ZADAR / ŽUPANIJA
Mrva i Petrić iz SMF: “Najsretniji smo kada nakon koncerta ljudi odu doma s osmijehom na licu”
Subotnje „Karnevalsko vrime” donosi koncerte zadarskih alternativaca, a veliku underground feštu najavljuju Marin Mrva i Ivo Petrić iz SMF:
Kod nas nema glume, najsretniji smo kada nakon koncerta ljudi odu doma s osmijehom na licu
Kada u subotu na pozornici na Narodnom trgu u 21.15 h svoje mjesto zauzme proslavljeni zadarski bend Sexymotherf****s (SMF), bit će to vrhunac glazbene večeri kojoj će prethoditi Shelter Team i Arises i koju će nakon zadarsko-dalmatinske hop cup atrakcije zaključiti kultna Alergija. Večer zadarskih bendova na manifestaciji „Karnevalsko vrime” ponavljanje je kultnog line upa sa zadarske Mornarice, događaja koji je bio presedan za postojeću lokalnu punk-rock scenu i silom prilika pomalo uspavani grad. A nije da nema bendova, ili da nema ljubitelja nešto tvrđeg, šašavijeg ili mračnijeg zvuka.
– Ima nas, a ima i puno publike za takvu glazbu. Kada bi negdje postojalo mjesto gdje bi se moglo svirati, uvijek bi bilo ljudi. Ovom gradu fali malo kulture i undergrounda – kaže gitarist Marin Mrva koji s vokalom Ivom Petrićem od prvog dana Sexymotherfsa čini okosnicu benda čija je priča, zapravo, počela u vrijeme kada je na zadarskoj sceni prašio Jelly Belly. Ovaj zadarski grunge rock bend osnovao je Mrva i bila je to sredina devedesetih kada se na metaforičkoj i opjevanoj Kalelargi počela rađati underground scena. S vremenom su, nakon dolaska Petrića i s promjenama u postavi stvoreni Sexymotherfs (Ivo, Marin, Marino Antišin, Obrad Bobo Egić), i to na početku zbog druženja, zezanja i sviranja, a onda je priča postala ozbiljnija. Zadrani su nastupili i pobijedili na iDemo festivalu u Zagrebu.
– Ništa ozbiljno nismo planirali. Imali smo iza sebe „Ajme meni nije mi dobro” i tri svirke na kojima smo napravili rusvaj – prisjeća se Petrić. Posljedica tog nastupa bila je ugovor s poznatom diskografskom kućom Menart, kao i nominacija za Porin u kategoriji Hit godine 2010., a razvojni put u narednom periodu doveo ih je i do kuće Dallas Records s kojom su potpisali novi ugovor. Tinta s potpisa na tom ugovoru još se nije osušila.
– Eksplodirali smo u godinu dana, nismo znali gdje smo. A kada je sve grunulo počeli smo i glazbu drugačije doživljavati. Dotad je više-manje bilo zezanje – dodaje Mrva. Petrić se prisjeća kako su deset do petnaestak pjesama već bili snimili kao „akustaru s malo basa”, pa se ukradeni demo snimak brzo proširio Zadrom. „Mali gavun”, „Dido Moj” i druge stvari s albuma „Didonanu” meteorski su osvojile grad. Dogodio se sretan spoj petnaestogodišnjeg glazbenog iskustva pravih ljudi na pravom mjestu u pravom trenutku. Marin se, kaže, zasitio buke i distorzije te vratio akustičnoj gitari koja je bliska mandolini, a ona dalmatinskom zvuku. Takvo „mekše” i akustično izdanje, uz prateći živi jezik Zadra i zadarskih otoka, stvorilo je prepoznatljivost njihovog hard-etno-blues i otočnog rock zvuka koji sami nazivaju hop cup. Bili bi to „narodni običaji” u dvoglasju s ritmom i podrugljivim pučkim komentarom. SMF je nastupio pred petnaestak tisuća ljudi na Đilu kada je u Zadru svirao i pjevao Manu Chao, potom nedavno na krcatoj Mornarici povodom 30 godina Alergije, a to su momenti koji se pamte.
– Vidjeti toliko ljudi u publici bio je pravi doživljaj, pogotovo na Mornarici kada su u publici bila i naša djeca koja su pravi gelipteri. Taj je događaj pokazao koliko grad vapi za bendovima i koncertima. Nekad su bile gitarijade na koje je svatko mogao doći, sada više nema ni toga – poteže Petrić pitanje gradskog đira i mjesta za svirku. Mrva je svojedobno odrađivao sve gitarijade i svirao svakog vikenda u Bunkeru ili bilo gdje drugdje, no ta su vremena prošla. S nosačima zvuka ponovno ih je oživio SMF.
– Volimo dobar zvuk rock and rolla, ali se ponekad pitamo o čemu se govori u tim pjesmama. Mi smo željeli raditi nešto svoje i kazati to jezikom kojim inače govorimo. Pjevamo kako govorimo, nema tu glume, pa smo zato najsretniji kada ljudi nakon našeg koncerta odu doma s osmijehom na licu – objašnjava Mrva princip i jezik benda te kako troje članova SMF-a potječe s otoka Ugljana. A kada je došlo vrijeme da se bend imenuje, Zadrani su se nazvali Sexymotherf****s – kako su inače u šali jedan drugog nazivali. I dok se u čednim domaćim prilikama ime benda još uvijek zna (iš)čitati u cenzuri (kao u ovom primjeru), strancima je ono skroz – cool.
– Njima je to galeb, onaj koji im „odradi” ženu dok su na ljetovanju. I onda im naziv ima smisla – zezaju se Mrva i Petrić. SMF-ovci će s drugim zadarskim alternativcima svirati u subotu navečer na događaju „Karnevalsko vrime” na Narodnom trgu. Ni SMF-u ni Alergiji to neće biti prva svirka u vrijeme maškara, a taj dio priče dodatno je osnažio ideju koncerta zadarske alternativne scene.
– Na koncertu na Mornarici dogodila se velika stvar za Zadar, srce nam je tada bilo puno kao kuća, pa se nadam kako će ljudi ponovno uživati u događaju koji oživljava zadarsku tradiciju. Maškare su fora stvar, bit će nam čast svirati – poručuju Sexymotherf****si.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama!
Ho-ho-ho! Djed Mraz dolazi pod zemlju – ravno u čarobne Cerovačke špilje, ali treba pomoć, dođite i vi, roditelji s djecom, pomozite nam ukrasiti naš Centar, stoji u objavi iz Cerovačkih špilja!
13. prosinca 2025.
11:00 – Radionica izrade ukrasa i kićenje bora
12:30 – Obilazak špilje s Djedom Mrazom i slatki pokloni iznenađenja
“Čeka vas prava zimska bajka: kreativne radionice, ukrašeni bor, pokloni i nezaboravna podzemna avantura!
Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz u špilju!”
Obavezna prethodna najava do 12. 12. na: 099/814-4724
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







