Connect with us

Hrvatska

Skoro pola Sabora ide na lokalne izbore. Evo koji zastupnici žele biti župani i gradonačelnici

Objavljeno

-

Od 151 zastupnika u Hrvatskom saboru, njih 37, što je gotovo četvrtina od ukupnog broja, ujedno su gradonačelnici ili zamjenici gradonačelnika u svojim gradovima te načelnici u svojim općinama.

Još više saborskih zastupnika će u svibnju sudjelovati na lokalnim izborima u utrkama za čelna mjesta u općinama, gradovima i županijama.

To među ostalim govori o deficitu jakih kadrova u političkim strankama, jer dio njih obavlja više dužnosti, ali i o potrebi da se politička moć gradi prisutnošću i “dolje” u izbornoj bazi i “gore” gdje se donose zakoni i vodi ozbiljna nacionalna politika.

Važno je sudjelovati

Osim toga, lokalni izbori dolaze u vrijeme kada će većini vodećih stranaka biti važni za rejting u sljedećem razdoblju: HDZ-u s tankom parlamentarnom većinom i nedugo nakon poraza na predsjedničkim izborima; SDP-u koji s novim šefom stranke i osokoljen pobjedom Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima traži zamah nakon poraza na lanjskim općim izborima; Domovinskom pokretu da se nakon unutarstranačkih potresa stablizira kao stranka partnerica u vlasti na nacionalnoj razini; Možemo! pred kojim je zahtjevna zadaća ostanka na vlasti u Zagrebu, tom najdragocjenijem trofeju domaćih lokalnih izbora.

Stoga ne čudi što će čak 70 saborskih zastupnika, zamalo polovica od ukupnog broja, sudjelovati na tim skorim izborima.

Evo tko je već iz parlamentarnih stranaka potvrdio i tko bi, prema još neslužbenim najavama, trebao braniti postojeće i pokušati osvojiti nove pozicije u lokalnoj vlasti. Pritom valja podsjetiti da, za razliku od dužnosti gradonačelnika i načelnika općine, dužnost župana po zakonu nije spojiva s dužnošću zastupnika u Hrvatskom saboru, pa tko od sabornika u svibnju bude izabran za župana morat će odustati od saborskog sjedala.

HDZ

Prema najavama i logičnim očekivanjima da sadašnji načelnici i gradonačelnici žele zadržati svoje položaje, čak 28 od 55 HDZ-ovih saborskih zastupnika sudjelovat će na lokalnim izborima.

To su ponajprije zastupnici koji su ujedno i aktualni gradonačelnici: Krešimir Ačkar (Velika Gorica), Anamarija Blažević (Pakrac), Ivan Bosančić (Vinkovci), Ivan Budalić (Imotski), Ivan Bugarin (Trilj), Ivan Dabo (Novalja), Mato Franković (Dubrovnik), Željko Glavić (Požega), Zoran Gregurović (Krapina), Tomislav Klarić (Bakar), Ljubomir Kolarek (Prelog), Magdalena Komes (Petrinja), Marin Mandarić (Đakovo), Damir Mandić (Karlovac), Dalibor Milan (Metković), Ivan Radić (Osijek) i Željko Turk (Zaprešić).

Troje HDZ-ovih zastupnika na čelu su općina: Ljubica Jembrih (Lobor), Goran Kaniški (Gornji Kneginec) i Darko Sobota (Kalinovac).

Zastupnica Nataša Tramišak bit će HDZ-ova kandidatkinja za županicu Osječko-baranjske županije, a Anton Kliman spominje se kao mogući kandidat za istarskog župana. Nagađa se da bi gradonačelnik Dubrovnika Franković mogao ovoga puta u utrku za dubrovačko-neretvanskog župana, ali to je još uvijek samo kuloarska informacija.

Potvrđeno je već da će Mislav Herman biti kandidat za gradonačelnika Zagreba, a Tomislav Šuta kandidat za gradonačelnika SplitaJosip Ostrogović spominje se kao kandidat HDZ-a za gradonačelnika Rijeke, Pero Ćosić kao kandidat za gradonačelnika Slavonskog Broda, a Ante Babić kao kandidat za zamjenika gradonačelnika Zadra, grada u koji šef HDZ-a Andrej Plenković šalje u izbornu utrku ministra regionalnoga razvoja Šimu Erlića.

Na koncu, zasad neslužbeno bruji priča o navodnom dogovoru HDZ-a i Domovinskog pokreta (DP) prema kojemu bi aktualni gradonačelnik Vukovara, šef DP-a i saborski zastupnik Ivan Penava pristao biti potpredsjednikom Vlade, dok bi zajednički kandidat dviju stranaka za gradonačelnika Vukovara bio HDZ-ov zastupnik Nikola Mažar.

SDP

Najjača oporbena stranka s puno ambicija ide na lokalne izbore, s čak 20 od ukupno 37 svojih saborskih zastupnika. To su, u prvom redu, oni zastupnici i zastupnice koji već jesu gradonačelnici i gradonačelnice: Jasenka Auguštan Pentek (Zlatar), Dalibor Domitrović (Ogulin), Kristina Ikić Baniček (Sisak), Mišel Jakšić (Koprivnica) i Ivana Marković (Supetar). Također i načelnica općine Omišalj Mirela Ahmetović te načelnik Starih Mikanovaca Mario Milinković.

Donedavni predsjednik stranke Peđa Grbin već je odavno najavio kandidaturu za gradonačelnika Pule. A u Zagrebu će SDP-ov kandidat za gradonačelnika biti saborski zastupnik i šef gradskog SDP-a Branko Kolarić, dok će kandidat za njegovog zamjenika također biti zastupnik u Saboru Boris Lalovac. U unutarstranačkim previranjima nedavno smijenjena dogradonačelnica Rijeke Sandra Krpan bit će kandidatkinja za gradonačelnicuTonči Restović, pak, kandidat je SDP-a za gradonačelnika Šibenika.

Čak sedam SDP-ovih zastupnika potvrđeni su ili najavljeni kao kandidati za župane: Sanja Bježančević (Osječko-baranjska županija), Tomislav Golubić (Koprivničko-križevačka), Ranko Ostojić (Splitsko-dalmatinska), Sanja Radolović (Istarska županija), Ivana Ribarić Majanović (Brodsko-posavska), Martina Vlašić Iljkić (Požeško-slavonska) te Mihael Zmajlović (Zagrebačka županija).

MOŽEMO

Od desetoro saborskih zastupnika političke platforme Možemo! dvije zastupnice će, po svemu sudeći, u utrku za gradonačelnice – Dubravka Novak u Varaždinu i Dušica Radojčić u Puli.

DOMOVINSKI POKRET

Uz već spomenuto nagađanje o aranžmanu u kojemu bi šef DP-a Penava odustao od kandidature za još jedan gradonačelnički mandat u Vukovaru u zamjenu za mjesto potpredsjednika Vlade, od ostalih DP-ovaca iz Sabora jedino se donedavni samosmijenjeni ministar poljoprivrede Josip Dabro u nekim nagađanjima spominje kao kandidat za vukovarsko-srijemskog župana.

MOST

Čak četvorica od sedmorice saborskih zastupnika Mosta idu na lokalne izbore. Aktualni gradonačelnik Sinja Miro Bulj ide po još jedan mandat, Nikola Grmoja najavio je kandidaturu za gradonačelnika Metkovića, a predsjednik stranke Božo Petrov za župana Dubrovačko-netervanske županije. Marin Miletić u utorak je najavio kandidaturu za župana Primorsko-goranske županije za što je, osim matične stranke, dobio i potporu DOMiNO-a, Hrvatskih suverenista i HSP-a.

DOMiNO

Sva trojica zastupnika stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) nastale nakon raskola u DP-u, neslužbeno se spominuju kao gradonačelnički kandidati: Damir Biloglav u Zadru, Krešimir Čabaj u Osijeku i Igor Peternel u Zagrebu.

IDS

Obojica saborskih zastupnika IDS-a idu na lokalne izbore. Loris Pešurić u Poreču, gdje je gradonačelnik od 2017. godine, te predsjednik stranke Dalibor Paus, inače načelnik općine Barban, koji će ovoga puta u izbornu utrku za istarskog župana.

Ostali

Iz saborskih klupa nove gradonačelničke mandate lovit će Dario Hrebak (HSLS) u Bjelovaru, nezavisni i dojučerašnji član Fokusa Dario Zurovec u Svetoj Nedelji kao i zastupnik Nezavisne platforme Sjever Dubravko Bilić u Ludbregu. Vjerojatno i zastupnik češke i slovačke manjine u Saboru Vladimir Bilek koji je aktualni zamjenik gradonačelnika Daruvara.

Jesenas se govorilo da bi saborski zastupnik stranke Nezavisni i bivši gradonačelnik Đurđevca Željko Lacković mogao biti kandidat za župana Koprivničko-križevačke županije. Slično se nagađa i za Hrvoja Zekanovića iz Hrvatske demokršćanske stranke koji je spominjan kao mogući kandidat za župana Šibensko-kninske županije. “Promišljam o toj kandidaturi”, izjavio je Zekanović ljetos na HRT-u. Govori se da će i predsjednik HSS-a Krešo Beljak u utrku za gradonačelnika Samobora, dužnost koju je ranije već obnašao. Na koncu, već neko vrijeme govori se i o ambicijama nezavisnih zastupnika i supružnika Marije Selak Raspudić i Nine Raspudića na lokalnim izborima u Zagrebu.

Sva spomenuta nagađanja uskoro će biti potvrđena ili opovrgnuta jer do izbora su ostala tri mjeseca, što je onima koji ozbiljno misle kandidirati se krajnje vrijeme za započeti kampanju.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu