Nakon prošle, globalno najtoplije godine u povijesti mjerenja temperatura, svjedočili smo i globalno najtoplijem siječnju što prema narodnoj poslovici da se “po jutru dan poznaje” daje naslutiti novu rekordno toplu godinu.

Nedavno je Agencija Europske unije za klimatske promjene Copernicus objavila da je 2024. godina bila najtoplija ikad te prva u kojoj je pređen prag globalnog zatopljenja od 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih temperatura.

Copernicus je ovoga tjedna objavio da je i ovogodišnji siječanj bio najtopliji zabilježen u suvremenoj povijesti s globalnom prosječnom temperaturom za 1,75 Celzijevih stupnjeva višom nego u predindustrijskom razdoblju. Ti su podaci zatekli mnoge stručnjake koji su predviđali da će zbog smjene razdoblja “toplijeg” El Niña “hladnijom” La Niñom, početak ove godine ipak biti nešto hladniji.

Između El Niña i La Niñe

Lani u kolovozu atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, s oprezom nam je rekao da bi učinke La Niñe mogli vidjeti nakon Božića.

“Početkom ljeta završilo je razdoblje El Niña, prirodnog klimatskog obrasca kojeg obilježavaju iznadprosječno visoke temperature u tropskim dijelovima Tihog oceana, koji se potom manifestira diljem svijeta pa i kod nas. Obično, ali ne i nužno odmah, nakon razdoblja El Niña slijedi suprotno razdoblje La Niñe. No trenutno smo u neutralnom međurazdoblju”, rekao nam je tada prof. Grisogono.

Njegovu ljetošnju tvrdnju sada je potvrdio i Copernicus ocijenivši da se La Niña “još nije potpuno razvila” i da se “svijet trenutno nalazi u neutralnim uvjetima između dvije faze”.

“Siječanj je bio natprosječno topao”

Profesora Grisogona upitali smo jesmo li već u siječnju imali prvi ovogodišnji, uvjetno rečeno, toplinski val.

“Siječanj je bio i te kako natprosječno topao i nazvao bih to toplinskim valom, naravno pod navodnicima jer nije bio toplinski val u onom ljetnom smislu vrućina, sparina i požara. Globalno zatopljenje očito se nastavlja”, kaže.

Znanstvenici su, doduše, očekivali hladniji siječanj zbog efekta La Niñe. Grisogono napominje da je na sjevernoj hemisferi ponekad potrebno nekoliko mjeseci, ponekad i pola godine, da se osjete učinci La Niñe.

“Hlađenja traju duže. U prosjeku, hlađenje je termodinamički sporiji proces nego zagrijavanje, ali samo kvalitativno. Kad, recimo, stavimo vodu u hladnjak ili zamrzivač treba dosta vremena da dođe do pripadajuće temperature od 4 ili -18 stupnjeva Celzijevih, dok će ista ta količina vode vrlo brzo zagrijati se do vrenja”, kaže.

“Globalno nije još ništa poduzeto”

Grisogono kaže da je nezahvalno predviđati kakva će u meteorološkom smislu biti ova godina.

“Još je rano za reći kakva će biti godina, ali njen početak je prilično žestok. Pritom, naravno, treba uzeti u obzir i slabljenje cirkumpolarne struje u moru oko Antarktika koja tamo više ne drži led kao prije i on se brže topi. A kad na površini mora nema leda, ono brže upija toplinu”, dodaje.

Također kaže kako se još ne zna ni hoće li La Niña kompenzirati globalno zagrijavanje u ovoj godini.

“Dosad ništa nije globalno poduzeto po tom pitanju. I dalje imamo ogromne količine emisija stakleničkih plinova zbog ratovanja, zbog putovanja i prometa, zbog preintenzivne poljoprivrede… Svi ti procesi nisu umanjeni. Možemo mi staviti kocku leda u onu kipuću vodu koju sam spomenuo. Ona će neznatno usporiti proces, ali vrenje je vrenje”, slikovito je objasnio naš sugovornik.