Hrvatska
JESU LI NEKOĆ LJETA BILA OVAKO VRUĆA? / U Starigradu je 2017. izmjerena druga najviša ikad temperatura zraka – čak 42,7 stupnjeva!
Ako netko još ima dvojbi oko globalnog zagrijavanja, meteorološke statistike prilično neumoljivo razgrću sve sumnje. Tražeći te statistike, čak ne treba ići suviše globalno. Dovoljno je zadržati se u Hrvatskoj.
Prema podacima iz tablice Državnog hidrometeorloškog zavoda (DHMZ), od 10 najviših izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj otkako se obavljaju mjerenja, čak sedam ih je izmjereno u ovom stoljeću. Štoviše, pet ih je izmjereno u proteklih deset godina.
Doduše, rekord i dalje datira iz davnog 4. kolovoza 1981. godine kada je u Pločama izmjereno 42,8 stupnjeva Celzijevih. Da je taj dan bio pakleno vruć govori i to da je tada izmjerena i osma najviša temperatura u Hrvatskoj ikad – u Stonu je bilo 41,5 stupnjeva.
Pržimo se kao nikad ranije
Druga najviša temperatura ikad u Hrvatskoj izmjerena je 10. kolovoza 2017. u Starigradu Paklenici, tek za mrvu niža od one iz Ploča 1981. godine – 42,7 stupnjeva. Te 2017. izmjerene su i četvrta i peta najviša temperatura u Hrvatskoj – u Kninu 42,3 stupnja, a na mjernoj postaji Split Kaštela 42,2.
Spustimo li pogled niže na ovu tablicu, podaci još više govore da se od početka ovog stoljeća pržimo kao nikad ranije. Od 11. do 20. mjesta ljestvice sve su temperature izmjerene u proteklih 17 godina. A “najpaklenija” je bila 2017. u kojoj je izmjereno čak osam od 20 najviših ikad izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj.
Čak 53 najviše izmjerene temperature kod nas bile su 40 ili više stupnjeva Celzijevih. A od te 53 – što je podatak koji još više žari – samo sedam ih je izmjereno prije ovog stoljeća. Od toga su 33 izmjerene u kolovozu, a 20 u srpnju.

Pamtite li toplinske valove prije 30 godina?
Jesmo li toplinske valove, naročito dugotrajne kakav bi trebao biti ovaj koji je tek nastupio, imali i prije 30, 40 ili 50 godina? Ili su ondašnje paklene vrućine i temperaturni ekstremi bili kratkotrajni ekscesi? U DHMZ-u su nam na ta pitanja odgovorili da su se toplinski valovi javljali i u prošlosti. Ali…
“Analiza recentne prošlosti, uz primjenu postojećih kriterija za rizik od toplinskih valova, pokazuje da ukupan broj dana koji zadovoljavaju neki od rizika raste od 1991. do 2020. godine. Iako su se dani s rizikom od toplinskog vala javljali na početku analiziranog razdoblja, bili su manje prisutni. Najmanji broj upozorenja zabilježen je u ljeto 1997. godine, pri čemu su u samo tri dana kriteriji za pojedini rizik bili zadovoljeni u jednoj od regija Hrvatske”, istaknula je mr.sc. Lidija Srnec, voditeljica DHMZ-ovog Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.
Godine 2003. (p)otopio nas toplinski val
Godine 2003. cijela je Europa, kažu u DHMZ-u, bilježila jedan od najjačih toplinskih valova do tada.
“U Hrvatskoj su te 2003. kriteriji za toplinski val bili zadovoljeni gotovo cijelu drugu polovicu lipnja, te potom ponovo od druge polovice srpnja do pred kraj kolovoza. Toplinski val je bio izraženiji uz Jadran i u njegovoj unutrašnjosti”, kažu u DHMZ-u.
Na pitanje jesu li toplinski valovi nekoć bili dugotrajni i intenzivni poput ovih sadašnjih, u DHMZ-u kažu da bi za precizan odgovor trebalo analizu proširiti i na razdoblje prije 1991. godine.
“No kako temperature zraka rastu, a s njima i minimalne i maksimalne temperature, vrlo je vjerojatno da bi odgovor bio da je učestalost toplinskih valova u nešto daljoj prošlosti, uz primjenu današnjih kriterija, bila manja, kao i duljina njihova trajanja”, odgovorila je mr.sc. Srnec iz DHMZ-a.
Proljetni toplinski valovi zasad su nam ugodni
Prema enciklopedijskim defincijama, toplinski val razdoblje je nenormalno i neugodno vrućeg i obično vlažnog vremena. Javlja se kada dnevna maksimalna temperatura dulja od pet uzastopnih dana premaši prosječnu maksimalnu temperaturu za 5 stupnjeva Celzijevih. U travnju ove godine u Hrvatskoj je zavladalo razdoblje neuobičajenog, ali tada ugodno toplog vremena.
Cijeli travanj bio je najtopliji dotad. Atmosferski fizičar Branko Grisogono objasnio nam je tada da je to bio proljetni toplinski val. Toplinski valovi, kazao je, ranije su bili isključivo definirani ljetom što se u međuvremenu promijenilo.
“Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za prvu polovicu travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati, nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva”, rekao je tada prof. Grisogono.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…







