Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

KNJIŽEVNA FRANKOFONIJA / Belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot gostuju u Zadru

Objavljeno

-

U sklopu Književne frankofonije, projekta Centra za knjigu koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija RH, u Hrvatskoj će ovih dana gostovati belgijska pjesnikinja Laurence Vielle i romanopisac Nicolas Hanot, čiji je nagrađeni prvijenac Krave gospodina Burbura na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević.

U Zadru će tako u utorak, 19. studenog, u 17:30 u Kazalištu lutaka autori gostovati uz prevoditeljicu Maju Peterlić, te uz glazbenu pratnju multimedijalnog umjetnika Roberta Vodanovića Čopora. Program se izvodi u suradnji s Odjelom za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru. Vodit će ga Vanda Mikšić, inicijatorica i voditeljica cijeloga projekta, uz konsekutivni prijevod Marije Spajić.

U Splitu je susret s autorima i prevoditeljicom predviđen u srijedu, 20. studenog, u 20h u Francuskoj alijansi.

Zagrebačka će publika imati priliku susresti Nicolasa Hanota već u petak, 15. studenog, u 17h na Interliberu (paviljon 7). S njim će o romanu razgovarati Maja Peterlić.

Poeziju Laurence Vielle publika će moći čuti u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u četvrtak, 21. studenog, u 18h. Poseban je program za učenike XVIII. gimnazije predviđen u petak, 22. studenog u KIC-u. Oba programa vodit će Vanda Mikšić, uz konsekutivni prijevod Lee Kovács.

Projekt Književne frankofonije pokrenut je ove godine povodom 20. obljetnice promatračkoga statusa Republike Hrvatske u Međunarodnoj organizaciji Frankofonije kako bi se raznovrsnoj publici predstavili frankofonske autori i autorice te osvijestila činjenica da se književnost na francuskom jeziku piše i izvan Francuske, odnosno da je taj jezik prisutan na pet kontinenata te da su na njemu napisana brojna djela kanadske, belgijske, švicarske, marokanske, libanonske, senegalske, haićanske i mnogih drugih književnosti.

U ožujku je u sklopu projekta u Hrvatskoj gostovao kanadski autor Larry Tremblay, a u svibnju Makenzy Orcel, pisac haićanskog porijekla koji živi u Parizu i čiji je roman Une somme humaine glasovima zadarskih i zagrebačkih studenata francuskog jezika i književnosti prošle godine proglašen hrvatskim izborom za Nagradu Goncourt. U prosincu je predviđena i tribina koja će okupiti ugledne medijatorice i medijatore (prevodioce, urednike i sveučilišne profesore) književnosti pisanih na francuskom jeziku.

Iako se izvode uživo, svi se programi snimaju u svrhu izrade dokumentarnog filma posvećenog recepciji frankofonskih književnosti u Hrvatskoj. Snimatelj je student Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu Sebastijan Borovčak. Film će premijerno biti projiciran u ožujku, tijekom mjeseca frankofonije 2025.

Partneri Centra za knjigu u izvođenju ovih programa su Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, Kazalište lutaka Zadar, Francuska alijansa Split, Knjižnica Bogdana Ogrizovića, XVIII. gimnazija, Kulturno informativni centar (KIC), Wallonie-Bruxelles International (WBI) i Edicije Božičević.

FB: Književna frankofonija

Laurence Vielle (Bruxelles, 1968.) belgijska je pjesnikinja i glumica. Nakon studija romanske filologije na Katoličkom sveučilištu u Louvainu i glume na Kraljevskom konzervatoriju u Bruxellesu posvećuje se pisanju, ali i govorenju tekstova, budući da je za nju poezija stvar usmenosti. Poezija kao akcija. Autorica je dvanaest knjiga, a među najnovijim naslovima valja spomenuti: Domo de Poezia: Bouteilles à la mer (2018., 2023.), Billets d’où (2023.), Renaître, suivi de Murmuration pour une pluie d’oiseaux (2023.), Dernier trein / Laatste train (2022.) Za svoje je stihove višestruko nagrađivana: za prvu su je zbirku nagradile Francuska zajednica (1998.) i Federacija Wallonie-Bruxelles (2020.); dobitnica je velike nagrade Akademije Charles Cros za zbirku Ouf ! (Maelström, 2015.), književne nagrade Scam Belgique (2016.), nagrade Découvreurs (2017.), nagrade kritike (2018.) za najbolju autoricu (tekst predstave burning). Piše za scenu i radio (uvijek za uho). Osmišljava predstave i performanse na temelju napisanih riječi prikupljenih tijekom književnih rezidencija u raznim gradovima. U razdoblju 2016.-2017. izabrana je za nacionalnu pjesnikinju (www.poetenational.be), što je poetičko-politički pokušaj da se oslabe jezične granice  i preko poezije progovori o aktualnosti Belgije. Gostovala je na brojnim festivalima i književnim događanjima, često vodi književne radionice i rado recitira stihove drugih pjesnikinja i pjesnika.

