Svijet
SVJETSKA METEOROLOŠKA ORGANIZACIJA: U 2023. učestalost pješčanih i prašinskih oluja iznad prosjeka!
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila je svoje godišnje izvješće o učestalosti pješčanih i prašinskih oluja i o njihovu utjecaju na društvo. U izvješću se navodi kako su koncentracije prašine u područjima koja su 2023. godine bila najteže pogođena bile iznad dugoročnog prosjeka, ali ipak nešto niže nego 2022. godine, priopćeno je iz DHMZ-a.
Prema Biltenu o prašini u zraku, najjača oluja ove godine prohujala je Mongolijom u ožujku, zahvativši više od 4 milijuna km2, uključujući i 20 provincija u Kini. Bilten je objavljen 12. srpnja 2024. povodom Međunarodnog dana borbe protiv pješčanih i prašinskih oluja.
Svake godine oko 2 000 milijuna tona prašine uđe u atmosferu, zamućujući nebo i narušavajući kvalitetu zraka u regijama koje su udaljene i tisućama kilometara te utječe na gospodarstva, ekosustave, vrijeme i klimu. Jedan je dio toga prirodan proces, ali velik dio rezultat je lošeg upravljanja vodom i zemljištem.
Moramo biti oprezni pred neprestanim uništavanjem okoliša te sadašnjim i budućim klimatskim promjenama. Znanstveni dokazi pokazuju da ljudske aktivnosti utječu na pješčane i prašinske oluje. Na primjer, više temperature, suša i veće isparavanje dovode do niže vlažnosti tla. Time se, u kombinaciji s lošim upravljanjem zemljištem, pridonosi češćim pješčanim i prašinskim olujama, rekla je glavna tajnica WMO-a, Celeste Saulo.
Točnost motrenja i prognoziranja poboljšana je posljednjih godina zahvaljujući napretku numeričkih modela i sustava promatranja. WMO-ov sustav za upozoravanje i procjenu pješčane i prašinske oluje (SDS-WAS), koji je uspostavljen 2007., nastoji poboljšati upozorenja putem namjenskih regionalnih centara te kombinira istraživački i operativni rad.
Inicijativa Rana upozorenja za sve nastoji okupiti sve opasnosti, uključujući poboljšana upozorenja i prognoze pješčanih i prašinskih oluja temeljene na učinku, rekla je Celeste Saulo.
No nije sve tako crno. Prijenos pijeska i prašine na velike udaljenosti preko oceana također je vrijedan izvor hranjivih tvari i važan je za međunarodno upravljanje ribarstvom.
Žarišne točke
Globalni prosjek godišnjih srednjih površinskih koncentracija prašine u 2023. bio je nešto niži od onog u 2022., uglavnom zbog smanjenih emisija prašine iz nekoliko regija širom svijeta aktivnih prašinom poput sjeverne Afrike, Arapskog poluotoka, Iranske visoravni, sjeverne Indije, središnje Australije i sjeverozapadne Kine.
Prema Biltenu godišnje srednje površinske koncentracije prašine nad zapadnom srednjom Azijom, sjevernom srednjom Kinom i južnom Mongolijom u 2023. godini bile su veće od onih 2022.
Koncentracija onečišćivača zraka izražava se u mikrogramima (milijunti dio grama) po kubnom metru zraka (µg/m3). Prostorno, procijenjena vršna godišnja srednja površinska koncentracija prašine nalazila se u nekim područjima Čada u sjevernoj Srednjoj Africi, na oko 800 – 1100 µg/m3. Na južnoj hemisferi koncentracije prašine dosegle su najveću razinu u dijelovima središnje Australije i na zapadnoj obali Južne Afrike.
Zračne struje mogu prenositi prašinu iz ovih tipičnih područja izvora prašine na velike udaljenosti, u mnoge regije diljem svijeta stotinama do tisućama kilometara daleko od izvora. Regije koje su najosjetljivije na prijenos prašine na velike udaljenosti su sjeverni tropski dio Atlantskog oceana između zapadne Afrike i Kariba, Južna Amerika, Sredozemno more, Arapsko more, Bengalski zaljev i srednjoistočna Kina.
Godine 2023. transatlantski prijenos afričke prašine zahvatio je dijelove regije Karipskog mora, a istočnoazijska prašina iz pustinje Gobi također je sezala do Bohajskog i Žutog mora.
Srednja godišnja površinska koncentracija prašine u 2023. u najugroženijim je područjima bila viša od klimatološki srednje koncentracije. Žarišne točke uključivale su Južnu Ameriku, dijelove Sjeverne i Srednje Afrike.

Velike oluje u 2023. godini
Istočna Azija
Tijekom ožujka pa sve do svibnja 2023. istočna Azija bila je 13 puta pogođena intenzivnim prodorima prašine. Od 19. do 24. ožujka, velika prašinska oluja, izazvana ciklonom nad Mongolijom i pojačana hladnim površinskim vjetrom, zahvatila je Mongoliju i sjevernu Kinu, što je dovelo do široko rasprostranjenog podizanja pijeska.
Napredak oluje od zapada prema istoku rezultirao je brzim širenjem pijeska i prašine, zahvativši Mongoliju i Kinu, pa čak i Republiku Koreju i Japan. To je izazvalo dramatičan pad kvalitete zraka, pri čemu su koncentracije PM10 (čestice s promjerom manjim od 10 µm) u nekim područjima premašile 9 000 µg/m3. U dijelovima Pekinga vidljivost je bila manja od 500 m što je dovelo do značajnih problema u prometu i svakodnevnom životu, naglašavajući potrebu za učinkovitim sustavima upozorenja na ovakve događaje.
Sahel i Gvinejski zaljev
Snažna i trajna izbijanja prašine pripisana valovima Harmattana počela su u jesen 2023. i ponavljala su se tijekom zime te su znatno utjecala na kvalitetu zraka i smanjenu vidljivost u regiji.
U prosincu 2023. nekoliko intenzivnih izbijanja prašine zahvatilo je opsežno područje zapadnog Magreba, Sahela i Gvinejskog zaljeva te je također prenijeto preko Atlantika.
Istočni Karibi i sjeverna Južna Amerika
U zimskom i ranom proljetnom razdoblju od prosinca 2023. do travnja 2024. došlo je do brojnih prodora prašine iz Sahare.

Prašina i oceani
Ipak, ima i pozitivnih strana.
Bilten navodi novu studiju prema kojoj taloženje saharske prašine u otvorenim vodama Atlantika utječe na tunja prugavca opskrbljujući ih željezom, fosforom i elementima koji pogoduju rastu fitoplanktona. Dobivena nova organska tvar prenosi se preko hranidbene mreže, od malih riba do velikih predatora, pogodujući cijelom morskom ekosustavu. Uloga prašine važna je za međunarodno upravljanje ribarstvom.
Od 1950-ih do 2020-ih, godišnji ulov atlantskog prugavca porastao je s manje od 1 000 tona na prosječne razine od 250 000 tona. Tijekom 1990-ih i 2000-ih ulovi prugavca bili su oko osam puta veći u istočnom nego u zapadnom Atlantiku. Doista, u posljednjem desetljeću ulovi u istočnom Atlantiku činili su gotovo 90 % ukupnog atlantskog ulova, podaci su to koji ističu veliku biomasu prugavca u zapadnoj Africi kojoj pogoduje fertilizacija prašinom.
Savjetodavni sustav upozorenja i procjene WMO-a za pješčanu i prašinsku oluju (SDS-WAS)
Bilten o prašini u zraku raspravlja o napretku i izazovima u prognoziranju prašine, uključujući asimilaciju satelitskih promatranja i sezonsko prognoziranje prašine.
Više od 25 organizacija trenutno pruža dnevne globalne ili regionalne prognoze o prašini u različitim zemljopisnim regijama, uključujući 9 globalnih modela i više od 15 regionalnih modela koji doprinose SDS-WAS. SDS-WAS integrira istraživačke i korisničke zajednice (npr. medicinske, zrakoplovne, poljoprivredne korisnike).
Trenutačno su uspostavljena tri regionalna čvorišta: Sjeverna Afrika-Bliski Istok i Europa (s pridruženim središtem u Barceloni, Španjolska), Azijsko čvorište (sa središtem u Pekingu, Kina) i Panameričko čvorište (s centrom u Bridgetownu, Barbados).
Godine 2023. WMO SDS-WAS pozdravio je Regionalno čvorište Vijeća za suradnju u Zaljevu (GCC) i njegov pridruženi regionalni centar u Jeddahu. Domaćin regionalnog centra Jeddah je Nacionalni centar za meteorologiju Saudijske Arabije.
Regionalno čvorište GCC-a započelo je sa šest zemalja u regiji (Bahrein, Saudijska Arabija, Kuvajt, Oman, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati). Promiče izgradnju kapaciteta u regiji, pružajući platformu za okupljanje i ujedinjenje stručnjaka, znanstvenika i političara sa zajedničkim ciljem. Promicanje regionalne suradnje postupno će izgraditi put prema održivim rješenjima i poboljšanoj regionalnoj otpornosti u regiji.
WMO je objavio na svom YouTube kanalu animaciju informacija sadržanih u Biltenu koja je dostupna ovdje. Na WMO YouTube kanalu dostupna je i animacija o prašinskim i pješčanim olujama koju možete pogledati ovdje.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA12 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




