Connect with us

Svijet

KLIMATSKE PROMJENE / Hoćemo li ostati bez zime?

Objavljeno

-

Pexels

Utjecaji klimatskih promjena daleko su vidljiviji tijekom ljeta. Primjerice, lani je SAD doživio svoje četvrto najtoplije ljeto u povijesti. No rastuće globalne temperature mijenjaju i zime, a to ljudi itekako primjećuju.

Pokazalo se da 66 posto Amerikanaca vjeruje da globalno zatopljenje utječe na vremenske uvjete u Sjedinjenim Američkim Državama, prema anketi iz jeseni 2024., koju je ovog mjeseca objavio Yaleov program za komunikaciju o klimatskim promjenama, prenosi Time.

“Samo postojanje zime ne opovrgava klimatske promjene”, kaže Stuart Evans, asistent profesora geografije na Sveučilištu Buffalo. “Klimatske promjene predstavljaju dugoročan trend koji čini zime toplijima, ali ih ne uklanja u potpunosti”, pojasnio je Buffalo.

Kako klimatske promjene utječu na zime?

Toplija atmosfera nosit će više vlage. To znači da će se više te vlage osloboditi u vidu oborina. Nešto viša, ali temperatura koja je još uvijek ispod ništice može proizvesti više snijega nego tijekom ekstremne hladnoće. Zato bi ga u nekim područjima moglo biti više kako temperature rastu, prenosi tportal.

Na nekim mjestima, poput Michigana ili New Yorka, ‘snijeg s efektom jezera’ mogao bi postati češći. Ovaj fenomen događa se kada više temperature spriječe zaleđivanje jezera, uzrokujući da toplija voda isparava u prolazne hladne fronte i zatim padne kao snijeg.

vjeverica na snijegu
Pixabay / Ilustracija

U SAD-u je 283 milijuna ljudi, što čini oko 85 posto stanovništva, doživjelo barem jedan dan s višim prosjekom temperatura prošle zime, prema Indeksu klimatskih promjena za 2024. Climate Centrala. Zapadna obala bilježi toplije i suše zime nego prije 20 godina, a Srednji zapad ima manje dana s temperaturama ispod ništice. “Prije dvadeset ili trideset godina ne bismo imali toliki kontrast između toplog zapada i hladnog istoka”, dodaje Chris Forest, profesor klimatskih promjena na Penn State sveučilištu.

Studija iz jeseni 2024., objavljena u časopisu Climate and Atmospheric Science, otkrila je da će se ukupne zimske oborine i ekstremni vremenski uvjeti povećati.

Hoće li zbog klimatskih promjena zime postati kraće?

Da. “Zime će posvuda postati kraće jednostavno zato što će biti manje dana ispod ništice, manje dana s mrazom ili manje dana s drugim pokazateljima zime“, objašnjava Evans.

Za neke bi ovo mogla biti dobrodošla promjena. “Ako mislite da je zima hladna i neugodna te preferirate toplije vrijeme, tada će vam ove promjene odgovarati”, kaže Evans. No za one koji ovise o snijegu ili niskim temperaturama – zbog sporta ili poljoprivrede – ova promjena vjerojatno neće biti dobra vijest.

Koje su posljedice toplijih zima?

Toplije i kraće zime imat će značajan utjecaj. “Snježne padaline iznimno su važne jer opskrbljuju ravnice vodom tijekom zime”, kaže Forest te dodaje da je dostupnost vode ključna za rast usjeva.

Biljkama i životinjama koje su evoluirale u uvjetima intenzivnih hladnoća može biti teško prilagoditi se. Polarni medvjedi mogli bi izgubiti staništa zbog ranijeg topljenja snijega, a insekti i druge životinje mogli bi ranije polagati jaja jer se prilagođavaju toplijem vremenu, prenosi tportal.

Ni infrastruktura možda neće biti spremna za jake snježne oluje, pogotovo jer se šire na područja koja nisu navikla na snijeg – kao što smo vidjeli ranije ove godine, kada je snježna oluja zatvorila ceste, autoceste i mostove na Floridi, gdje većina gradova nema opremu za njegovo uklanjanje.

“Moramo biti spremni na promjene”, zaključio je Forest.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu