Hrvatska
Ovo su stvari na koje se turisti najviše žale u Hrvatskoj: “Da sam znao, ne bih došao”
Priroda, krajolici, ceste i cijene plusovi su zbog kojih turisti jedni drugima preporučuju Hrvatsku, ali smetaju im gužve, kiša, kao i kaotični vozni red trajekata.
Sudeći po turističkim forumima i blogovima, turisti u Hrvatskoj najviše se žale – na druge turiste.
Žale za vremenima kada su posjetitelji zaobilazili Lijepu Našu i odlazili u Španjolsku i Italiju kako bi bilo više mjesta za njih.
Smetaju im gužve, a prigovaraju i zbog prijevoza autobusima i trajektima. No, osim pokuda, puno je i pohvala – ponajprije zbog predivne prirode, piše Punkufer.
“Hrvatska je nekoć bila jeftina, niche destinacija jer su ljudi većinom hrlili u Španjolsku i Italiju. Sada su horde i horde turista posvuda. Karte za katamaran rano su rasprodane i ne možete ih kupiti online unaprijed. Airbnb i hoteli su popunjeni. Turističke zamke su posvuda – naplatit će vam bocu vode 7 eura. Ne možeš ni Uber dobiti. Dugi redovi vode do svake blagajne. Sva mjesta, od restorana do atrakcija puna su turista, a kretanje kroz rijeke turista po stepenicama je grozno.
Također ne shvaćam zašto je prijevoz toliko zbunjujući unatoč tome što je Hrvatska turističko žarište. Vozni red trajekata je konfuzan. Postoje otprilike četiri različita operatera s različitim radnim vremenom. Kućice za prodaju karata nije lako pronaći jer ih Google ne prikazuje. Kada pokušate kupiti karte preko interneta, kaže da su karte nedostupne bez objašnjenja zašto, ali kada dođete na blagajnu, možete kupiti karte bez problema.
Za stanice autobusa koji vozi od Starog Grada do grada Hvara treba pitati mještane jer se na internetu ne mogu pronaći.
I da, ironično je što se kao turist žalim jer je mjesto turističko, ali da sam sve to znao, ne bih došao u Hrvatsku”, ispričao je razočarani posjetitelj na Redditu, kojem su ostali forumaši savjetovali neka ne putuje u vrijeme najvećih gužvi ili da odabere mirnije destinacije jer Hrvatska ima dovoljno dugačku obalu na kojoj svatko može pronaći mjesto po vlastitom ukusu.
Vozni red
Turist kojem smetaju turisti nije jedini koji se požalio na hrvatski prijevoz:
“Vožnja autobusima po Hrvatskoj je lutrija, pogotovo usred sezone, kada često kasne. Vozača ima svakojakih: od onih koji će pomoći i našaliti se do bezobraznih i bahatih.”
Na gužve se žali i posjetitelj Plitvica. Gužve u našem najposjećenijem nacionalnom parku tijekom rujna, dok je još uvijek solidan broj turista u Lijepoj Našoj? Ma, tko bi to mogao očekivati!
“Nacionalni park Plitvice u Hrvatskoj bio je razočaranje. Očekivao sam manje gužve u ponedjeljak ujutro u rujnu (nije vrhunac sezone, nije vikend). Stvarnost: park koji je apsolutno krcat hiperaktivnim, sebičnim posjetiteljima koji se neprestano deru. U jednom trenutku bio sam zarobljen na stazi i očajnički se pokušavao provući između ljudi da vidim slapove”, kaže turist kojem su predložili da umjesto Plitvica posjeti Krku ako mu smetaju gužve.
“Zaustavite kišu”
Posjetitelj iz Danske požalio se pak na kišu koja pada svaki dan na Plitvicama, čak i ljeti, kao i na premalo toaleta u nacionalnom parku.
Zagreb mu se svidio zbog dobre ekipe u hostelu, a za Dubrovnik kaže kako ondje ne treba potrošiti više od dva dana jer su gužve nesnosne zbog kruzera koji izbacuju gomile ljudi.
Smetali su mu i djelatnici restorana koji stoje na cesti i prolaznike vuku za rukav. Danac je pohvalio hrvatske ceste, ali smatra da je cestarina skupa, a vozači su agresivni i brzi.
Osim toga, upozorava na minska polja u šumama, i kod nas i u Bosni i Hercegovini.
Na popisu onoga što oduševljava turiste jesu predivna priroda i arhitektura, kao i činjenica da zbog niske stope kriminala možete slobodno hodati i noću bez straha da će vas opljačkati.
Niske cijene i generalno srdačni ljudi također su plus.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







