Connect with us

Hrvatska

Vesna Pusić: Ljudi iza scene su preusmjerili Trumpov gnjev prema Europi

Objavljeno

-

Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić na N1 televiziji komentirala je prve poteze novog američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovu najavu da SAD-u s njime na čelu slijedi “zlatno doba”.

“Zlatno doba katkad se interpretira i kao tzv. ‘Pozlaćeno doba’ (Gilded Age), vrijeme prije stotinu i više godina kada su ogroman utjecaj u Americi imali bogataši, veliki industrijalci, koji su se, ajmo tako reći, obogatili na sumnjive načine i kada su oni u velikoj mjeri diktirali američku politiku stvarajući kartele”, kazala je Pusić.

“Zanimljiv je izlazak SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma”
Ona smatra kako “oluja predsjedničkih odluka” koje je Donald Trump potpisao odmah po stupanju na dužnost više pokazuje na koji način i u kojem pravcu on želi usmjeriti svoju administraciju, nego što će imati stvarni utjecaj. A u Trumpovom nastupnom govoru i naročito u publici koja je bila na njegovoj inauguraciji, dodala je Pusić, može se naslutiti u kojem pravcu će ići stvari.

“Trumpove su odluke u prvom redu vezane uz suzbijanje imigracije, ne samo ilegalne nego općenito, te uz energetsku politiku. Sve ostalo je zanimljivo, ali mislim da nema značajne posljedice u ovome času. Zanimljiv je izlazak SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije i iz Pariškog klimatskog sporazuma koji govori o Trumpovom odnosu prema multilateralnim organizacijama”, kazala je.

K tomu, dodala je Pusić, cijeli je niz socijalnih i društveno relevantnih odluka koje je Trump potpisao, a koje pokazuju vrijednosne stavove.

“Puno je važnije tko povlači konce, a nije predsjednik”
“Primjerice, rečeno je da će biti sankcionirani i pravno gonjeni ljudi u državnim službama koji bi provodili inkluzivnu politiku jednakosti i raznolikosti u zapošljavanju u državnim službama. Konkretno, pri zapošljavanju žena, pripadnika manjina i drugih rasa. Dakle, svatko tko zaposli nekoga tko nije sredovječni bijeli muškarac može biti u opasnosti da bude gonjen ili sankcioniran jer provodi tu politiku inkluzivnosti.”

U tom kontekstu je spomenula i najavu republikanskih kongresnika za smanjenje budžeta za zdravstveno osiguranje te amnestiju za 1500 pučista koji su 2021. napali ustavni poredak SAD-a. “Po tome se vidi u kojoj je mjeri Trump bio iza tog pokušaja puča”, kazala je.

Pusić smatra da Trumpova bombastičnost govori da će i u ovome mandatu voditi SAD kao svojevrsni reality show.

“Zato je puno važnije tko povlači konce iza scene ili čak i na sceni, a nije predsjednik. To se vidi iz publike koja je bila na inauguraciji, a i kasnijih nastupa. To su tzv. tech brothers, u prvom redu Elon Musk, ali i Mark Zuckerberg, koji sa svakom novom američkom administracijom ne mijenja samo svoj stav, nego i izgled”, rekla je i dodala:

“I po Trumpovom govoru i po sadržaju njegovih prvih odluka, vidi se da oni imaju ogroman utjecaj. Europa ima restriktivna pravila o izmišljenim vijestima i neistinama koje se prenose na društvenim mrežama. Protiv toga se Musk suprotstavlja, a sada i Zuckerberg”, rekla je Pusić.

Napomenula je kako Kinu, koju je donedavno spominjao kao glavnog neprijatelja, Trump gotovo više i ne spominje.

“Ljudi iza scene su preusmjerili Trumpov gnjev prema Europi”
“Mislim da su ljudi iza scene preusmjerili Trumpov gnjev prema Europi, prema državama poput Danske zbog priče s Grenlandom, prema britanskom premijeru, prema Panami, ali sve dalje od Kine gdje Musk ima ogromne financijske interese i gdje se nalazi velik dio njegovih investicija i kapitala. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se Trump u ovome mandatu ponašati prema Kini.”

Što se tiče Europe, Pusić kaže da nije u stanju braniti samu sebe i da će joj to biti prva velika zadaća sada kada je Trump u Bijeloj kući.

“Trump je izolacionist i s te strane skeptičan prema NATO-u, a to je onda glavna poruka Europi. Druga velika poruka je trgovinskog tipa. Ako Trump misli Europi uvoditi neke velike carine, to onda mijenja cijeli svjetski trgovinski poredak i Europa mora tražiti nove ekonomske partnere koji nisu tradicionalne demokracije. Sve to ukazuje da Amerika sada svjedoči nečemu što, barem što se tiče svojih predsjednika, nije nikada vidjela. A što se atmosfere tiče, nije vidjela još od vremena progona koje je provodio senator McCarthy u 1950-ima”, kazala je.

“Vučić radi ono što autokrati rade svugdje u svijetu”
Osvrnula se Pusić i na studente u Srbiji koji već tjednima masovno prosvjeduju protiv režima Aleksandra Vučića.

“Vučić radi ono što autokrati rade svugdje u svijetu. Po mom mišljenju, on je također ohrabren Trumpovom pobjedom. Nije najopasnija činjenica da je Trump u Bijeloj kući nego da on ohrabruje sve one male regionalne autokrate i autoritarne režime koji to shvaćaju da je došao njihov trenutak. No, takvi autoritarni režimi imaju karakteristiku da se dugo održavaju, a onda odjedanput propadnu”, rekla je i nastavila:

“Pitanje je u kojoj mjeri Srbija ima šanse za demokratske promjene, kakvu ulogu će imati ovi prosvjedi i u kojoj mjeri imaju kapacitet da budu uvjerljiva alternativa. Čudi me što Vučić sada reagira drugačije nego prije kada je pokušao integrirati taj otpor i čak fiktivno stati na stranu onih koji se bune. Sada se konfrontira s njima na vrlo neugodan način, ali na način koji očito homogenizira taj otpor”, zaključila je.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu