Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

Pametna sela su budućnost razvoja ruralnog prostora

Objavljeno

-

Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u suradnji s partnerima u petak, 12. travnja 2024. godine u hotelu Ilirija u Biogradu na Moru organizirala je konferenciju Potencijal koncepta Pametna sela za ruralni razvoj Zadarske županije.

Tijekom konferencije prezentiran je koncept Pametna sela te su predstavljeni primjeri dobre prakse s naglaskom na održivu turističku valorizaciju ruralnih područja. Cilj je potaknuti implementaciju koncepta u ruralnim sredinama u Zadarskoj županiji. Primjena koncepta Pametnih sela realizira se kroz inovativna i pametna rješenja u ruralnim područjima kao što su primjerice on-line platforme za turiste i lokalne stanovnike te interaktivne karte za šetnju prostorom na kojima se mogu slušati informacije i priče iz sela pomoću QR koda.

„Koncept “Pametna sela” usmjeren je ka gospodarskoj i demografskoj revitalizaciji ruralnog područja u kojemu ljudi na lokalnoj razini preuzimaju inicijativu kako bi pronašli praktična rješenja za probleme s kojima se susreću. To onda u konačnici dovodi do razvoja kružnog gospodarstava, smanjenja ovisnosti o neobnovljivim (fosilnim) izvorima energije, postizanja kvalitetne opskrbe hranom, smanjenju odljeva stanovništva te povećanju kvalitete života u ruralnim područjima. Digitalizacija u tom procesu ima ključnu ulogu. Nekad je bilo dovoljno staviti prst u more i bili bi povezani s cijelim svijetom. Danas je to more – internet, jer bez kvalitetne mreže vi postajete otok bez mosta i brodske veze. Digitalizacija sela je ujedno velik izazov, ali ujedno naša budućnost i prilika.“ – poručila je okupljenima ravnateljica Agencije ZADRA NOVA, Marina Dujmović Vuković. Ravnateljica je poručila kako EU kroz fondove i programe omogućuje priliku za korištenje sredstava, posebice kroz Europski poljoprivredni fond.

„Koncept „Pametna sela“ omogućava unaprjeđenje kvalitete života na selu i percepciju koja vlada o načinu života na selu.“ – istaknula je Ivana Stamičar, predsjednica Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru, koja je pozvala okupljene na udruživanje snaga u ostvarenju punog potencijala sela.

Što pojava Pametna sela znači i koji su primjeri dobre prakse, okupljenima je prezentirala Marija Dušević, voditeljica centra EUROPE DIRECT Zadar – „Inicijativa za koncept „Pametna sela“ razvila se u rujnu 2016. godine kada se 340 predstavnika ruralnog područja okupilo u Corku, u Irskoj i predložilo viziju budućnosti ruralnih područja EU-a. Donesena je takozvana Deklaracija iz Corka 2.0 pod nazivom „Bolji život u ruralnim područjima”. Iako u zakonodavstvu EU-a ne postoji definicija „pametnog sela“, postoji niz prepoznatljivih obilježja povezanih s konceptom pametnog sela, poput sudjelovanja lokalne zajednice i upotrebe digitalnih alata koji se smatraju ključnim elementima. Koncept podrazumijeva sudjelovanje lokalnog stanovništva u poboljšanju njihovih ekonomskih, socijalnih i okolišnih uvjeta, suradnju s drugim zajednicama, socijalne inovacije i razvoj pametnih seoskih strategija.“

Prilika za financiranje novih projekata koji će doprinijeti ostvarenju koncepta „Pametna sela“ predstavila je mr. sc. Valentina Knežević, voditeljica Odsjeka za pripremu programa i projekata u Agenciji ZADRA NOVA. Primjerice, u nadolazećem razdoblju kroz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske očekuju se natječaji kroz koji će se moći financirati projekti za ostvarenje koncepta, i to Mjera 75.02. Diverzifikacija dohotka poljoprivrednih gospodarstava na nepoljoprivredne aktivnosti  i Mjera 73.14. Razvoj poslovanja u ruralnim područjima.

Uslijedila je potom panel rasprava o mogućnostima implementacije koncepta Pametna sela u ruralnom razvoju Zadarske županije. Panelisti – dr. sc. Marija Dejanović, direktorica Turističke zajednice Grada Nina, dr. sc. Radoslav Bobanović, direktor Poljoprivredne zadruge “Maslina i vino” i Danijel Katičin, viši stručni savjetnik za projektne aktivnosti Park prirode Vransko jezero – jednoglasno su zaključili kako Zadarska županija ima brojne prirodne prednosti te da se već započelo s razvojem koncepta Pametna sela. No osnova razvoja je želja i volja lokalnog stanovništava uz podršku donositelja odluka. Pametno selo je ono selo koje pametno upravlja sa svojim resursima. Digitalizacija, uz prirodne ljepote Zadarske županije, omogućava da se u ruralnim prostorima stvaraju preduvjeti za zadržavanje stanovništva, tj. da imaju priliku za rad i društvene sadržaje.

Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici LAG-ova s područja Zadarske županije, jer upravo su LAG-ovi prepoznati kao ključni dionici u promociji koncepta „Pametna sela“ u lokalnim sredinama.

Dio programa je bio i obilazak Centra za održivi aktivni turizam BioSfera Biograd kao primjer projekta koji digitalnim alatima predstavlja turističku ponudi šireg ruralnog područja, tj. primjer je kako koncept „Pametna sela“ izgleda u praksi.

Konferencija je sufinancirana sredstvima Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja, iz Mjere 20 „Tehnička pomoć“ – Podmjere 20.2. „Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom mrežom“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

NEMA STABILIZACIJE VREMENA / Do kraja tjedna izmjenjivat će se sunce i kiša. Najobilnije padaline u noći na petak, najsunčanije u subotu?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas promjenjivo oblačno, ponegdje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kiša uglavnom u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, a navečer i u noći pljuskovi lokalno mogu biti izraženiji uz obilnu oborinu. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni, na istoku uz jake udare, a u zapadnim predjelima i sjeveroistočni. Na Jadranu umjereno i jako jugo, moguće i olujno. Najviša temperatura zraka od 20 do 25 °C, ponegdje u Gorskoj Hrvatskoj malo niža.

U petak u noći i ujutro umjereno do pretežno oblačno, mjestimice kiša, na istoku moguće i grmljavina. Zatim djelomice, ponegdje i pretežno sunčano, od sredine dana uz mogućnost lokalnih pljuskova u Gorskom kotaru i na krajnjem istoku. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu i sjeverozapadni, a na krajnjem jugu jugo. Najniža jutarnja temperatura od 10 do 15, na Jadranu između 14 i 19 °C. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 21 do 26 °C.

IZGLEDI VREMENA:

U petak većinom sunčano, više oblaka još na kopnu, u prvom dijelu dana uz mjestimice malo kiše, a poslijepodne može biti lokalnih pljuskova osobito na istoku. U subotu će prevladavati sunčano, popodne samo rijetko može biti jačeg razvoja oblaka i ponekog pljuska. U nedjelju promjenljivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ponegdje kiša, moguće i grmljavina, osobito na Jadranu i uz Jadran. Vjetar u unutrašnjosti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu većinom jugo, u petak mjestimice i jugozapadnjak te sjeverozapadnjak. Temperatura zraka malo će porasti.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SRIJEDOM U SRIDU / Mlikota: Knjiga o poslijeratnoj obnovi Zadra i danas izaziva puno emocija

Objavljeno

-

By

Na tradicionalnom predstavljanju znanstvenika „Srijedom u sridu“ sinoć je gostovala izv. prof. dr. sc. Antonija Mlikota, povjesničarka umjetnosti i autorica nagrađivane knjige „Zadar – obnova i izgradnja nakon razaranja u Drugome svjetskom ratu“. Mlikota je otkrila kako je od školovanja u rodnom Metkoviću došla do studija u Zadru, zašto je napustila posao na HRT-u i odabrala znanstvenu karijeru te na kraju izabrala temu poslijeratne obnove Zadra za svoj predmet proučavanja. Razgovor je moderirala voditeljica Kabineta rektora Ivan Zrilić.

– Odrasla sam u Metkoviću, malom gradu s puno uspješnih ljudi, nogometaša, rukometaša, misica, ali i stručnjaka. Uvijek se govorilo da nema institucije u Europi u kojoj nema nekoga povezanog s Metkovićem.  Puno se ulagalo u obrazovanje, imali smo izvrsnu školu, u ono vrijeme informatičku učionicu s Apple računalima, odjel za kemiju, slušalice na satovima jezika… Moja prva želja bila je studij biologije, čak sam u srednjoj školi napravila projekt o utjecaju pesticida na ljudsko zdravlje. Na kraju sam odustala od prijemnog ispita koji je bio u Zagrebu, u Splitu su na povijesti umjetnosti tražili crtanje, što nije moja jača strana i tako sam upisala studij povijesti umjetnosti i sociologije u Zadru, rekla je Mlikota.

U novom gradu brzo je „pohvatala konce“, stekla puno prijatelja, počela raditi u novinarstvu i dobila zaposlenje na HRT-u. Tada joj je profesor Vinko Srhoj ponudio mjesto asistenta i iako joj je njezin tadašnji urednik rekao „nitko ne odlazi od nas“, ona je ipak odabrala znanstvenu karijeru.

