Connect with us

Hrvatska

Rastu cijene, ali i broj turista: Hrvatska jedna od najskupljih destinacija na Mediteranu!

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

U posljednje tri godine hrvatski turistički sektor bilježi značajan rast troškova, pa se Hrvatska tako prometnula u jednu od najskupljih mediteranskih destinacija.

Cijene u turističkom sektoru porasle su oko 50 posto i po tome je Hrvatska nadmašila mediteranske konkurente gdje su cijene rasle između 15 i 20 posto. Upravo zbog tih poskupljenja, turisti s ključnih tržišta – Njemačka, Češka, Austrija i Italija, potražili su pristupačnije destinacije, što je rezultiralo blagim padom prihoda od turizma u vrhuncu sezone, piše Travel and tour world.

No, unatoč ovim financijskim pritiscima Hrvatska je zabilježila ukupni porast turističkih dolazaka u 2024. Prema podacima Ministarstva turizma i sporta, zemlju je posjetilo više od 21,3 milijuna posjetitelja, što predstavlja rast od 4% u odnosu na prethodnu godinu. Noćenja su također zabilježila porast od 1% te su premašila 108,7 milijuna. Međutim, prihod od inozemnog turizma pao je za 0,7% tijekom vrhunca u ljetnim mjesecima u usporedbi s prethodnom godinom, što naglašava ekonomski pritisak na posjetitelje i domaću ugostiteljsku industriju.

Posljedice poskupljenja

Čelnici hotelske industrije tvrde da su inflacija i povećanje plaća povećali operativne troškove, te da je stoga moralo doći do prilagodbe cijena smještaja i usluga. Iako su hotelske cijene u Hrvatskoj porasle za samo 1,9% u 2023., one su i dalje znatno više nego u razdoblju prije pandemije. Nasuprot tome, u drugim mediteranskim odredištima cijene hotela su prošle godine porasle oko 4,5%, što ih čini relativno konkurentnijima.

Veljko Ostojić, čelnik Hrvatske udruge turizma, priznao je da rastući troškovi nadmašuju rast prihoda, što dovodi do pada profitabilnosti hotela. Stručnjaci iz industrije upozoravaju da nastavak poskupljenja može oslabiti konkurentnost Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu jer susjedne zemlje privlače putnike koji paze na budžet.

Visoke cijene, stambena kriza…

Utjecaj inflacije nije ograničen samo na sektor turizma. Sve veći troškovi utjecali su na sve stanovnike Hrvatske, zbog čega su građani i podržali bojkote trgovina diljem zemlje. Taj se pokret potom prelio i na druge države u blizini, uključujući BiH, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

No to nije jedini problem. Hrvatsku muči i stambena kriza. Iako je udio vlasnika kuća i dalje visok – 92% stanovništva posjeduje nekretninu – iznajmljivači se bore s naglo rastućim troškovima najma. Visoka potražnja povećala je cijene stanova, zbog čega je kućanstvima s nižim primanjima teško osigurati pristupačan smještaj. Problem je posebno izražen u obalnim turističkim središtima, gdje je potražnja za kratkoročnim najmom napuhala troškove.

Istovremeno, Hrvatska udruga obiteljskog smještaja izrazila je zabrinutost zbog visokih provizija koje nameću globalne booking platforme. Ove naknade, koje često prelaze 15% do 20% po transakciji, smanjuju zaradu lokalnih tvrtki dok povećavaju potrošačke cijene. Kao rezultat toga, čelnici industrije zagovaraju uspostavu nacionalnog sustava rezervacija kako bi se smanjila ovisnost o međunarodnim platformama.

Stvaranjem alternative koju podupire vlada, Hrvatska nastoji putnicima pružiti izravne mogućnosti rezervacije po nižim troškovima, istovremeno osiguravajući pravednu raspodjelu prihoda za lokalne pružatelje usluge.

Buduća perspektiva hrvatske turističke industrije

Dok se Hrvatska suočava s gospodarskim izazovima i sve većim troškovima turizma,turistička industrija traži načine za postizanje ravnoteže između profitabilnosti i pristupačnosti. Iako je zemlja i dalje popularno odredište, održavanje konkurentnih cijena bit će ključno za održavanje rasta.

Hotelijeri, kreatori politike i dionici u turizmu nastavljaju procjenjivati ​​strategije za privlačenje posjetitelja bez ugrožavanja dugoročne ekonomske stabilnosti.

S obzirom na to da inflatorni pritisci ne popuštaju još uvijek, a globalni trendovi putovanja se razvijaju, hrvatski se turistički sektor mora prilagoditi promjenjivoj dinamici tržišta. To može biti kroz inovativna rješenja za rezervacije, poboljšano upravljanje troškovima ili poboljšanu ponudu usluga. Sposobnost turističke industrije da ostane konkurentna odredit će njezin budući uspjeh u izrazito konkurentnom mediteranskom turističkom krajoliku, zaključuje Travel and tour world.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu