Hrvatska
Građani Hrvatske imaju pravo liječiti se u inozemstvu na teret HZZO-a. Ovo su uvjeti
Jedno od prava građana Hrvatske jest i ono da se liječe izvan Hrvatske na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) osim u hitnim slučajevima.
Naravno, procedura za liječenje u inozemstvu nije posve jednostavna i potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta.
“Imate pravo otići po vlastitoj želji u bilo koju zdravstvenu ustanovu u Europskoj uniji, javnu i privatnu. Direktiva 2011/24/EU o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti omogućava pacijentima pristup zdravstvenoj zaštiti u drugim zemljama Europske unije i pravo na refundaciju troškova u visini koja bi im bila pokrivena da su usluge iskoristili u vlastitoj zemlji”, ističu u Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata (HUPPP).
Tko odobrava liječenje u inozemstvu?
Spomenuta Direktiva EU-a promiče pravnu sigurnost pacijenata u pogledu prava na traženje zdravstvenih usluga u inozemstvu, obvezu država članica da osiguraju kvalitetu i sigurnost usluga te prati međunarodna dostignuća u medicini i dobre medicinske prakse, stoji na stranici HUPPP-a.
O upućivanju na liječenje u inozemstvo odlučuje Direkcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), ovisno o mišljenju specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova. Uvjeti su da se potrebno liječenje ne može obaviti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, a uspješno se provodi u inozemstvu te kada se liječenje može obaviti u Hrvatskoj, ali ne u prihvatljivom roku zbog predugih lista čekanja.
Koji postupci se mogu obaviti?
Kako stoji na portalu e-Građani, mogućnosti liječenja u inozemstvu za osiguranike HZZO-a uključuju dijagnostičke i terapijske postupke, operacijske zahvate uključujući i transplantacije organa koje se ne mogu provesti u ugovornim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, bolničko i ambulantno liječenje, kontrolne preglede,
dijagnostičke pretrage krvi i tkiva te pretraživanje međunarodnih registara dobrovoljnih davatelja koštane srži.
Na svojim stranicama HZZO navodi da osiguranik HZZO-a za ostvarivanje prava na planirano liječenje u drugoj državi članici Europske unije te Švicarskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj obvezno mora zatražiti prethodno odobrenje od regionalnog ureda, odnosno područne službe HZZO-a prema mjestu prebivališta u Hrvatskoj.
Kome i kako podnijeti zahtjev?
Zahtjev za liječenje u inozemstvu podnosi se na posebnoj tiskanici koju pacijentu daje specijalist iz nadležnog referentnog centra Ministarstva zdravstva, specijalist koji ga liječi ili liječnički konzilij ugovorne zdravstvene ustanove u kojoj se liječi. Potom, na temelju Prijedloga za upućivanje u inozemstvo i mišljenja specijalista iz ugovornih zdravstvenih ustanova, liječničko povjerenstvo Direkcije HZZO-a donosi svoj nalaz, mišljenje i ocjenu. Ako povjerenstvo odobri liječenje, pacijentu se izdaje rješenje u prvom stupnju kojim se utvrđuje i pravo na vrstu javnog prijevoza odnosno sanitetski prijevoz.
Isto povjerenstvo donosi i odluku o izboru ustanove u koju će pacijent biti upućen na liječenje, uvažavajući prijedlog nadležnog referentnog centra ili specijalista, odnosno liječničkog konzilija bolnice u kojoj se prethodno liječio.
Kome podnijeti žalbu?
Ako pacijent nije zadovoljan prvostupanjskim rješenjem svoga zahtjeva, žalbu može podnijeti ravnatelju HZZO-a u roku od 15 dana od primitka rješenja. Tužbu na rješenje ravnatelja HZZO treba, pak, podnijeti nadležnom Upravnom sudu u roku od 30 dana od primitka rješenja.
A ako je sve teklo u redu i pacijent je upućen na liječenje u inozemstvo, on je dužan u roku od 15 dana nakon obavljenog liječenja dostaviti Direkciji HZZO-a otpusno pismo i drugu medicinsku dokumentaciju prevedenu na hrvatski jezik.
Što se tiče troškova liječenja u inozemstvu, bez prethodnog rješenja HZZO-a, pacijent nema pravo na naknadu iz sredstava HZZO-a.
Kako HZZO pokriva troškove?
Na stranicama EU-a obrazložena su dva načina na koja se mogu pokriti troškovi planiranog liječenja u drugoj zemlji EU-a. Prvi je da nacionalno zdravstveno osiguranje (kod nas HZZO) izravno pokrije sve troškove, a drugi je da pacijent sam plati liječenje pa naknadno zatraži povrat troškova.
U prvom slučaju, HZZO izravno pokriva troškove za pružene zdravstvene usluge u sustavu javnog zdravstva, ali ne i privatnog. U onom drugom, HZZO pokriva troškove liječenja i kod javnih i kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga. U tom slučaju pacijent može sam platiti liječenje i naknadno zatražiti povrat troškova koji će dobiti do iznosa troškova istog tog liječenja u matičnoj zemlji, ali samo ako ima pravo na to liječenje u svojoj zemlji.
Detalje o tome možete pročitati OVDJE.
Na inozemna liječenja lani otišlo 54 milijuna eura
U HZZO-ovom izvješću o poslovanju za 2023. godinu, objavljenom u veljači ove godine, stoji podatak da je za inozemna liječenja osiguranika iz Republike Hrvatske lani utrošeno gotovo 54,3 milijuna eura. Godinu ranije, taj trošak je iznosio 43,6 milijuna eura.
“Značajnija stavka su rashodi za liječenje u inozemstvu koji iznose 54.264.768,43 eura, a sastoje se najvećim dijelom od rashoda za liječenje naših osiguranika po obračunu temeljem međunarodnih ugovora u iznosu od 46.230.840,38 eura i za upućivanje osiguranika HZZO-a na liječenje u inozemstvo po Rješenju HZZO-a u iznosu od 8.033.928,05 eura”, glasi HZZO-ovo objašnjenje te stavke.
Liječenje osiguranika temeljem međunarodnih ugovora odnosi se na europsku zdravstvenu iskaznicu. Proteklih godina broj zahtjeva za liječenjem u inozemstvu bio je veći od 800 godišnje. Godne 2022. HZZO-u su dostavljena 893 zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvo, a odobreno ih je 831.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







