Hrvatska
Stručnjak o najtoplijem siječnju dosad: Početak godine je žestok. Na neki način, već smo imali “toplinski val”

Nakon prošle, globalno najtoplije godine u povijesti mjerenja temperatura, svjedočili smo i globalno najtoplijem siječnju što prema narodnoj poslovici da se “po jutru dan poznaje” daje naslutiti novu rekordno toplu godinu.
Nedavno je Agencija Europske unije za klimatske promjene Copernicus objavila da je 2024. godina bila najtoplija ikad te prva u kojoj je pređen prag globalnog zatopljenja od 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih temperatura.
Copernicus je ovoga tjedna objavio da je i ovogodišnji siječanj bio najtopliji zabilježen u suvremenoj povijesti s globalnom prosječnom temperaturom za 1,75 Celzijevih stupnjeva višom nego u predindustrijskom razdoblju. Ti su podaci zatekli mnoge stručnjake koji su predviđali da će zbog smjene razdoblja “toplijeg” El Niña “hladnijom” La Niñom, početak ove godine ipak biti nešto hladniji.
Između El Niña i La Niñe
Lani u kolovozu atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, s oprezom nam je rekao da bi učinke La Niñe mogli vidjeti nakon Božića.
“Početkom ljeta završilo je razdoblje El Niña, prirodnog klimatskog obrasca kojeg obilježavaju iznadprosječno visoke temperature u tropskim dijelovima Tihog oceana, koji se potom manifestira diljem svijeta pa i kod nas. Obično, ali ne i nužno odmah, nakon razdoblja El Niña slijedi suprotno razdoblje La Niñe. No trenutno smo u neutralnom međurazdoblju”, rekao nam je tada prof. Grisogono.
Njegovu ljetošnju tvrdnju sada je potvrdio i Copernicus ocijenivši da se La Niña “još nije potpuno razvila” i da se “svijet trenutno nalazi u neutralnim uvjetima između dvije faze”.
“Siječanj je bio natprosječno topao”
Profesora Grisogona upitali smo jesmo li već u siječnju imali prvi ovogodišnji, uvjetno rečeno, toplinski val.
“Siječanj je bio i te kako natprosječno topao i nazvao bih to toplinskim valom, naravno pod navodnicima jer nije bio toplinski val u onom ljetnom smislu vrućina, sparina i požara. Globalno zatopljenje očito se nastavlja”, kaže.
Znanstvenici su, doduše, očekivali hladniji siječanj zbog efekta La Niñe. Grisogono napominje da je na sjevernoj hemisferi ponekad potrebno nekoliko mjeseci, ponekad i pola godine, da se osjete učinci La Niñe.
“Hlađenja traju duže. U prosjeku, hlađenje je termodinamički sporiji proces nego zagrijavanje, ali samo kvalitativno. Kad, recimo, stavimo vodu u hladnjak ili zamrzivač treba dosta vremena da dođe do pripadajuće temperature od 4 ili -18 stupnjeva Celzijevih, dok će ista ta količina vode vrlo brzo zagrijati se do vrenja”, kaže.
“Globalno nije još ništa poduzeto”
Grisogono kaže da je nezahvalno predviđati kakva će u meteorološkom smislu biti ova godina.
“Još je rano za reći kakva će biti godina, ali njen početak je prilično žestok. Pritom, naravno, treba uzeti u obzir i slabljenje cirkumpolarne struje u moru oko Antarktika koja tamo više ne drži led kao prije i on se brže topi. A kad na površini mora nema leda, ono brže upija toplinu”, dodaje.
Također kaže kako se još ne zna ni hoće li La Niña kompenzirati globalno zagrijavanje u ovoj godini.
“Dosad ništa nije globalno poduzeto po tom pitanju. I dalje imamo ogromne količine emisija stakleničkih plinova zbog ratovanja, zbog putovanja i prometa, zbog preintenzivne poljoprivrede… Svi ti procesi nisu umanjeni. Možemo mi staviti kocku leda u onu kipuću vodu koju sam spomenuo. Ona će neznatno usporiti proces, ali vrenje je vrenje”, slikovito je objasnio naš sugovornik.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jesen i donosi obilnu kišu, grmljavinu, evo gdje je moguće nevrijeme

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je diljem Hrvatske, no mjestimice ima oblaka i magle, Hrvatski autoklub ističe kako je vidljivost mjestimice u unutrašnjosti smanjena. Vozači, budite na oprezu!
U nastavku ponedjeljka prevladavat će sunčano, tek će poslijepodne sa zapada rasti naoblaka, a navečer treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom na sjevernom Jadranu i u Gorskoj Hrvatskoj. Sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda ističe riječku regiju kao područje gdje je lokalno moguće i nevrijeme.
Nestabilno će biti tijekom utorka, od jutra na zapadu zemlje lokalno s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mjestimice mogu biti izraženiji. U skladu s tim, bit će manje toplo. Na istoku i jugu zemlje uglavnom će se zadržati toplije, kako će ostati uglavnom sunčano i suho.
Tijekom srijede će se kiše i pljuskova biti u većini krajeva, mjestimice mogu biti izraženiji, osobito duž Jadrana i uz Jadran. Posvuda će osvježiti.
Nestabilno će biti i tijekom četvrtka, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, češće tijekom jutra, kad može lokalno biti izraženijih pljuskova s grmljavinom.
U petak prema večeri novo jače pogoršanje s novim valom oborine, tako će i tijekom subote oborina biti česta pojava, mjestimice može biti i obilnija.
Nedjelja će biti sunčanija i stabilnija.
Hrvatska
PRIPAZITE! / Na ovu prevaru pada sve više ljudi – novac je gotovo nemoguće vratiti

Lažni savjeti, deepfake videi i kripto manipulacije uzimaju maha: sve više građana gubi životnu ušteđevinu u sofisticiranim online prevarama. Povrat novca je gotovo nemoguć.
Prevara pod nazivom “Pig Butchering” sve češća
Ono što je za mladog ulagača Lukasa (ime promijenjeno) počelo kao bezazlena potraga za burzovnim savjetima, završilo je gubitkom 7.000 eura — žrtva je jedne od najraširenijih internetskih kripto prevara u Europi.
Lukas je preko WhatsApp poruka dobivao lažne savjete o dionicama, a zatim su ga “financijski savjetnici” usmjerili prema kriptovalutama s obećanjima o visokim prinosima i do 20% u nekoliko dana. Ubrzo mu je ponuđena aplikacija za učenje trgovanja, navodno pod nadzorom njemačkih državnih institucija, što je dodatno ulilo povjerenje.
Međutim, iza svega se krila lažna platforma “Bamepro”, koju danas stručnjaci prepoznaju kao dio velike međunarodne kripto prevare poznate kao “Pig Butchering” – prijevara u kojoj prevaranti mjesecima grade povjerenje s ciljem krađe što većih iznosa, prenosi Fenix Magazin.
Kako funkcionira prevara?
- Početni kontakt: preko društvenih mreža ili aplikacija poput WhatsApp-a.
- Lažno povjerenje: lažni portali, deepfake videi i izmišljeni profili stvaraju dojam legitimnosti.
- Lažna dobit: žrtvama se prikazuju fiktivni profiti kako bi ih se potaknulo na dodatne uplate.
- Nepostojeće naknade: pri pokušaju isplate izmišljaju se porezi, mrežne naknade i regulatorni zahtjevi.
- Blokiranje isplate: korisnički računi bivaju zaključani čim prestanu plaćati.
Lukas je, misleći da mu portfelj vrijedi 55.000 eura, uplatio dodatnih 960 eura za “mrežnu naknadu” i još 13.000 eura za “porez”, koji nikada nije postojao. Kada je odbio platiti treći iznos, aplikacija je blokirala njegov račun.
Nova era prijevara: Deepfake i AI alati u službi kriminalaca
Kriminalci sve češće koriste deepfake tehnologiju, kojom oponašaju glasove i lica poznatih osoba, uključujući slavne poduzetnike i influencere, kako bi prevarili korisnike. Korištenje tzv. Drainer-as-a-Service (DaaS) alata, koji omogućuju pražnjenje digitalnih novčanika, u naglom je porastu.
