Connect with us

Hrvatska

JESU LI NEKOĆ LJETA BILA OVAKO VRUĆA? / U Starigradu je 2017. izmjerena druga najviša ikad temperatura zraka – čak 42,7 stupnjeva!

Objavljeno

-

Ako netko još ima dvojbi oko globalnog zagrijavanja, meteorološke statistike prilično neumoljivo razgrću sve sumnje. Tražeći te statistike, čak ne treba ići suviše globalno. Dovoljno je zadržati se u Hrvatskoj.

Prema podacima iz tablice Državnog hidrometeorloškog zavoda (DHMZ), od 10 najviših izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj otkako se obavljaju mjerenja, čak sedam ih je izmjereno u ovom stoljeću. Štoviše, pet ih je izmjereno u proteklih deset godina.

Doduše, rekord i dalje datira iz davnog 4. kolovoza 1981. godine kada je u Pločama izmjereno 42,8 stupnjeva Celzijevih. Da je taj dan bio pakleno vruć govori i to da je tada izmjerena i osma najviša temperatura u Hrvatskoj ikad – u Stonu je bilo 41,5 stupnjeva.

Pržimo se kao nikad ranije

Druga najviša temperatura ikad u Hrvatskoj izmjerena je 10. kolovoza 2017. u Starigradu Paklenici, tek za mrvu niža od one iz Ploča 1981. godine – 42,7 stupnjeva. Te 2017. izmjerene su i četvrta i peta najviša temperatura u Hrvatskoj – u Kninu 42,3 stupnja, a na mjernoj postaji Split Kaštela 42,2.

Spustimo li pogled niže na ovu tablicu, podaci još više govore da se od početka ovog stoljeća pržimo kao nikad ranije. Od 11. do 20. mjesta ljestvice sve su temperature izmjerene u proteklih 17 godina. A “najpaklenija” je bila 2017. u kojoj je izmjereno čak osam od 20 najviših ikad izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj.

Čak 53 najviše izmjerene temperature kod nas bile su 40 ili više stupnjeva Celzijevih. A od te 53 – što je podatak koji još više žari – samo sedam ih je izmjereno prije ovog stoljeća. Od toga su 33 izmjerene u kolovozu, a 20 u srpnju.

DHMZ

Pamtite li toplinske valove prije 30 godina?

Jesmo li toplinske valove, naročito dugotrajne kakav bi trebao biti ovaj koji je tek nastupio, imali i prije 30, 40 ili 50 godina? Ili su ondašnje paklene vrućine i temperaturni ekstremi bili kratkotrajni ekscesi? U DHMZ-u su nam na ta pitanja odgovorili da su se toplinski valovi javljali i u prošlosti. Ali…

“Analiza recentne prošlosti, uz primjenu postojećih kriterija za rizik od toplinskih valova, pokazuje da ukupan broj dana koji zadovoljavaju neki od rizika raste od 1991. do 2020. godine. Iako su se dani s rizikom od toplinskog vala javljali na početku analiziranog razdoblja, bili su manje prisutni. Najmanji broj upozorenja zabilježen je u ljeto 1997. godine, pri čemu su u samo tri dana kriteriji za pojedini rizik bili zadovoljeni u jednoj od regija Hrvatske”, istaknula je mr.sc. Lidija Srnec, voditeljica DHMZ-ovog Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.

Godine 2003. (p)otopio nas toplinski val

Godine 2003. cijela je Europa, kažu u DHMZ-u, bilježila jedan od najjačih toplinskih valova do tada.

“U Hrvatskoj su te 2003. kriteriji za toplinski val bili zadovoljeni gotovo cijelu drugu polovicu lipnja, te potom ponovo od druge polovice srpnja do pred kraj kolovoza. Toplinski val je bio izraženiji uz Jadran i u njegovoj unutrašnjosti”, kažu u DHMZ-u.

Na pitanje jesu li toplinski valovi nekoć bili dugotrajni i intenzivni poput ovih sadašnjih, u DHMZ-u kažu da bi za precizan odgovor trebalo analizu proširiti i na razdoblje prije 1991. godine.

“No kako temperature zraka rastu, a s njima i minimalne i maksimalne temperature, vrlo je vjerojatno da bi odgovor bio da je učestalost toplinskih valova u nešto daljoj prošlosti, uz primjenu današnjih kriterija, bila manja, kao i duljina njihova trajanja”, odgovorila je mr.sc. Srnec iz DHMZ-a.

Proljetni toplinski valovi zasad su nam ugodni

Prema enciklopedijskim defincijama, toplinski val razdoblje je nenormalno i neugodno vrućeg i obično vlažnog vremena. Javlja se kada dnevna maksimalna temperatura dulja od pet uzastopnih dana premaši prosječnu maksimalnu temperaturu za 5 stupnjeva Celzijevih. U travnju ove godine u Hrvatskoj je zavladalo razdoblje neuobičajenog, ali tada ugodno toplog vremena.

Cijeli travanj bio je najtopliji dotad. Atmosferski fizičar Branko Grisogono objasnio nam je tada da je to bio proljetni toplinski val. Toplinski valovi, kazao je, ranije su bili isključivo definirani ljetom što se u međuvremenu promijenilo.

“Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za prvu polovicu travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati, nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva”, rekao je tada prof. Grisogono.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Najteži dani tek stižu: DHMZ upalio upozorenja za cijelu Hrvatsku

Objavljeno

-

By

Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i utorak svanuo vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 28 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području te unutrašnjosti Istre i Dalmacije mala mogućnost za pokoji pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 29°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.

sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se i dalje kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. Vrućina će vrhunac imati ova tri dana, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje gdje je oko petka moguć i pokoji kraći pljusak. Za vikend bi onda temperatura na kopnu bila bliže 30°C, a na Jadranu će i dalje biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Zasad nema nikakve trajnije promjene vremena ni obilnije kiše na širem području pa se nastavlja suša.

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Meteoalarm je narančaste i crvene boje za cijelu Hrvatsku. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.

Nastavi čitati

Hrvatska

Šef DHMZ-a: “Morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”

Objavljeno

-

By

Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku neće tako brzo završiti. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler izjavio je u Dnevniku Nove TV da će se temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržati barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg.

Prema njegovim riječima, u petak se očekuje tek blago osvježenje, uz mogućnost lokalnih pljuskova i nestabilnosti, no temperature će i dalje ostati iznad prosjeka za ovo doba godine. Zbog toga DHMZ nastavlja izdavati upozorenja, a u dijelu zemlje razina upozorenja mogla bi se krajem tjedna spustiti s crvene na narančastu.

Problem nisu samo dani, nego i tropske noći

Güttler je za Dnevnik Nove TV upozorio da dodatni problem predstavljaju vrlo tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, a ponegdje ni znatno niže. Kao primjer naveo je Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva.

Takvi uvjeti posebno otežavaju oporavak organizma, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima preporučuje dovoljno tekućine i rashlađivanje prostora, čak i tijekom noći.

Niski vodostaji, ali bez ugroze opskrbe strujom

Govoreći o rekordno niskim vodostajima rijeka, ravnatelj DHMZ-a rekao je da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom te da su akumulacije vode na planiranim razinama.

Ipak, upozorio je da se u pojedinim susjednim državama već bilježe poteškoće u radu elektrana, osobito nuklearnih, zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje.

Jedna kiša neće riješiti problem suše

Prema riječima Güttlera, razine podzemnih voda također su u padu, a jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak.

Bit će potrebno dulje razdoblje s više oborina kako bi se obnovile rijeke, jezera i podzemne zalihe vode.

Dodao je kako su sadašnje temperature čak pet do deset stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine te upozorio da Hrvatska, kao i ostatak svijeta, bilježi dugoročan trend zagrijavanja.

“Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka”, rekao je.

Potrebna prilagodba klimatskim promjenama

Güttler smatra da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina – smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim klimatskim uvjetima.

To uključuje ulaganja u zaštitu od suša, poplava i požara, ali i drukčije planiranje gradova, koji su posebno izloženi ekstremnim vrućinama.

“Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”, rekao je.

Zasad nema najava za veliko nevrijeme

Iako se krajem tjedna očekuje manja promjena vremena uz lokalne pljuskove, Güttler kaže da trenutačno nema naznaka za ozbiljnije oluje ili nevrijeme.

Naglasio je da građani trebaju pratiti službena upozorenja DHMZ-a jer se prognoze mogu mijenjati iz dana u dan, ali zasad nema razloga za dramatiziranje situacije.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu

Objavljeno

-

By

Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.

U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.

sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. 

Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje. 

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu