Hrvatska
Svećenik: Crkva ne smije homoseksualce gledati samo kroz prizmu grijeha. Ne vidim problem da dobiju blagoslov
Dikasterij za nauk vjere Katoličke crkve u prosincu 2023. godine objavio je Deklaraciju Fiducia Supplicans (Molitveno povjerenje) o pastoralnom značenju blagoslova, uz dopuštenje i potvrdu pape Franje. Tekst Deklaracije potpisuju kardinal Victor Manuel Fernandez, prefekt Dikasterija te mons. Armando Matteo, tajnik Doktrinarne sekcije. Od prvoga dana objavljivanja Deklaracija izaziva prijepore u Katoličkoj crkvi, ponajviše pitanjem omogućuje li se njome da svećenici blagoslove par u istospolnoj zajednici. Na tu temu u Riječkoj nadbiskupiji nedavno je održana i tribina na kojoj je predavač bio izvanredni profesor na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu dr. sc. Nikola Vranješ, svećenik Riječke nadbiskupije, koji se intenzivno bavi pastoralom, a to, između ostalog, znači i načinima na koje biskupi i svećenici trebaju postupati u svom poslanju s vjernicima.
Vranješ je za Novi list pojasnio o kakvom se dokumentu radi i što on zapravo znači. “Ovaj dokument primarno je posvećen pastoralnim ili spontanim blagoslovima, kako ih se naziva. Blagoslovi su dosad bili više vezani uz liturgiju, a Fiducia Supplicans proširuje perspektivu, iako se može reći da do neke mjere i potvrđuje praksu koju smo već imali. Dokument se poziva na Rimski obrednik blagoslova, u kojem se navodi da se mogu blagoslivljati različite stvarnosti: osobe, predmeti, djela i tako dalje. No, u Deklaraciji se razvija forma pastoralnog blagoslova, geste koja nema liturgijsku formu, ne iziskuje liturgijsku odjeću ni prostor, ali može jako puno značiti osobi koja prima taj blagoslov. Primjer imamo u priopćenju za javnost koje je objavljeno nakon Deklaracije. Na hodočašćima se mogu naći različite osobe, pa i u takozvanim neredovitim situacijama, u zajednicama koje iz katoličke perspektive nisu brak. I oni na hodočašću mogu zamoliti svećenika za jednostavni blagoslov, na primjer za zdravlje, za pronalazak radnoga mjesta, za dijalog, za duh služenja. Svećenik u tom slučaju može, bez ikakve liturgijske forme, izmoliti kratku molitvu i udijeliti blagoslov. To osobama koje primaju taj blagoslov može jako puno značiti, a to je važno, jer konkretni kršćanski život i odnos s Bogom često idu ponad kanala i načina koje smo mi kao Crkva normirali, kanonski i obredno”, objašnjava svećenik.
Na pitanje donosi li Deklaracija mogućnost da se blagoslovi nešto što je protivno Božjem nauku, Vranješ odgovara: “Liturgijski obredno ne možemo blagosloviti ništa što nije u skladu sa Stvoriteljevim planom te učenjem Katoličke crkve. No, pastoralno, treba gledati šire i ne tražiti iste preduvjete za pastoralni blagoslov, kao što se traži za liturgijski i obredni blagoslov. Jer, živa osoba je uvijek u skladu sa Stvoriteljevim planom, kao i njezino dobro te poziv te osobe na spasenje, gdje god ona bila i u ma kakvoj zajednici ona živjela. Ovim se dokumentom otvara veća mogućnost za primjenu pastoralnih blagoslova.”
“Dokument treba gledati u cjelini, jer ako se stvari izvlače iz konteksta onda se može doći do raznih uvjerenja, što je, na primjer, slučaj i s proizvoljnim tumačenjem Svetog pisma. U broju 31. Deklaracije stoji: »Unutar tako ocrtanog obzora nalazi se mogućnost blagoslova parova koji žive u neredovitim situacijama i istospolnih parova, čiji oblik ne smije biti obredno određen od strane crkvenih vlasti, kako ne bi došlo do brkanja s blagoslovom vlastitim za sakrament ženidbe.« Ako svećeniku dođu dva muškarca ili dvije žene, mi njih ni u kom slučaju ne blagoslivljamo u smislu sakramenta ženidbe – braka. U priopćenju za javnost navodi se kako se blagoslov završava znakom križa na svakoj od dviju osoba. No, iako je to pojedinačno, već čim se udijeli blagoslov osobi, dotiče se i kontekst zajedništva u kojem ta osoba živi. Ako se blagoslivlja jednu osobu za zdravlje, mir, duh služenja, dijalog, to znači da se dotiču i životni odnosi u kojima se ta osoba nalazi”, pojašnjava.
