Connect with us

Svijet

Europski parlament traži puno veći proračun za 2025., predstavnici država protiv

Objavljeno

-

Zastupnici u Europskom parlamentu su danas kritizirali stajalište zemalja članica u pogledu proračuna za sljedeću godinu koje uključuje rezanje sredstava za neke važne programe poput Obzora i Erasmus plusa.

Vijeće EU-a je u rujnu izglasalo stajalište za pregovore s parlamentom o proračunu za sljedeću godinu. Države članice predlažu smanjenje za 1.52 milijardi eura u odnosu na prijedlog Europske komisije, uključujući manje sredstava za istraživački program Obzor, za program razmjene studenata Erasmus plus, za Agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu, Frontex.

Zastupnici će sutra glasati o svom stajalištu na temelju kojeg će pokušati postići konačni dogovor s vijećem o proračunu za sljedeću godinu. Pregovori između dviju zakonodavnih institucija krenut će 4. studenoga, a rok za postizanje dogovora je 18. studenoga 2024. u ponoć.

Države traže štednju
“Vijeće predlaže štednju, smanjujući naše investicijske kapacitete, što će nas učiniti ranjivim na globalnoj sceni, smanjiti naše kapacitete da pomognemo Ukrajini, Moldaviji i zemljama na prvoj crti koje pogađa ilegalni ruski rat u Ukrajini. Ostavit će naše granice nezaštićenima i ignorirati naše poljoprivrednike i mlade ljude kojima je pomoć potrebna”, rekao je na sjednici u Strasbourgu parlamentarni izvjestitelj za proračun, rumunjski socijaldemokrat Victor Negrescu.

Proračun za 2025. godinu prvi je godišnji proračun iz koje će se plaćati kamate za otplatu duga kojim se financira obnova i oporavak od pandemije. “Pozicija Europskog parlamenta je jasna, proračun EU-a ne može biti talac kamatnih stopa”, rekao je Negrescu.

Zastupnici između ostaloga traže dodatnih 110 milijuna eura za zdravstvene programe, 70 milijuna za obrazovanje i mlade, 42 milijuna za zaštitu od prirodnih katastrofa, 96 milijuna za poljoprivrednike. Negrescu je rekao da se Erasmus pretvara u program za elitu jer si siromašniji studenti ne mogu priuštiti odlazak na studij u drugu zemlju.

Mađarski državni tajnik za javne financije Péter Benő Banai, koji je govorio u ime vijeća, rekao je da “sadašnja ekonomska i proračunska situacija poziva na razborit pristup”. “Zbog toga vijeće podržava odgodu nekih prioriteta kako bi se ojačali drugi, kao i stvaranje rezervi u proračunu za rješavanje nepredviđenih situacija. Nažalost, razlike između naših pozicija i pozicije Europskog parlamenta u ovoj su fazi i dalje relativno velike, gotovo 2.8 milijardi eura u obvezama i 1.8 milijardi eura u plaćanjima”, rekao je Banai.

Povjerenik za proračun Johannes Hahn je izrazio žaljenje zbog rezanja komisijina prijedloga proračuna, istaknuvši da se opravdanja za to ne čini uvjerljivima, “osobito ako su u suprotnosti s prioritetima i odlukama samog vijeća”. Pozdravio je stajalište parlamenta da se rashodi vrate na razinu koju je komisija predložila u lipnju, odnosno na godišnji proračun EU-a za 2025. od 199.7 milijardi eura.

 

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu