ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) MISA NA DAN SVEUČILIŠTA U ZADRU / Nadbiskup: “U mladima je otvorenost i hrabrost za promjene. Na nama je da ih podržimo u njihovom rastu”
Na blagdan Blagovijesti, kada Sveučilište u Zadru slavi Dan Sveučilišta – Dies Academicus, u utorak, 25. ožujka, svečano misno slavlje u crkvi sv. Dimitrija u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je članovima akademske zajednice čestitao Dan Sveučilišta, poželjevši da ta molitva bude zahvala Bogu, izvoru svega dobra i da „udijeli snagu za plodno zajedništvo i posvećenost istini koja nas vodi naprijed u akademskom i duhovnom rastu“.
Rekavši da je Blagovijest poziv na suradnju s Božjom voljom, nadbiskup je istaknuo da taj blagdan „pokazuje kako Bog ulazi u život Marijin, ali po njoj i u ljudsku povijest i donosi nove početke, čak i kada to nitko ne primjećuje, bez buke i senzacije javnog događanja, bez medija i javnosti. Događajem navještenja započela je najveća promjena u povijesti čovječanstva. Od toga časa ljudska povijest više nije ista – Bog se po Marijinom pristanku utjelovljuje i dolazi među nas. To je novi početak, novo razdoblje, nova era, koja vodi do rođenja Isusa Krista, našeg Spasitelja“, istaknuo je mons. Zgrablić.

U trenutku Navještenja Gospodinova, arkanđeo Gabriel donio je Mariji radosnu vijest o Božjem naumu spasenja po utjeljovljenju njegovog Sina te nam taj blagdan „daruje svjetlo nade“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da Marijin odgovor anđelu: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi” pokazuje put istinske vjere i poslušnosti Božjoj volji i poručio da je tu početak nade koja je razočarava.
„Marija je pristala na Božji plan ne znajući što je sve čeka, ali vjerujući da Bog vodi njen život prema najvećem dobru. U tome je uzor svima nama – učiti slušati Božju volju, prepoznavati snažnu Božju prisutnost u našem životu i s pouzdanjem prihvaćati njegove planove. Božja volja uvijek je najveće moguće dobro za nas, čak i kada je ne razumijemo u potpunosti. Ako je ne možemo razumjeti, ne znači da je iracionalna, nego veća od nas, da nas nadilazi u našim sposobnostima“, istaknuo je nadbiskup, podsjetivši na riječ sv. Ivana: „Bog je veći od našeg srca i znade sve” (1 Iv 3, 20). „Doista, Bog je veći od svega što možemo osjećati, misliti ili zamisliti — pa i od naše vlastite savjesti“, poručio je mons. Zgrablić.

Za prepoznati Božju volju u životu treba biti u trajnom odnosu s Bogom kroz molitvu, sakramente, čitanje Božje riječi, razmatranje i vršeći djela milosrđa, rekao je nadbiskup.
„Božji glas često dolazi kroz mir u srcu, kroz nadahnuća koja nas vode prema dobru, ali i kroz savjete svetih, mudrih i pobožnih osoba. Također, Božja volja nije u suprotnosti s njegovim naukom i zapovijedima“, rekao je mons. Zgrablić. Podsjetio je da sv. Ignacije Lojolski podučava da je „Božja volja ono što donosi dubok i trajan mir, čak i u poteškoćama. Ako nešto rađa nemir, zbunjenost ili udaljava od ljubavi prema Bogu i bližnjemu, teško da dolazi od Boga“.

Nadbiskup je govorio i o daru razlučivanja, istaknuvši savjet sv. Ignacija da razlučujemo između utjehe i nevolje, jer istinska Božja volja donosi nutarnju utjehu, snagu i usmjerenje prema dobru.
Papa Franjo ističe da razlučivanje nije jednostavan postupak, već put prema dubljem razumijevanju Božje volje za nas i „potiče da razlučivanje ne činimo sami, već u zajedništvu s Crkvom kroz molitvu, slušanje Božje riječi i savjetovanje s duhovnicima“.
U duhu Papine misli da je “razlučivanje zahtjevan oblik samoproučavanja, unutarnjeg propitivanja koji uključuje naše osjećaje, misli i želje kako bismo prepoznali Božji glas u svakodnevnom životu”, nadbiskup je rekao da smo pozvani biti trajno otvoreni za samoispitivanje, za izgradnju duha, a ne samo znanja.

„Znanje i mudrost nisu potpuni bez duhovne dubine i unutarnje jasnoće. Izgradnja duha kroz molitvu, promišljanje i razlučivanje omogućuje nam da prepoznamo i ispunimo što Bog očekuje od nas. Tako će i naš život biti ispunjen smislom, zbog kojeg nam je Bog poklonio život. Cjelovita osoba, koja njeguje svoj duh kao i intelekt i tijelo, može u potpunosti ostvariti svoje poslanje i biti svjetlo drugima“, poručio je mons. Zgrablić.
Govoreći o mladima kao ostvarenju nade u budućnosti, nadbiskup je rekao da se u Godini jubileja, koju je papa Franjo proglasio i bulom ‘Nada ne razočarava’, dublje razmatra značenje kršćanske nade. „Nada nas uči vjerovati da Bog ima plan za svakoga od nas i da nismo prepušteni slučaju. Marija je put – uzor i potvrda nade koja ne razočarava“, poručio je mons. Zgrablić.

U mladima je „svježina, otvorenost i hrabrost za promjene. Oni su pozvani primiti znanje, ali i oblikovati svijet u skladu s istinom i dobrotom. Njihova energija i kreativnost dar su svijetu, a na nama je da ih podržimo u njihovom rastu“, poručio je nadbiskup. Potaknuo je studente „da marljivo istražuju i uče, razvijaju talente, ne samo radi osobnog uspjeha i karijere, nego i zbog doprinosa boljoj budućnosti za društvo; da znanje bude u službi dobra, a trud odgovor na povjerenje koje nam je Bog dao darujući nam um, srce i volju za napredak“.
Mons. Zgrablić je zahvalio profesorima na posvećenosti u odgoju i obrazovanju mladih koje „nije samo profesionalna dužnost, nego i plemenito životno poslanje“, za njihov predani rad, strpljenje i ljubav koje ulažu u mlade. Kroz brigu profesora za intelektualnu, duhovnu i cjelokupnu formaciju studenata oblikuju se generacije koje će nositi breme budućnosti, rekao je nadbiskup. Zahvalio je i na suradnji Sveučilišta i Zadarske nadbiskupije u izgradnji budućnosti utemeljene na istini, dobru i ljepoti.

U misi su sudjelovali prof. dr. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, prorektori i bivši rektori Sveučilišta u Zadru, profesori i studenti. Sveučilište u Zadru slavi Dan Sveučilišta na Blagovijest jer je status Sveučilišta u Zadru obnovljen 25. ožujka 2002. godine. Tada je održana konstituirajuća sjednica Senata i donesen Statut Sveučilišta u Zadru koje je najstarije hrvatsko sveučilište jer baštini tradiciju Generalnog učilišta dominikanskog reda iz 14. stoljeća i bio je među prvim sveučilištima u Europi.
U misi su koncelebrirali svećenici, profesori djelatni na Teološko – katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru s ravnateljem Odjela dr. sc. don Zdenkom Dundovićem i don Ivan Šibalić, studentski kapelan u Zadru.
I.G.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