– Puno je sličnosti u ta dva posla, koje su mi kasnije pomogle, a najveća razlika intelektualna sloboda koju mi je ovaj odabir donio. Planirala sam na doktoratu raditi video umjetnost, ali kako je to bilo u začecima i bilo je dosta tehničkih problema oko prikupljanja građe, odlučila sam se za poslijeratnu obnovu Zadra. I profesor Ivo Petricioli složio se kako je to dobra tema za doktorat pa se rodilo sve ovo o čemu danas pričamo.

Najveći izazov u pisanju knjige, za koju je dobila brojne nagrade, bio je rad u pandemiji. Bez izravnog kontakta u radu na knjizi s preko 1.300 ilustracija često je trebalo raditi popravke, ali na kraju se trud isplatio.

– Knjiga je izazvala puno emocija, prilazili su mi ljudi, tražili da popijemo kavu, govorili mi da su prepoznali sebe ili svoje bližnje na fotografijama za koje nisu znali da postoje. Sretni su što je netko ispričao njihovu priču o životu u poslijeratnom Zadru, neki su se i rasplakali, a duhovit osvrt u svom članku imao je Mario Padelin, koji je komentirao kako je knjiga preteška za čitanje i kako njom možeš svladati razbojnika ako te napadne. Pomogao mi je puno u njezinom pisanju prof. Pavuša Vežić, bez njega i shvaćanja što se događalo u pojedinim dijelovima grada, čega nije bilo u literaturi, ne bih mogla razumjeti poslijeratnu matricu. Naravno, zahvalna sam i djelatnicima Državnog arhiva u Zadru i Znanstvene knjižnice, ta građa i ljudi koji tamo rade nama znanstvenicima daju mir i omogućuju posvećenost radu, rekla je Mlikota.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA S VELEBITA / Planinarski put svjetla mladih Zadarske nadbiskupije

Objavljeno

-

By

Foto: Sudionici Planinarskog puta svjetla

U pobožnosti Planinarski put svjetla mladih Zadarske nadbiskupije u subotu, 11. svibnja, sudjelovala je grupa od 53 mladića i djevojaka iz Zadarske nadbiskupije hodeći 30 km obroncima planine Velebit.

Sudionici su se zaustavili na 14 postaja, razmišljajući o radosti Kristovog uskrsnuća, uz tekstove iz Evanđelja i prigodna razmatranja čiji je autor mons. Ivan Šaško. Mnogi sudionici nisu se međusobno poznavali, pa su putem sklopljena nova poznanstva. Tri iskusna vodiča brinula su o sigurnosti sudionika, a u pripremama je sudjelovao i HGSS.

Planinarski put svjetla počeo je ranim okupljanjem sudionika na Autobusnom kolodvoru u Zadru. Vozač Jere iz zadarskog poduzeća ‘Liburnija’ prevezao je autobus hodočasnika do tunela na prijevoju Prezid-Gračac. Grupa je već u 6,30 sati ujutro, unatoč jakoj buri i hladnom vremenu, krenula pješice od prijevoja prema Tulovim Gredama. Cijela 30-kilometarska staza kroz Velebit pružila je izvanredno iskustvo, zahvaljujući idealnim vremenskim uvjetima od ugodnih 20 Celzijevih stupnjeva, uz laganu naoblaku i buru.

Duhovni sadržaj tijekom pješačenja bio je jednostavan, ali bogat. Uz molitvu i razmatranja na 14 postaja Puta svjetla, sudionici su imali priliku hodati u šutnji, okrijepiti se sakramentima, razgovarati sa svećenikom i osobno se moliti. Osobito su bile dirljive postaje i molitve kod mnogih spomenika za pale branitelje iz Domovinskog rata koji su svoj život položili upravo u obrani Domovine na Velebitu.

Program je zaključen uobičajenim planinarskim obrokom, grahom s kobasicama, zahvaljujući radnicima Caritasa Zadarske nadbiskupije. Nakon zajedničke fotografije kod kapelice podno Tulovih Greda, na mjestu pogibije hrvatskog branitelja Damira Tomljenovića Gavrana, sudionici su se zaputili prema Zadru. Nakon 21 sat, sudionici su se razišli, fizički iscrpljeni, ali duhovno osvježeni i ohrabreni razmatranjem Uskrsloga na 14 postaja Puta svjetla. Taj duhovni hod kroz Velebit ostavio je duboki dojam na sve sudionike, pružio je ljepotu zajedništva i snagu vjere u prirodnom okruženju. Izražena je radost budućim sličnim susretima i pobožnostima koje okupljaju mlade i jačaju njihovu vjeru.

Susret je organiziralo Povjerenstvo za pastoral mladih Zadarske nadbiskupije čiji je predstojnik don Ivan Šibalić.

Ivan Šibalić

Foto: Sudionici Planinarskog puta svjetla

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu