Connect with us

Grad

U ožujku nastavljen trend rasta zaposlenih u Zadarskoj županiji

Objavljeno

-

Pozitivni gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u trećem mjesecu 2024. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana ožujka u Zadarskoj županiji bilo je 63.025 zaposlenih osoba, odnosno tri tisuće (4,9 posto) više nego na isti dan godinu ranije.

Dobre brojke u ožujku nadovezuju se na prva dva mjeseca 2024. godine u kojima je potvrđen kontinuirani smjer rasta zaposlenosti na području Zadarske županije.

„Vesele nas pozitivni gospodarski pokazatelji u našoj županiji, rast izvoza, prosječnih plaća i ukupnog gospodarskog proizvoda. Svakako da je to velika zasluga naših poduzetnika koji su u proteklom razdoblju ostvarili značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnosti i tržišnu konkurentnost. Ukupan gospodarski rast u najvećoj mjeri plod je zaštitnih mjera Vlade RH, odgovornog upravljanja nacionalnom ekonomijom, povećanja investicija te kontinuiranog podizanja plaća i zaposlenosti“, poručio je župan Božidar Longin dodavši kako je za nastavak trenda rasta gospodarstva potrebno održati investicijsku aktivnost, a očekuje se i nastavak razvojnog ciklusa uz pomoć EU sredstava.

„Važno je naglasiti da ćemo mi u Zadarskoj županiji, uz redovne operativne programe, moći koristiti i one namjenske. Osigurano je tako 5,5 milijuna eura iz posebnog programa za Bukovicu i Ravne Kotare, više do 25,6 milijuna eura za naše otoke, a Grad Zadar i njegovo urbano područje imaju na raspolaganju 43 milijuna eura iz ITU mehanizma. To će sigurno dati dodatan doprinos ravnomjernom razvoju svih naših krajeva. Ono što je posebno  važno naglasiti – ništa od ovoga nije došlo samo od sebe! To je plod znanja, vizije i vrijednog rada, od nacionalne do lokalne razine“, istaknuo je župan.

Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva i dalje je raspoređeno u tri najveća grada – Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih, njih 38.824 (61,6 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.399), Benkovac (3.190), Pag (1.297) i Nin (1.218) te općine Poličnik (1.148), Pakoštane (1.108), Sukošan (1.081), Preko (982) i grad Obrovac sa 870 zaposlenih osoba.

Navedeni podaci potvrđuju kako je broj zaposlenih osoba u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za gotovo 17 tisuća (36,3 posto) s trendom daljnjeg rasta. Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je broj zaposlenih u RH na dan 31. ožujka 2024. veći za 44.338 ili 2,73 posto.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Grad

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja 2024. u Pomorskoj zbirci

Objavljeno

-

By

Povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obilježava 18. svibnja, Pomorska zbirka Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru pripremila je program pod nazivom „Predmet po predmet zbirka!“

U četvrtak, 16. svibnja 2024. godine, u 11 sati održat će se specijalizirano vodstvo po stalnom postavu. Odabirom 6 predmeta iz postava ispričat će se povijest nastanka i razvoja zbirke: kako i zašto je ona nastala, kako je prikupljana građa za zbirku, koja je bila ideja vodilja pri osmišljavanju stalnog postava i zašto je on danas takav kakav jest. Sakupljanje predmeta za zbirku započelo je 1958. godine, a 1966. ona je otvorena za javnost. Građa je prikupljana na različite načine: terenskim istraživanjem, doniranjem, kupnjom i zamjenom od strane pojedinaca/obitelji, ustanova i gospodarskih subjekata. Za ustanovljenje zbirke posebno je bila značajna međumuzejska suradnja i suradnja sa znanstvenicima i stručnjacima vezanima uz razne aspekte pomorstva. Ovakvim pristupom postavu, posjetiteljima će se ukazati na važnost koju je šira zajednica imala u stvaranju Pomorske zbirke, a naša je zadaća zbirku „vratiti“ zajednici osmišljavanjem različitih aktivnosti i uključenjem posjetitelja u organiziranje programa u sklopu Pomorske zbirke. Uz vodstvo, posjetitelji će imati priliku pogledati i izložbu o zbirci koja je otvorena 4. travnja povodom obilježavanja 70 godina Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. Nakon vodstva posjetitelji će imati priliku detaljnije razgledati postav uz razgovor s voditeljicom Pomorske zbirke.

U petak, 17. svibnja 2024. godine, za učenike OŠ Šime Budinića u Zadru održat će se projekcija dokumentarnog filma Vlatke Vorkapić „Pusti Dobre, pusti“, o brodu vodonoscu koji u sušnim ljetnim mjesecima donosi vodu na udaljene jadranske otoke. Prikazivanje je osmišljeno kao nastavak aktivnosti provedenih u sklopu manifestacije „Zadar čita“, održane u ožujku, čija je ovogodišnja tema bila Voda. Tim su povodom učenici 6. razreda OŠ Šime Budinića, nakon čitanja lektirnog naslova „Voda“ Vladimira Nazora o suši na otoku i iščekivanju vodonosca, sudjelovali na radionici na kojoj su povezivali ulomke iz pripovijetke sa suvremenim prizorima vodoopskrbe otoka. Potom su razgledali Pomorsku zbirku u kojoj se nalazi model tankera koji su, zbog svoje konstrukcije prilagođene prijevozu tekućina, često prenamijenjeni u vodonosce. Iako je Nazorova pripovijetka napisana 1926. godine, mnogi hrvatski otoci se i danas, 100 godina kasnije, suočavaju s istim problemima, o čemu pripovijeda i ovaj dokumentarni film koji je snimljen 2018. godine. Programom se nastoji podići svijest o racionalnom gospodarenju prirodnim resursima, pri čemu je i more, kao okosnica Pomorske zbirke, neizostavan prirodni resurs u gradnji održive budućnosti. Prikazivanje filma omogućeno je susretljivošću produkcijske kuće „Fade In“. Obilježavanjem Međunarodnog dana muzeja Pomorska zbirka podržava nastojanja muzeja i baštinskih ustanova da postanu mjesta za učenje, otkrivanje i razumijevanje, u skladu s ovogodišnjom temom „Muzeji za edukaciju i istraživanje“.

Radno vrijeme Pomorske zbirke je od ponedjeljka do petka od 9 do 13 sati (subotom, nedjeljom i blagdanom zatvoreno). Ulaz je slobodan.

 
Nastavi čitati

Grad

Poziv na događanje Zašto su Europski izbori bitni?

Objavljeno

-

By

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u sklopu aktivnosti centra EUROPE DIRECT Zadar organizira informativno događanje Zašto su Europski izbori bitni? u petak, 17. svibnja 2024. godine na Sveučilištu u Zadru (Multimedijalna dvorana, Novi kampus, dr. Franje Tuđmana 24i) s početkom u 11 sati. Planirano trajanje događanja je do 12:30 sati.

Agencija ZADRA NOVA događanje organizira u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj te Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

Ovim putem pozivamo Vas da nam se pridružite na događanju.

Uloga EUROPE DIRECT centara je približavanje Europske unije građanima, a u kontekstu nadolazećih Europskih izbora, to znači i održavanje informativnih događanja s ciljem informiranja svih skupina građana o izbornom procesu i važnosti Europskih izbora. Događanja koja organiziramo na temu Europskih izbora nisu dio političke kampanje, već su dio institucionalne kampanje informiranja koju provode Europska komisija i Europski parlament.

Zbog organizacijskih potreba, molim povratnu informaciju o sudjelovanju. Poveznici za prijavu sudjelovanja možete pristupiti skeniranjem QR koda ili putem poveznice na mrežnoj stranici Agencije ZADRA NOVA (www.zadra.hr).

 
Nastavi čitati

Grad

Predavanje i motrenje noćnog neba na Sveučilištu u Zadru

Objavljeno

-

By

Predavanje i motrenje noćnog neba u organizaciji Hrvatskog geografskog društva – Zadar, Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, Astronomsko astronautičkog društva Zadar i Grada Zadra održati će se 14. svibnja u 19 sati u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu.

Predavanje pod nazivom Cedulinove kronike iz 16. stoljeća (astronomske pojave, meteorološke anomalije i mitološka vjerovanja u Zadru kroz optiku jedne kronike) održat će izv. prof. dr. sc. Zdenko Dundović i dr. sc. Dragan Roša.

Cilj predavanja je prikazati opažanja zadarskoga plemića Šimuna Cedulina o astronomskim pojavama u Zadru u drugoj polovini 16. stoljeća iz sačuvane kronike, čiji su prijepisi pohranjeni u Arhivu Zadarske nadbiskupije i Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Kronika je u 17. stoljeću bila u posjedu plemićeva unuka, zadarskoga kanonika Šimuna Cedulina, a osim zapisa o događanjima tijekom Ciparskoga rata, sadrži opširna zapažanja astronomskih pojava (poput pojave kometa, specifičnih konstelacija zvijezda i konjunkcija planeta i nebeskih tijela) i meteoroloških anomalija u drugoj polovini 16. stoljeća. Na temelju potonjih zapisa o astronomskim pojavama, može se zaključiti da se zadarski plemić Šimun Cedulin zanimao za astronomiju i meteorologiju, tim više što su sva zabilježena opažanja u kronici o kretanju nebeskih tijela i specifičnih astronomskih pojava rezultat promatranja neba u ranim jutarnjim i kasnim noćnim satima, što upućuje na ciljano i unaprijed određeno opažanje. Najzanimljiviji je opis pojave polarne svjetlosti, najvjerojatnije najstariji zapis o polarnoj svjetlosti opažanoj s područja Hrvatske, kao i zapis o pojavi Velikog kometa iz 1577., moguće najstariji u svijetu. No, iako su opažanja astronomskih pojava u Cedulinovoj kronici kvalitetno opisana, ipak se uočava određena doza straha, svojstvena ranonovovjekovnom društvu te povezivanje događaja s praznovjerjem i praksom bilježenja neobičnih događanja na zadarskome području, kojima se uzrok tražio (a izgledno i nalazio) upravo u nesvakidašnjim promjenama u kretanju nebeskih tijela, u kontekstu onodobnoga vjerovanja da nebeske promjene bitno utječu na zemaljske događaje. Unatoč tim psihosocijalnim devijacijama koje su sastavni dio Cedulinove kronike, ona se može smatrati vrijednim povijesnim vrelom za proučavanje različitih aspekata svakodnevice, vjerovanja, strahova i mentaliteta zadarskoga komunalnog društva u 16. stoljeću.

Dragan Roša rođen je 1958. god. u Šibeniku. Studij fizike diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Zaposlen je u Zvjezdarnici Zagreb od 1986., od kada aktivno sudjeluje u nekoliko domaćih i inozemnih znanstvenih projekata iz područja fizike Sunca i kozmičkog zračenja. Voditelj je, odnosno ravnatelj Zvjezdarnice Zagreb od 1993. Pod njegovim je vodstvom Zvjezdarnica Zagreb kadrovski ekipirana i doživljava znanstvenu afirmaciju, a unaprijeđeni su njeni javni, popularizacijski i obrazovni programi. Objavio je više desetaka znanstvenih članaka, kao i veći broj stručnih i popularno-znanstvenih tekstova i nekoliko knjiga. Među glavne njegove obrazovne doprinose izdvojimo provedbu projekta e-škole astronomije i uključenje hrvatskih učenika u Međunarodnu astronomsku olimpijadu, a među znanstvene – instalaciju detektora kozmičkog zračenja u Zvjezdarnici Zagreb i doprinose u istraživanju Sunčeve diferencijalne rotacije. Obnašao je mnoge dužnosti u strukovnim i amaterskim astronomskim udrugama i bio je predstavnik u više međunarodnih organizacija za istraživanje Sunca i heliosfere. Dobitnik je više priznanja i nagrada. Izdvojimo nagradu Antun Gimnazije Antuna Vrančića, kao poznatom bivšem učeniku šibenske gimnazije, koja mu je dodijeljena 2019. Po njemu je 2022. godine nazvan i asteroid (179411) Draganroša.

Zdenko Dundović rođen je u Zadru 1973. godine. Upisao je poslijediplomski studij iz crkvene povijesti II. i III. ciklusa (mr. sc. i dr. sc.) na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine. Magistrirao je 2015. godine, a doktorsku disertaciju obranio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine na temu Zadarski kaptol, njegova dobra i kaptolski dostojanstvenici u posljednjih sto godina vladavine Mletačke Republike (1697. – 1797.). Od 2015. godine zaposlen je kao asistent na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru, 2018. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Od 2018. godine vrši službu najprije vršitelja dužnosti pročelnika, a potom pročelnika Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru. Godine 2024. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Znanstveni interes mu je proučavanje ranonovovjekovne prošlosti Zadarske i Ninske biskupije s naglaskom na gospodarsku, političku i interkonfesionalnu interakciju crkvenih struktura.

Nakon predavanja, Astronomsko astronautičko društvo Zadar u suradnji s Hrvatskim astronomskim savezom organizira motrenje noćnog neba pomoću teleskopa s parkirališta na Novom kampusu. Motrenje noćnog neba održat će se u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu