Svijet
Procurio plan Scholza za kraj rata, reagirali Moskva i Kijev. “Sad je trenutak”
U uredu saveznoga kancelara u Berlinu smatraju da je došlo vrijeme za intenzivna diplomatska nastojanja oko okončanja rata u Ukrajini. U razgovoru za njemačku televizijsku postaju ZDF savezni kancelar Olaf Scholz je 8. rujna rekao: “Mislim da je sad trenutak u kojem se mora raspravljati i o tomu kako bismo mogli doći iz ove ratne situacije do mira brže nego što to sad izgleda.” Socijaldemokratski političar nije dao konkretne prijedloge za to. Ali se izjasnio za to da na sljedećem mirovnom susretu u Švicarskoj sudjeluje i Rusija.
Prema talijanskom listu La Repubblica, Scholz priprema mirovni plan koji podrazumijeva rusko zadržavanje okupiranih ukrajinskih teritorija. U tekstu se navodi da kancelar Scholz radi na tome da Rusku Federaciju dovede za pregovarački stol, uz pretpostavku da će Kijev prihvatiti teritorijalne ustupke. Također se spominje da je Scholz šokiran poražavajućim izbornim rezultatima u dvije njemačke pokrajine – Tiringiji i Saskoj – gdje je većinu osvojila stranka krajnje desnice AfD. Prema listu, Scholz upravo u rješavanju “ukrajinskog pitanja” vidi mogućnost da sačuva svoju poziciju.
Kritika iz oporbe i potpora koalicijskih partnera
Konzervativna oporba u Berlinu je oštro reagirala na Scholzove riječi. “Inicijativu saveznoga kancelara se moglo očekivati, jer ona se uklapa u strategiju dijelova SPD-a da se Ukrajinu vrlo suptilno utjera u prividni mir koji će diktirati Rusija, tako što će potpora (Ukrajini, op. ur.) postupno biti smanjivana, a umjesto toga će se zahtijevati prividni pregovori”, izjavio je vanjskopolitički stručnjak CDU-a Roderich Kiesewetter za novine Bild, prenosi Deutsche Welle.
Njegov stranački kolega Jürgen Hardt naglasio je u razgovoru za Berliner Zeitung da se “ne može Putinu učiniti veću uslugu nego prisiliti Ukrajinu za pregovarački stol, dok on i dalje ubija po Donbasu”. “Svi mi želimo pregovore, ali na agresoru je da okonča agresiju”, rekao je Hardt. Sumnjičavi su i Zeleni koji su dio vladajuće koalicije. Spremnost u Kremlju za “razgovore na ravnopravnoj razini” nije osobito velika, izjavio je u Berlinu supredsjednik Zelenih Omid Nouripour, a prenosi novinska agencija dpa. Ipak, potrebni su pregovori s Rusijom, i u obliku mirovnih konferencija, rekao je Nouripour. I liberali su skeptični. Vanjskopolitički stručnjak FDP-a Ulrich Lechte izjavio je za Berliner Zeitung da za njegovu stranku, istina, “ne može nikad biti previše diplomacije”, ali on smatra slabo vjerojatnim da je Putin spreman sjesti s Ukrajinom za isti stol i povući svoje trupe iz Ukrajine. “Ponovni prividni mir, kakav je na kraju krajeva dogovore sporazumom Minsk II, s moga stajališta je potpuno neprihvatljiv”, kaže Lechte.
Pokrajinski izbori u Njemačkoj i rat u Ukrajini
Scholzova ideja da se Ukrajinu i Rusiju dovede za pregovarački stol za promatrače nije neočekivana. Gorki porazi socijaldemokrata na pokrajinskim izborima u Saskoj i Tiringiji na istoku Njemačke zacijelo su jedan od razloga kancelarovih izjava, kao i predstojeći pokrajinski izbori u Brandenburgu, također na istoku zemlje, koji se održavaju 22. rujna. Na čelu te pokrajine je Scholzov stranački kolega Dietmar Woidke.
Voditelj programa za Rusiju u Zakladi Friedricha Eberta Alex Jusupov smatra da Scholz time želi pomoći Woidkeu i signalizirati da se i u Berlinu razmišlja o tomu “da bi rat trebao biti što prije okončan – i uz pomoć pregovora, a ne samo vojnim sredstvima”. U razgovoru za DW ovaj politolog naglašava da bi populističke stranke to iskoristile kad bi kancelar ignorirao temu ruskog rata protiv Ukrajine. Ukrajinski politolog Volodimir Fesenko pretpostavlja da Scholz pokušava pronaći neki politički balans. “On je prihvatio jedan trend. Trenutno se aktivno raspravlja o temi mirovnih pregovora i zato je Scholz odlučio, osobito nakon najnovijeg susreta sa Zelenskim, reći svoje mišljenje o tomu”, kaže Fesenko. On je uvjeren da se kancelar želi prilagoditi raspoloženju u Njemačkoj i tako ojačati svoju poziciju pred savezne izbore iduće godine.
Ali Fesenko uočava da Scholz postavlja i nove naglaske. Dosad je zastupano stajalište da samo Ukrajina treba odlučiti kad i pod kojim uvjetima će biti vođeni pregovori s Rusijom. “Sad je Scholz to formulirao malo drugačije. Ali, njegova izjava ne sadrži ništa konkretno, a ni senzacionalno”, kaže Fesenko. On vjeruje da će rasprave o mirovnim pregovorima biti osjetno pojačane nakon predsjedničkih izbora u SAD-u u studenom.
Ima li Njemačka još utjecaja na Rusiju?
Bivši ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik izjavio je nedavno za Berliner Zeitung: “Ja osobno vjerujem da bi savezni kancelar Olaf Scholz mogao postati kreativan i iskoristiti postojeće njemačke diplomatske kanale kako bi utvrdio bi li razgovori s Putinom imali smisla.” Ali, što to znači konkretno? Politolog Alex Yusupov kaže da Berlin ne može istovremeno isporučivati oružje Ukrajini i nastupati kao neutralan posrednik u pregovorima. “Njemačka je izgubila bilo kakav utjecaj na Rusiju. Kremlj ne vidi Berlin kao samostalnog aktera”, kaže ovaj politolog dodajući da je Njemačka na strani Kijeva i da Berlin za to definitivno neće pokrenuti nikakav “Minsk III”. Kremlj je suzdržano reagirao na Scholzov prijedlog da se pojača diplomatska nastojanja. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov kaže da trenutno ne postoje uvjeti za početak mirovnog procesa između Rusije i Ukrajine. Nedostaje očitovanje “one zemlje koja upravlja cijelim ovim procesom i kolektivnim Zapadom”, rekao je Peskov, misleći očito na SAD.
Ukrajina podsjeća na mirovnu formulu
Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je pred novinarima 10. rujna da Kijev želi da jedan predstavnik Rusije sudjeluje na sljedećem mirovnom samitu, kako bi “bile spriječene manipulacije od strane Ruske Federacije i kako bi svim sudionicima bila pokazana njezina spremnost ili nespremnost za mirovne pregovore”. U srpnju je Moskva odbila sudjelovanje uz obrazloženje da Rusija “ne prihvaća nikakve ultimatume”, koji slijede “formulu” ukrajinskog predsjednika.
A šef ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, je na Telegramu podsjetio da će jedini put do pravde biti “isključivo ukrajinska mirovna formula, načela međunarodnoga prava i teritorijalna cjelovitost i suverenitet Ukrajine”.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