Nicolas Hanot rođen je nekoliko mjeseci prije pada Berlinskoga zida. Diplomirao je francuski i romanske jezike i književnosti na Katoličkom sveučilištu u Louvainu. U Sloveniji i Hrvatskoj više je godina radio kao lektor francuskog jezika, ali i kulturni ataše. Njegov prvijenac, Krave gospodina Burbura (Les vaches de Monsieur Burbur), objavljen 2022., dobitnik je nagrade René Fallet (2023.). Roman je na hrvatski prevela Maja Peterlić za Edicije Božičević (2024.).

Krave gospodina Burbura: Imaginarna država Slomenija upravo je izabrala novoga predsjednika, radikalnog desničara priprosta nastupa koji, ne libeći se nasilnog ponašanja i grubog eliminiranja protivnika, počinje provoditi strahovladu donoseći ishitrene odluke. Time ne samo da postaje omražen kod sunarodnjaka i u susjednim zemljama već i dovodi u pitanje ugled svoje zemlje u očima europskih čelnika. Njegovi potezi osobito teško pogađaju mlade ljude jer prijete njihovu školovanju i  ostvarenju ambicija, a nevjerojatna naredba da se duž cijele istočne granice države podigne željezna ograda kao „zaštita zemlje, a time i Unije, od upada imigranata” stvara niz problema pograničnom stanovništvu. Novonastala se situacija slama na seljaku Touneu Burburu kojemu spomenuta ograda prepolovi imanje i odsiječe ga od njegovih dviju krava. Burburu ne preostaje ništa drugo doli iznaći načina da ih, po svaku cijenu, vrati…

Maja Peterlić (1979.) diplomirala je komparativnu književnost i povijest umjetnosti  te magistrirala na poslijediplomskom stručnom prevoditeljskom studiju, smjer francuski jezik, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi stručne tekstove iz područja kulture te beletristiku. Radila je kao urednica područja književnosti u časopisu Vijenac Matice Hrvatske i kao diplomat u Veleposlanstvu RH u Alžiru. Od 2004. zaposlena je na HRT-u; danas kao radijska urednica i novinarka uređuje i vodi emisije o kulturi i umjetnosti na Trećem programu. Članica je Hrvatske sekcije frankofonskih novinara i promotorica frankofonskih kultura u RH, a 2017. proglašena je Veleposlanicom francuskoga jezika u Republici Hrvatskoj. 

No votes yet.
Please wait...

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / USUSRET OLUJI: Kajak kup POSKOK 3 startao iz Maslenice 

Objavljeno

-

By

Foto: Iva Perinčić

Jučer je u Maslenici svečano održan start Kajak kupa POSKOK 3, jedinstvene sportsko-sigurnosne manifestacije koja je okupila pripadnike specijalnih i interventnih postrojbi policije iz Hrvatske i više europskih zemalja.

Svečanom otvorenju nazočio je i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je svojim dolaskom dao posebnu važnost ovom događaju održanom uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Sudionici su iz Maslenice krenuli kajacima prema rijeci Zrmanji, veslajući jednom od najljepših prirodnih ruta u Hrvatskoj, dok su brojni posjetitelji imali priliku razgledati prezentaciju policijske opreme i pružiti podršku natjecateljima.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Viktorija, Monika, Mihael, Viktoria i Antonija ovog su ljeta ojačali tim OB Zadar

Objavljeno

-

By

Viktorija, Monika, Mihael, Viktoria i Antonija ovog su ljeta ojačali tim Opće bolnice Zadar. Mladi zdravstveni djelatnici, netom nakon završetka Škole za medicinske sestre Vinogradska u Zagrebu, svoje su prvo radno iskustvo odlučili steći upravo u Zadru.

Na pitanje zašto baš Zadar, odgovor je bio jednostavan: „Htjeli smo ljeto provesti na moru, ali radeći u struci“, složno odgovaraju.

No, iza te odluke krije se ipak puno više od jednog ljeta uz more. Od prvog dana postali su dio naših timova, a ono što su posebno istaknuli jest način na koji su ih kolegice i kolege prihvatili. Očekivali su kako neće dobiti priliku za samostalan rad, očekivali su preopterećene kolegice koje im se ne stignu posvetiti, a dočekali su ih ljudi koji su imali i volje i vremena pokazati, objasniti i ohrabriti ih.

Na Jedinici intenzivnog liječenja Viktorija je prvi put sudjelovala u postupcima s kojima se tijekom školovanja nije imala priliku susresti, poput asistiranja pri postavljanju centralnog venskog katetera. Posebno ističe kako su joj kolegice svojim pristupom pokazale koliko znanje i iskustvo znače, ali i koliko je važna podrška mladom čovjeku koji tek ulazi u profesiju. „Sve će mi ovo jako dobro doći u nastavku mog radnog puta“, kaže nam.

Na Jedinici intenzivnog liječenja još je jedna Viktoria. „Ja sam ipak bez onog „j“ u imenu“, razbija šalom prve minute našeg razgovora o radu na jednom od najzahtjevnijih odjela. Posebno je istaknula organizaciju rada, suvremenu opremu i kolegice koje su uvijek spremne pokazati i objasniti. „Odgovaraju mi dinamični odjeli poput JIL-a, a ovo mi je iskustvo dodatno učvrstilo želju za radom u bolnici“, zaključuje.

Monika, koja je svoje prve radne dane provela na Odjelu za abdominalnu kirurgiju, kaže kako joj se svidjela dinamika odjela i količina znanja koju svakodnevno usvaja. „Iznenadila me je opremljenost odjela, ali ipak najviše spremnost svih članova tima da mi pomognu.“

Mihael je svoje iskustvo na Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu opisao kao veliki profesionalni iskorak. Nakon početnog učenja uz kolege, dobio je priliku samostalno raditi i susresti se s različitim hitnim stanjima, od moždanih udara i bolova u prsima do prijeloma, intoksikacija i drugih hitnih situacija. „Upravo mogućnost da postupno preuzmem odgovornost vidim kao najveću vrijednost ovog ljetnog rada“, kazao nam je Mihael.

Antonija s Odjela za koronarnu skrb naglašava kako joj je najvažnije bilo iskustvo prvog samostalnog rada. „Posebno cijenim to što su kolegice uvijek dostupne za pomoć i objašnjenje te što su me od prvog dana prihvatile kao dio tima.“

Posebnu vrijednost u organizaciji boravka mladih zdravstvenih djelatnika imala je suradnja Opće bolnice Zadar i Sveučilišta u Zadru, zahvaljujući kojoj su bili smješteni u Srednjoškolskom đačkom domu. Ovakav oblik suradnje važan je korak u stvaranju uvjeta za dolazak djelatnika u našu ustanovu. Istodobno, iskustvo ovog ljeta dragocjena je podloga za daljnje planiranje i pronalaženje najboljih rješenja kako bi uvjeti smještaja u budućnosti bili još kvalitetniji i prilagođeniji potrebama mladih kolega.

Iako su u Zadar došli zbog ljeta, iz Donatova grada ne odnose tek miris mora. U metropolu nose znanje, iskustvo, samopouzdanje i uspomene na prve profesionalne korake. Posebno nas veseli što svi oni svoju budućnost vide u javnom zdravstvenom sustavu. Možda je upravo ovo ljeto bilo početak njihove priče sa Zadrom, a mi se nadamo da će se njihove profesionalne staze ponovno susresti s našom bolnicom.

Tekst i foto: OB Zadar

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Novi korak APN-a u rješavanju pitanja stambenog zbrinjavanja u Zadru

Objavljeno

-

By

APN je provela otvoreni postupak nabave usluga izrade projektne dokumentacije za izgradnju jedne višestambene zgrade u Zadru.

Na temelju provedenog postupka javnog nadmetanja za usluge izrade projektne dokumentacije za izgradnju jedne višestambene građevine sa 130 stanova na k.č.br. 4520/6, k.o. Zadar, na Smiljevcu, iz Programa društveno poticane stanogradnje, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama je 30. srpnja 2026. godine donijela Odluku o odabiru zajednice ponuditelja TRINAS INŽENJERING d. o. o. – nositelj i Dies d.o.o. – član, s ponuđenom cijenom usluga u iznosu od 224.000,00 EUR (bez PDV-a).

Protiv te odluke može se izjaviti žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku deset dana od primitka odluke. Zaprimljeno je ukupno 7 ponuda. 

Nakon isteka žalbenog roka, slijede daljnje aktivnosti na sklapanju Ugovora o izradi projektne dokumentacije. 

Početkom svibnja ove godine, u Zadru je potpisan Ugovor o darovanju zemljišta za potrebe gradnje stanova za priuštivo stanovanje na Smiljevcu između Grada Zadra i APN-a, dok su početkom ožujka 2026. godine gradonačelnik Šime Erlić i ravnatelj APN-a Dragan Hristov potpisali predugovor o gradnji POS stanova na predjelu Smiljevac.

Za izgradnju komunalne infrastrukture (prometnica sa svom ostalom infrastrukturom) na navedenom području izdana je građevinska  dozvola 25. travnja 2025. godine. Do sada je po programu POS-a u Zadru izgrađeno ukupno 536 stanova što Zadar stavlja u sami vrh po izgradnji POS stanova u Hrvatskoj. Dragan Hristov, ravnatelj APN-a u svibnju je u Zadru naglasio kako će cijene tih stanova biti daleko ispod tržišnih. Kvadrat će se prodavati za nešto više od dvije tisuće eura, a budući da će kupci imati pravo i na povrat pola poreza za nekretninu, efektivno bi kvadrat trebali platiti manje od dvije tisuće eura.

Prema konačnoj listi reda prvenstva za kupnju stana po Programu društveno poticane stanogradnje nalazi se ukupno 1153 potencijalni kupac.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu