Hrvatska
Umirovljenika koji rade sada je više od 33.000: Evo na kojim poslovima raste broj zaposlenih
Zaposlenih umirovljenika prvi put više je od 33.000, a brojka kontinuirano raste i nakon završetka turističke sezone. Premda se u djelatnostima vezanima za turizam bilježi pad od oko 350 zaposlenih, ukupno je za toliko više onih koji rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Pojačano zapošljavanje događa se na najzastupljenijim poslovima poput trgovine, građevine, prerađivačke industrije, ali i stručnih djelatnosti. Isto tako, sve je više umirovljenika koji rade u zdravstvu i obrazovanju.
Turistička sezona sada je već daleko iza nas, no sve je više umirovljenika koji rade unatoč završetku sezonskih poslova. Naime, broj zaposlenih na pola radnog vremena uz primanje cijele mirovine prvi put prešao je 33.000. Točnije, 33.061 korisnik starosne, prijevremene i obiteljske mirovine bilo prema općim bilo prema posebnim propisima odlučio se na rad u mirovini krajem listopada, pokazuju posljednji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, piše Mirovina.hr.
Pad u turizmu, ali rast u trgovini, preradi, građevini…
Kada govorimo u sezonskim poslovima, sezonaca je među umirovljenicima krajem kolovoza bilo 2.838 i to baš na poslovima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane. Već u rujnu ta je brojka pala na 2.494 njih da bi krajem listopada u tim djelatnostima ostalo 2.126 umirovljenika. Riječ je o oko 700 radnika manje pa ipak radnika u mirovini ima više nego ikad. Naime, do pojačanog zapošljavanja dolazi u ostalim djelatnostima i to ne više samo u onim najtraženijima, poput trgovine, prerađivačke industrije i građevine. Umirovljenici su sve traženija ‘roba’ i u zdravstvu i u školstvu.
Kako je u rujnu počela nova školska, odnosno akademska godina, više je zaposlenih u obrazovanju, uz porast sa 611 umirovljenika u kolovozu na 795 njih u rujnu, da bi ta brojka sada dosegnula 856 umirovljenih učitelja i profesora aktivnih na tržištu rada. Rezultat je to i zakonskih izmjena prema kojima nastavnici mogu nastaviti raditi i nakon 65. godine.
Radi sve više umirovljenih liječnika, ali i učitelja
Zaposlenih je oko 350 više nego u mjesecu ranije, pri čemu se dogodio jednaki pad samo u turističkim djelatnostima. Međutim, taj se gubitak ne samo izjednačio, nego doveo i do pozitivnog trenda zahvaljujući pojačanom zapošljavanju u ostalim granama. Najviše umirovljenika do polovine radnog vremena zaposleno je u trgovini, njih 5.568, odnosno oko stotinu više nego u rujnu. Na drugom je mjestu prerađivačka industrija s 4.275 zaposlenih umirovljenika, gdje se također bilježi rast od 150 novozaposlenih u samo mjesec dana. Na trećem su mjestu stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 4.185 radnika. Slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa 3.625 zaposlenih, a potom i građevina s 3.500 zaposlenih, odnosno oko stotinu više u listopadu nego u rujnu. U prijevozništvu i skladištenju radi 2.951 umirovljenik uz trend rasta.
Dakle, sve djelatnosti bilježe rast zaposlenih umirovljenika pa tako i one u kojima ih nema na tisuće. To se najbolje vidi u obrazovanju s već spomenutih 856 umirovljenika, ali i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 1.970 radnika u mirovini. Broj liječnika u mirovini stalno raste, a trenutačno u mirovini radi 681 liječnik. Onih koji imaju 60 i više godina je 2.702.
Na burzi za umirovljenike najtraženiji trgovci
Ove trendove prati i potražnja za radnicima na stranici za zapošljavanje umirovljenika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tamo se traži 109 prodavača, 62 čistačice, 44 čuvara, 33 medicinske sestre, odnosno tehničara, 25 njegovatelja, 28 vozača te, uz ostalo, po 19 kuhara i konobara.
Inače, oko dvije trećine zaposlenih u mirovini čine muškarci koji je 21.505 u odnosu na 11.556 žena. Gotovo trećina umirovljenika radi na području Grada Zagreba, njih oko 9.500, dok među županijama prednjači Splitsko-dalmatinska s 3.636 zaposlenih. Iduća je Primorsko-goranska na čijem području radi 3.245 umirovljenika, a po brojnosti slijede Istarska s 2.463 i Zagrebačka s 2.013 umirovljenika koji rade uz primanje punog iznosa mirovine.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







