Susret članova župnih caritasa Zadarske nadbiskupije održan je u subotu, 8. ožujka, u dvorani sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.

Povodom ‘Jubileja svijeta volontera’ kojega je papa Franjo u Generalnom kalendaru jubilejske 2025. godine odredio da se obilježi 8. i 9. ožujka, susret je organiziralo Povjerenstvo za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi Zadarske nadbiskupije.

U želji da taj susret potakne na pomoć u pastoralnoj brizi za stare, sudionicima se prigodnim poticajima obratio don Valter Kotlar, predstojnik toga Povjerenstva. Glavni naglasak, s obzirom na nadležnost toga Povjerenstva, bio je potaknuti na stvaranje suradnje u župi između članova župnih caritasa i domova za stare, jer je to prepoznato kao potreba. Potaknuto je da članovi caritasa obavještavaju župnike o potrebama štićenika, nakon pohoda i susreta s njima te suradnje s djelatnicima domova koji se nalaze na području određene župe.

„Caritas je posljedica našeg kršćanskog življenja. Mogućnost da pomogneš drugome najprije je dar osobi koja pomaže. Osoba koja pomaže osjeća Božji blagoslov u svom srcu za pruženu pomoć. Pomaganje je prije svega pitanje srca“, istaknuo je don Valter.

U suvremenom društvu, briga o starima i nemoćnima koji su osobito osjetljiva i ugrožena skupina sve više treba pomoć, jer je stanovništvo sve starije.

„Starimo kao narod i taj problem će sve više rasti. Stari i bolesni su jako važna tema koja sve više dolazi u žarište. Mnogi su potrebni ljubavi i požrtvovnosti obitelji jer samo institucije, skrb organizirana od strane države nije dovoljna i ne može osigurati svima potrebnu pomoć pružanjem smještaja u domovima koji i nisu dostupni svima, zbog materijalnih troškova i zbog svoje popunjenosti“, rekao je don Valter. Istaknuo je da je duhovna skrb štićenicima domova i pacijentima zajamčena i ugovorima između Crkve i države, na duhovnu skrb bolesni imaju pravo. Stoga je i Crkva suodgovorna da štićenici budu zadovoljni i duhovnom brigom u domovima gdje žive.

U tome je veliki prostor i potreba za djelovanjem Crkve putem župnih caritasa. „Poželjno je da postoji osoba u župi koja će barem povremeno pohoditi dom koji se nalazi na području župe, da se u domu organizira molitva, molitva krunice, da se može brže doći do svećenika, pozvati župnika da dođe nekoj osobi i pohodi dom“, istaknuo je don Valter.

Kotlar je potaknuo članove župnih caritasa da se upoznaju s djelovanjem domova, socijalnih i zdravstvenih ustanova koje se nalaze na području njihove župe.  U nekim domovima je dobro organizirana duhovna skrb svećenika za štićenike, ali ne u svima; negdje je duhovna skrb i suradnja domova sa svećenikom nedostatna.

„Župni caritas je blagoslov za župu i za ljude kojima se pomoć pruža. Brojni su osamljeni, ne posjećuju ih bližnji, a oni su željni razgovora, da ih netko sasluša. Mnogi žele samo da ih se sasluša. Uvelike je prisutna samoća staraca, mnogi žive bez pomoći svojih bližnjih, umiru bez primanja sakramenata. Neki i kratko borave u domu. Stoga je važno da se član župnog caritasa poveže s djelatnikom iz doma, bude u kontaktu s tom osobom i sa župnikom, da se ljudima pruži duhovna pomoć“, rekao je don Valter, istaknuvši da ljudima u domovina ne nedostaje hrane i pića, nego duže pažnje osobe koja bi s njima razgovarala, boli ih samoća.

U tom kontekstu, Kotlar je istaknuo važnost i ulogu djelovanja žene. I osobno se uvjerio kako su u pastoralu sa starima i nemoćnima i u pohodima tim ustanovama najaktivnije žene, čak i u starijoj dobi, koje i same osjećaju koliko je to važno.

„Crkva mora osjećati što društvo tišti. Na svadbi u Kani Galilejskoj, Marija je prva primijetila da nešto fali, da nedostaje vina. Žensko suosjećanje u Crkvi je velika snaga. Ženi je lakše prići ljudima, ući u prostore patnje i boli sa svojim suosjećanjem. Ženska emocionalna inteligencija dublje osjeća situacije i potrebe ljudi. Potrebne su socijalna i emocionalna inteligencija. Ženska intuicija je jako važna, potrebna i izražena u tom pastoralu“, istaknuo je don Valter.

Rekao je da su u ophođenju s ljudima i u pastoralu starih potrebne osobite socijalne vještine, suosjećajnost, pažnja, mudrost, način komunikacije. Ljudima treba ponuditi svoju prisutnost, blizinu, zajedničku molitvu. Plod takvih pohoda domovima bude i da neki štićenici nakon susreta s vjernicima koji ih pohode prime sakrament krštenja, potvrde, dožive obraćenje. Kotlar je pohvalio primjer Marijine legije koja ostvaruje dobru suradnju s domovima i bolnicama, pohodi štićenike i bolesnike i povezuje njihove duhovne potrebe s dolaskom svećenika.

Sudionicima susreta obratio se i zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Ohrabrio je i potaknuo članove župnih caritasa da ljudima u starosti i nemoći budu donositelji nade koja živi u srcima svih kao želja za dobrim. Nadu treba donositi i unositi među razne skupine ljudi u potrebi i na puno mjesta, rekao je nadbiskup, istaknuvši kako i papa Franjo navodi da starima osobito treba uprisutnuti nadu u njihovom životu.

Nadbiskup je podsjetio da i u Zadarskoj županiji, kao i u cijelom hrvatskom narodu,   prevladava visoka starosna dob u strukturi stanovništva. Mons. Zgrablić je zadnjih mjeseci u pastirskom pohodu otočnim župama u Nadbiskupiji te je rekao kako na otocima osobito susreće staro stanovništvo koje ih nastanjuje te i starijim ljudima na periferiji treba donositi nadu kao potporu i snagu u životu, utemeljenoj na Kristu.

Mons. Zgrablić je podsjetio na poruku pape Franje iz njegove Bule ‘Nada ne razočarava’ kako „znakove nade zavrjeđuju starije osobe koje često doživljavaju usamljenost i napuštenost. Prepoznati vrijednost bogatstva koje oni predstavljaju, njihovo životno iskustvo, mudrost koju donose i doprinos koji mogu dati, obveza je kršćanske zajednice i civilnog društva, pozvanih raditi zajedno na savezu među naraštajima“. Papa je često isticao kako misli na djedove i bake koji vjeru i životnu mudrost prenose na mlade, u želji da mladi u starima nalaze ukorijenjenost, razumijevanje i ohrabrenje.

Nadbiskup je zahvalio predstojniku Kotlaru na trudu kojeg ulaže u rad toga Povjerenstva i na aktivnostima koje poduzimaju.

Kotlar je podsjetio da će 4. i 5. listopada biti obilježen Jubilej starijih osoba u Jubilejskoj 2025. godini. Na kraju susreta, sudionici su ostavili osobne kontakte kako bi ih Povjerenstvo kontaktiralo i povezalo u aktivnostima pastorala starih i nemoćnih.

Ines Grbić