kvare li se električni modeli rjeđe od klasičnih?

Odgovore na ta pitanja donosi najnovija statistika kvarova njemačkog ADAC-a za 2026. godinu.

Analiza obuhvaća čak 158 modela iz 27 automobilskih marki, a zaključak je jasan – moderni automobili ne kvare se češće, nego su u prosjeku pouzdaniji nego prije, piše tportal.

Iako mnogi vozači smatraju da su današnji automobili zbog kompleksnije tehnologije skloniji kvarovima, brojke pokazuju suprotno. Vjerojatnost kvara kod pet godina starog vozila pala je s 3,6 posto u 2015. na 2,1 posto u 2025. godini. Kod deset godina starih automobila smanjena je s 6,5 na 3,1 posto.

Drugim riječima, kvarovi su se u deset godina gotovo prepolovili.

Istodobno raste i prosječna starost vozila. Dok su automobili 2014. u prosjeku bili stari nešto više od osam godina, 2025. su dosegli oko 11 godina. Vozila koja završavaju u kvaru stara su u prosjeku gotovo 14 godina, što pokazuje da se granica pouzdanosti pomiče prema gore.

Najpouzdaniji proizvođači i modeli

Prema ADAC-u, među najpouzdanijim proizvođačima ističu se Audi, BMW, Mercedes, marke Volkswagen grupacije, kao i Mitsubishi i Tesla. Čak 74 modela ocijenjena su kao vrlo pouzdana, dok je samo 16 modela u pojedinim generacijama pokazalo slabije rezultate.

Najbolji u svojoj klasi

Mali gradski automobili: Dacia Spring, Škoda Citigo, Suzuki Ignis, Toyota Aygo, VW up!

Mali automobili: Audi A1, BMW i3, Mazda 2, Mazda CX-3, Mitsubishi Space Star, Opel Crossland, Renault Zoe, Seat Arona, Seat Ibiza, Škoda Fabia, Škoda Kamiq, Škoda Yeti, Suzuki Swift, Suzuki Vitara, VW Polo, VW T-Cross, VW Taigo

Niža srednja klasa: Audi A3, Audi Q2, Audi Q3, BMW Serije 1, BMW Serije 2/Active/Gran Tourer, BMW iX1, BMW X2, Cupra Born, Cupra Formentor, Cupra Leon, Mazda CX-5, Mercedes A-klasa, Mercedes B-klasa, Mercedes EQA, MG4, Mitsubishi ASX, Mitsubishi Eclipse Cross, Renault Austral, Seat Ateca, Seat Leon, Škoda Karoq, Škoda Rapid, Škoda Scala, Volvo XC40, VW Beetle, VW Golf, VW ID.3, VW Caddy, VW T-Roc, VW Tiguan, VW Touran

Srednja klasa: Audi A4, Audi A5, Audi Q4 e-tron, Audi Q5, BMW Serije 3, BMW Serije 4, BMW i4, BMW X3, Mercedes GLB, Seat Tarraco, Škoda Enyaq, Tesla Model 3, Tesla Model Y, VW ID.4, VW Passat

Viša srednja klasa: Audi e-tron/Q8 e-tron, BMW Serije 5, BMW X5, Mercedes GLE, VW Arteon

Transporteri i monovolumeni: Mercedes-Benz Sprinter

Najlošiji u svojoj klas

Mali gradski automobili: nema

Mali automobili: Opel Meriva (2016–2017), Toyota Yaris (2021–2023), Toyota Yaris Cross (2022–2023)

Niža srednja klasa: Nissan Qashqai (2019), Renault Scénic (2018–2019), Toyota Corolla (2023), Toyota C-HR (2020–2022), Mazda 3 (2020), Mazda CX-30 (2020), Ford Kuga (2021)

Srednja klasa: Opel Insignia (2016–2019, 2022), Toyota RAV4 (2017–2022), Ford S-Max (2016–2018), Hyundai Ioniq 5 (2022–2023)

Viša srednja klasa: nema

Transporteri i monovolumeni: Renault Master (2019), Fiat Ducato (2016–2021, 2023)

Nastavi čitati

Tech

VIDEO / Polarstern stigao do ruba svijeta: Znanstvenici otkrili nešto što nitko prije nije vidio

Objavljeno

1 tjedan prije

-

24. travnja 2026.

By

Pixabay

Na rubu svijeta znanstvenici na istraživačkom brodu Polarstern naišli su na nešto što ljudske oči prvi put vide u povijesti

U doba satelita i preciznih karata, ideja o dosad neviđenom i neotkrivenom otoku djeluje gotovo nemoguća. No upravo se to dogodilo u ledenim vodama Weddellova mora kod Antarktike, gdje su znanstvenici naišli na nepoznatu kopnenu masu koja je desetljećima bila skrivena od pogleda svijeta.

Otkriće nije bilo planirano. Njemački istraživački brod Polarstern isplovio je u veljači ove godine na ekspediciju za proučavanje oceanskih struja.

Na brodu su bila 93 znanstvenika i člana posade, no ubrzo su ih zatekle snažne oluje u Južnom oceanu. Kako bi ih izbjegli, uputili su se prema obali otoka Joinville, gdje su trebali pronaći zaklon, piše ZME Science.

“Imamo otok”

Područje je na kartama bilo označeno tek nejasnim upozorenjem o “neucrtanim opasnostima za plovidbu”. Nitko nije znao što to točno znači, a upravo je ta nejasnoća pobudila znatiželju pomorskog kartografa Simona Dreuttera.

Promatrajući horizont s brodskog mosta, uočio je ono što je isprva izgledalo kao prljavi blok leda. No bliži pogled otkrio je nešto drugo.

“Vidjeli smo ‘ledenjak’ koji je izgledao pomalo neobično. Kako smo se približavali, shvatili smo da je riječ o stijeni. Tada je postalo jasno da je ispred nas otok“, objasnio je.

Tim se nije oslanjao samo na vizualna opažanja. Uz pomoć naprednog sonarnog sustava detaljno su skenirali morsko dno, a dron je snimio fotografije iz zraka. Rezultati su potvrdili da se ispred njih nalazi pravi otok, dug oko 130 metara i širok 50 metara, koji se uzdiže 16 metara iznad razine mora.

Ključno pitanje

Kako je takva kopnena masa mogla proći nezapaženo?

Jedno objašnjenje jest da je godinama bila skrivena pod ledom i snijegom, pa se doimala kao dio zaleđenog krajolika. Druga mogućnost je da je tek nedavno “izronila“ zbog topljenja leda.

Znanstvenici smatraju da klimatske promjene imaju važnu ulogu. Od 2017. godine količina ljetnog leda u sjeverozapadnom dijelu Weddellova mora naglo se smanjuje. Toplija površinska voda ubrzava topljenje, mijenjajući cijeli krajolik i otkrivajući prethodno skrivene dijelove planeta.

Istraživanja pokazuju i da se povećava količina slatke vode nastale topljenjem leda, koja se miješa sa slanom morskom vodom. Led postaje sve tanji i nestabilniji, što dodatno utječe na osjetljivi polarni ekosustav.

Novo otkriveni otok još nema ime. Proces njegova službenog uvrštavanja na karte dugotrajan je i uključuje međunarodne stručne odbore. No njegove su koordinate već unesene u globalne baze podataka, što znači da će ova nekada „nevidljiva“ kopnena masa uskoro dobiti svoje mjesto na svjetskim kartama.

Prema pomorskoj tradiciji, sami otkrivači predlažu ime, pa posada Polarsterna već razmišlja kako nazvati svoj neočekivani “ulov“.

Nastavi čitati

U trendu