Stručnjak za sigurnost Ilya Brovin upozorava: “Čak i iskusni investitori teško prepoznaju zamke. Deepfake prevara je najbrže rastuća prijetnja na tržištu.”
Signal i WhatsApp: glavni kanali prijevara, a najčešće ćete prepoznati prevaru uz ove znakove:
- Nerealna obećanja o zaradi
- Nepostojeće dozvole regulatora (npr. BaFin)
- Prisilna ulaganja i iznenadni “porezi”
- Izbjegavanje isplata bez razloga
- Nepozvani kontakti putem aplikacija
Preporuke stručnjaka:
- Provjerite licencu platforme
- Testirajte isplatu prije većih ulaganja
- Ne dijelite seed phrase, lozinke ni osobne podatke
- Koristite sigurnosne provjere i autentične izvore
Povrat novca gotovo nemoguć
Nakon što novac jednom nestane u kripto mrežama, povrat je izuzetno rijedak. Stručnjaci upozoravaju i na tzv. “recovery prevare”, gdje drugi prevaranti nude pomoć uz dodatnu uplatu – i tako dodatno iskorištavaju žrtve.
Lukas je podnio kaznenu prijavu policiji. Iako šanse za povrat sredstava nisu velike, njegov slučaj može poslužiti kao upozorenje drugima. Svaka prijavljena prevara pomaže u otkrivanju kriminalnih mreža.
Kripto prijevare poprimaju nove dimenzije, a tehnologije poput umjetne inteligencije i deepfakea čine ih sve uvjerljivijima. U doba digitalnog ulaganja, oprez je najbolja zaštita. Ulaganje u edukaciju, provjera izvora i zdravi skepticizam ključni su za sigurnost u online financijskom svijetu.
Hrvatska
Sve je popularniji, a rizici su ozbiljni: Kokain u Hrvatskoj miješaju s lijekom za svinje i ovce

Kokain se u Hrvatskoj često miješa s fenacetinom, lidokainom i levamisolom, lijekom za parazite kod svinja i ovaca, što korisnike izlaže opasnim srčanim aritmijama, oštećenju organa i narušavanju imuniteta, kažu za Hinu iz Zavoda za javno zdravsvo, dodaju da je riječ o nimalo bezazlenoj praksi.
Čistoća kokaina, droge koja postaje sve popularnija među mlađom i općom populacijom, vrlo varira od dilera do dilera, od pošiljke do pošiljke. Za Hinu iz Zavoda za javno zdravstvo rečeno je da, osim što se radi o nimalo bezopasnoj drogi, njegovo rijeđenje, kolokvijalno nazvano “rezanje”, raznim supstancama doprinosi još većem riziku prilikom konzumacije. Jer, korisnici nikada ne mogu znati koliku dozu zapravo unose, što povećava rizik od nepredvidivih i po život opasnih posljedica.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da čistoća kokaina na hrvatskom tržištu znatno oscilira iz godine u godinu. Samo u 2024. godini analizirano je 1.013 uzoraka iz 210 predmeta, a rezultati su otkrili ekstremne razlike, od svega 0,3 do čak 88,7 posto kokaina kao baze. Njegova prosječna čistoća na ulici bila je 55,7 posto.
Kod tzv. uličnih doza do jednog grama prosječna čistoća bila je 51,3 posto, dok je kod zapljena većih količina prosjek rastao na 68,1 posto, što potvrđuje praksu dodatnog miješanja droge prije nego što stigne do krajnjeg korisnika.
Trend varijabilnosti vidljiv je i u prethodnim godinama. U 2023. prosjek je iznosio 64,1 posto, godinu ranije 57,9, dok je 2021. bio 58,4 posto. Minimalni udio zabilježen u pojedinim uzorcima kretao se od tek 0,6 posto u 2023. do 3,3 posto u 2022.
Problem stvaraju, tvrde iz Zavoda za javno zdravstvo, i same tvari s kojima se kokain miješa, a one također same po sebi nisu bezopasne. Miješanjem s različitim primjesama korisnici ne mogu znati stvarni sastav ili koncentraciju kokaina u dozi, što značajno povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Neke od najčešćih primjesa, poput fenacetina, mogu biti kancerogene i štetne za bubrege i jetru, dok levamisol može izazvati poremećaje krvi i imunološkog sustava. Lokalni anestetici poput lidokaina ili prokaina mogu uzrokovati srčane aritmije, pad krvnog tlaka i konvulzije. Dodatno, primjese poput kofeina ili drugih stimulansa mogu pojačati opterećenje živčanog sustava, povećati rizik od anksioznosti i napada panike, a kombinacija više tvari može pojačati toksičnost i izazvati neočekivane, nepredvidive učinke na organizam.
Kako je za Hinu objasnio koprivnički veterinar, lijek levamisol kojim se kokain često “reže” može biti posebno opasan za ljude. Njega se legalno koristi za liječenje životinja od srčanih i plućnih glista. Najčešće se daje svinjama i ovcama, a kućnim ljubimcima se ne daje. Njegovo djelovanje u životinja poboljšava razvoj imunosnog sustava, ali kod ovisnika organizam postaje otporan na takvo djelovanje pa dolazi do suprotnog efekta, odnosno narušavanja imuniteta.
Stručnjaci strahuju od pojave fentanila
Prema podacima MUP-a, kokain zaplijenjen u 2024. godini bio je u obliku praškastih materija. Najčešće primjese bile su analgoantipiretik fenacetin, lokalni anestetici prokain i lidokain, psihostimulans kofein, aminokiselina kreatin te antihelmintik levamisol, a rjeđe analgoantipiretik paracetamol, alkoholni šećeri inozitol, lokalni anestetici diltiazem, benzokain, tetrakain i prokain te šećer manitol.
Na sreću, najopasnija droga na svjetskom tržištu fentanil, koji se miješa s ostalim opijatima pa i s kokainom, za sada još nije pronađen u Hrvatskoj ni kao primjesa niti kao droga koju se konzumira zasebno. Ipak, stručnjaci upozoravaju na mogućnost da se fentanil počne miješati s kokainom, slično kao u drugim dijelovima Europe. Objašnjavaju da je riječ o sintetskom opioidu znatno snažnijem od heroina te može biti smrtonosan čak i u vrlo malim količinama.
S obzirom na ozbiljnost rizika koje fentanil predstavlja, važno je kontinuirano pratiti njegovu eventualnu prisutnost u ilegalnim drogama i poduzimati preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od predoziranja i drugih ozbiljnih posljedica po zdravlje.
Kad se spominje kokain, on nažalost postaje jedna od popularnijih droga u Hrvatskoj proteklih godina. Iz Zavoda za javno zdravstvo kažu da se u općoj populaciji, onoj između 15 i 64 godina starosti, prisutnost njegove konzumacije posljednjih godina povećala s 0,5 u 2011. na 2,6 posto u 2023. godini.
U mlađih, čija se dob kreće između 15 i 34 godine, porast je još uočljiviji. S 0,9 u 2011. skočio je na 4,2 posto u 2023. godini. Podaci su pokazatelj na trend rasta uporabe kokaina, osobito među mlađima. Sreća u nesreći jest ta što se prosječna dob prvog korištenja kokaina u Hrvatskoj nije se značajno mijenjala posljednjih godina te se kreće između 21. i 23. godine života.
U usporedbi s najpopularnijom drogom u nas kanabisom, istraživanja pokazuju da ga je konzumirala svaka četvrta osoba, odnosno 24,6 posto odraslih. Ipak, kod kanabisa se posljednjih godina bilježi stabilan trend uporabe, bez značajnijeg rasta ili pada, dok se kod kokaina uočava stalan rast.
Govoreći o kokainu, on spada među droge s visokim potencijalom razvoja ovisnosti. Liječenje o njegovoj ovisnosti nema univerzalno trajanje te ovisi o težini ovisnosti, zdravstvenom stanju osobe, motivaciji i dostupnoj podršci.
-
magazin4 dana prije
RUJANSKA SUBOTNJA ŠPICA U CITY GALLERIJI!
-
Svijet5 dana prije
Pojavila se nova vrsta koronavirusa: Europska zemlja ponovno bilježi porast broja zaraženih
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA / Bablje ljeto kroz objektiv Saše Čuke
-
Sport5 dana prije
Europski kup u daljinskom plivanju – Ražanac, 27. rujna 2025.