Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Otvoren novoobnovljeni Dom kulture u Benkovcu

Objavljeno

-

Foto: Iva Perinčić

U petak, 19. travnja 2024. godine u 19,00 sati svečano je otvoren obnovljen i uređen novi Dom kulture Benkovac. Ovo je događaj koji su građani Benkovca i okolice dugo godina iščekivali, jer smo u proteklom vremenu bili svjedoci koliko gradu Benkovcu i građanima nedostaju kvalitetni prostori za organizaciju kulturnih i društvenih događanja i kulturnog života.

Posebno se dugo iščekivalo preuzimanje bivšeg Doma HV od strane državnih institucija, koje se ipak dogodilo u vrijeme mandata tadašnjeg ministra državne imovine Gorana Marića koji je 28. rujna 2018. godine s gradonačelnikom Grada Benkovca Tomislavom Bulićem potpisao Ugovor o darovanju bivšeg Doma HV -a Gradu Benkovcu. Republika Hrvatska kao vlasnik darovala je Gradu Benkovcu bivši Dom HV – a u svrhu provedbe projekta „Rekonstrukcija i dogradnja Doma kulture Benkovac„ kao jednog od najvažnijih projekata Intervencijskog plana Grada Benkovca. Realizacijom ovog projekta stvorili su se preduvjeti za značajniji razvoj društvenih i kulturnih djelatnosti i aktivnosti  na području Grada Benkovca. Grad Benkovac je osnovao ustanovu Pučko otvoreno učilište Benkovac, koje je preuzelo upravljanje nad Domom kulture u Benkovcu.

Na samom početku svečanosti otvaranja novog doma kulture nazočnima se obratio gradonačelnik Grada Benkovca Tomislav Bulić koji je naglasio kako su se u sklopu Intervencijskog plana financirali brojni kapitalni i komunalni projekti grada, vrijedni ukupno 34,5 milijuna eura:

Dom kulture je novi hram kulture Grada Benkovca, kao i budućih generacija našega grada. Ovo je mjesto emocije i mnogih lijepih uspomena naših starijih sugrađana te oslonac je svakog žitelja ovog grada. Izgradnjom i opremanjem ovog Doma stavljamo točku na “i” u kruni višegodišnjeg regeneracije našeg malog grada i infrastrukturnih ulaganja. Zadnji je ovo i najvažniji projekt kulture našeg grada, a još su četiri naselja dobila svoje Domove, Vukšić, Nadin, Lisičić i Smilčić, kazao je gradonačelnik Bulić.

Gradonačelnik je dodao kako je projekt Doma kulture nadmašio sve projekte grada zajedno, pa se opet potvrdila ona stara „Ako Gospodin ne gradi, uzalud se muče graditelji“. Naime, projekt su kroz četiri ideje od početne ideje do realizacije pratili brojni problemi: imovinsko – pravni, izvedbeni i inženjerski.

Rekonstrukcija, pokazalo se, vrlo brzo nakon uvođenja projektanta u radove u veljači 2020. godine, nije zadovoljavala zahtjeve struke. Tako je bilo dodatno temeljenje i konstrukcijsko učvršćivanje koje nije bilo predviđeno projektom, što bi trošak projekta na samom početku podiglo za oko 25 posto. Nakon toga smo shvatili da staroj zgradi, nažalost, nema pomoći. U međuvremenu, raspisali smo novi Natječaj za uklanjanje ruševina starog Doma kako bi dobili na vremenu i uštedili oko 800 tisuća kuna. U novom natječaju dobili smo istog izvođača i u posao ga uveli u veljači 2022. godine, da bi nas zatim tužio za izgubljenu dobit od 2,7 milijuna kuna. Zlonamjerni pojedinci za to su vrijeme protiv nas podnosili kaznene prijave, koje su redom od nadležnih institucija odbačene, a Grad je dobio pravomoćnu presudu kako izvođača nije dužan obeštetiti za izgubljenu dobit. Svojim smo vam odlukama uštedjeli oko četiri milijuna eura u odnosu na prvi projekt koji bi financijski potopio grad za puno manju kvalitetu, poručio je Bulić.

Projektant Doma kulture Benkovac bilo je poduzeće Projekting iz Zagreba, radove je izvodila tvrtka MP Beton iz Solina, a nadzor je bio povjeren poduzeću Investinženjering  iz Zagreba. Ukupna vrijednost ovog projekta je 3.931.840,55 eura, dok je vrijednost projekta za opremanje iznosila 299.000,78 eura. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskih strukturnih fondova u okviru operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” u omjeru 85 %. Razdoblje provedbe projekta bilo je od 1. srpnja 2019. do 29. veljače 2024.

Posebno se zatim zahvalio ravnateljici Razvojne agencije Grada Benkovca Davorki Krnčević, koja je sa svojim zaposlenicima naporno radila kako bi svi projekti grada tekli prema planu i zamislima Gradske uprave.

Otvorenju je prisustvovao je ministar EU fondova Šime Erlić, naglasivši identitetsku važnost Doma kulture za kulturni razvoj grada u sadašnjosti, ali i u prošlosti.

Nekada bivši Dom HV-a, a danas Dom kulture, bio je žarište događanja za prostor Bukovice i Ravnih kotara, te prostor vraćanja duha i života u benkovački kraj koji je mnogo propatio tijekom rata i ratnih razaranja. Zato budite ponosni i sretni na ovaj simbol napretka Benkovca, koji će ovaj grad ponovno učiniti urbanim središtem ovog kraja. Ulaganje u kulturu je ulaganje u sebe, i zato je ovaj projekt toliko bitan za Benkovac, jer on će biti okupljalište mladih, kreativaca, zabave, pjesme, i svega onoga što Benkovac jest, istaknuo je ministar Šime Erlić.

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić potom je blagoslovio Dom kulture, okupljene i buduće zaposlenike, ustvrdivši kako su duhovnost i kultura dvije stvarnosti koje najviše mogu oplemeniti čovjeka.

U svečanom kulturnom programu otvaranja Doma kulture Benkovac nastupili su domaće klape, ženska klapa Kotaranke, muška klapa Asseria, te muška pjevačka skupina KUD-a Branimir Benkovac. Po završetku službenog programa otvaranja Doma  kulture nazočne uzvanike i goste zabavljali su poznati hrvatski glazbenici „4 Tenora“, Đani Stipaničev, Vladimir Garić, Marko Pecotić i Filip Hozjak.

Povodom svečanog otvorenja Doma kulture, Grad Benkovac svojim građanima poklanja dvije besplatne kazališne predstave. U subotu, 20. travnja s početkom u 20:00 sati u Domu kulture gostuje hvaljena predstava HNK Zadar, “Tata” autora Mate Matišića. U nedjelju, 21. travnja s početkom u 17 sati u Benkovac stiže predstava “Snježna kraljica” Glumačkog studija HNK Zadar.

Valja napomenuti da u narednom periodu, kako je to najavio ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Benkovac Matej Pešut, Benkovčani u Domu kulture mogu očekivati filmske projekcije, stand-up nastupe, kazališne predstave, koncerte, odnosno, sve ono što čini aktualnu medijsku i kulturnu scenu.

Tekst: Mile Marić/Anamaria Galović

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…

Objavljeno

-

By

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.

BAUHAUS:

od 9 do 14

KAUFLAND:

zatvoreno

EUROSPIN:

Žmirići, Ul. Matije Gupca 59

Radno vrijeme: 08:00 – 21:00

HEY PARK

TOMMY

Bože Peričića 5 – od 8 do 14

Skradinska 8 – od 7 do 21

Put Nina 89 – od 7 do 21

KONZUM:

Frane Petrića 10 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

Polačišće 4 – od 7 do 14

PLODINE

Biogradska 68 – od 7 do 22

Zagrebačka 2 – od 7 do 22

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Od 7 do 21:

Put Murvice 49

Velebitska ulica 14

Ulica Ivana Skvarčine 18

Zadarska ulica 24

Obala kneza Branimira 14

Šibenska ulica 9C

Ul. bana Josipa Jelačića 12A

Put Stanova 63

Knezova Šubića Bribirskih 3

RIBOLA

od 7 do 21:

Put Petrića 51C

Ulica Ivana Lucića 18

Put Šimunova 2

Ulica Miroslava Krleže 1A

PEVEX

od 8 do 14

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

zatvoreno

CITY PARK ZADAR

zatvoreno

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića            

Objavljeno

-

By

U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.

Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).

U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić,  Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.

Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.

U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.

Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.

„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.

Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u  postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.

„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.

I.G.

Nastavi čitati

U trendu