Nadbiskup Mate Uzinić rekao je kako ne vidi problem u blagoslivljanju istospolnih parova. “Da, ali ne u smislu braka, ženidbe, nego u smislu zdravlja, mira i dijaloga i slično. Čini mi se da nadbiskupovu izjavu treba razumjeti upravo u smislu završnih rečenica moga prethodnog odgovora. U istom broju 31. ističe se da se radi o parovima koji blagoslovom ne traže potvrdu legitimiteta svojega statusa, nego traže da sve ono što je istinski dobro i ljudski valjano, a prisutno je u njihovu životu i odnosima, bude obogaćeno, ozdravljeno i uzdignuto prisutnošću Duha Svetoga, kako bi i njihovi odnosi mogli sazrijevati u poruci Evanđelja. Ja u tome kontekstu mogu razumjeti da početak broja 31. Deklaracije po sebi nije problematičan kada govori o blagoslovu para, ali opet valja ponoviti, ne u smislu braka, tj. ne u smislu dokidanja katoličkih uvjerenja, nego za one stvarnosti koje su u tom zajedništvu dobre i pozitivne, a ima ih. To je već naglasila i Kongregacija za nauk vjere 2021. godine”, kaže Vranješ.
Vranješ se osvrnuo i na primjer dvojice muškaraca koji žive u istospolnoj zajednici i pozovu svećenika da im blagoslovi kuću. “To me pitao jedan kolega svećenik, to jest, pitao je treba li on onda zamoliti jednog od njih da ode u drugu sobu, da pričeka dok blagoslovi prvoga, pa tek kad njega blagoslovi pozvati drugoga pa njega posebno blagosloviti? Kako će to konkretno izgledati? Po meni je to pomalo »nategnuto« pitanje i mislim da ne bismo trebali ići u krajnosti. Ako se oni nalaze u tom kontekstu, kao par, zajedno u kući primaju blagoslov za zdravlje, za dijalog, za rješavanje teških situacija, za stvarnosti koje nisu brak ni ženidba. Ja po sebi ne vidim problem u tome. Taj je blagoslov minimalna gesta prisutnosti Crkve u životu bilo koje osobe i zajednice, za koju ne smijemo tražiti iste moralne preduvjete kao za sakrament ženidbe ili liturgijske blagoslove. To je, po meni, pitanje pastoralne širine i bogatstva, a te su stvarnosti nesvodive isključivo na područje suočavanja s grijehom”, kaže.
“Imam dojam da papa Franjo pokušava napraviti iskorak prema cijeloj jednoj društvenoj skupini i kulturi. To je korak za koji smatram da je pozitivan i nužan, jer se mi kao Crkva ne možemo pretvarati da se po tom pitanju ništa ne događa ili da pak ništa ne postoji. Ne možemo homoseksualne osobe promatrati isključivo pod prizmom grijeha, osude, prozivanja… Papa Franjo želi dijalog, a to možemo gledati i kroz prizmu onoga što je nadbiskup Uzinić tijekom tribine nazvao otvoreniji pastoral. Mi smo kao Crkva pozvani i poslani svim ljudima, bez obzira u kakvim situacijama živjeli. Također, ne mislim da je dobro da se naš katolički identitet vrti samo oko toga kako se postavljamo prema pitanju homoseksualnosti, a upravo se takav dojam prečesto dobiva u javnosti”, govori svećenik.
Cijeli razgovor pročitajte u Novom listu.
Hrvatska
Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije
Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.
“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
Hrvatska
Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.
U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.
Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.
“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”
Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.
Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.
Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.
“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”
Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.
Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.
“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.
“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
-
magazin4 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
magazin5 dana prije
Internetom se dijeli hashtag #SettleForCroatia. Evo o čemu je riječ
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…