Connect with us

Hrvatska

Svećenik: Crkva ne smije homoseksualce gledati samo kroz prizmu grijeha. Ne vidim problem da dobiju blagoslov

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Dikasterij za nauk vjere Katoličke crkve u prosincu 2023. godine objavio je Deklaraciju Fiducia Supplicans (Molitveno povjerenje) o pastoralnom značenju blagoslova, uz dopuštenje i potvrdu pape Franje. Tekst Deklaracije potpisuju kardinal Victor Manuel Fernandez, prefekt Dikasterija te mons. Armando Matteo, tajnik Doktrinarne sekcije. Od prvoga dana objavljivanja Deklaracija izaziva prijepore u Katoličkoj crkvi, ponajviše pitanjem omogućuje li se njome da svećenici blagoslove par u istospolnoj zajednici. Na tu temu u Riječkoj nadbiskupiji nedavno je održana i tribina na kojoj je predavač bio izvanredni profesor na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu dr. sc. Nikola Vranješ, svećenik Riječke nadbiskupije, koji se intenzivno bavi pastoralom, a to, između ostalog, znači i načinima na koje biskupi i svećenici trebaju postupati u svom poslanju s vjernicima.

Vranješ je za Novi list pojasnio o kakvom se dokumentu radi i što on zapravo znači. “Ovaj dokument primarno je posvećen pastoralnim ili spontanim blagoslovima, kako ih se naziva. Blagoslovi su dosad bili više vezani uz liturgiju, a Fiducia Supplicans proširuje perspektivu, iako se može reći da do neke mjere i potvrđuje praksu koju smo već imali. Dokument se poziva na Rimski obrednik blagoslova, u kojem se navodi da se mogu blagoslivljati različite stvarnosti: osobe, predmeti, djela i tako dalje. No, u Deklaraciji se razvija forma pastoralnog blagoslova, geste koja nema liturgijsku formu, ne iziskuje liturgijsku odjeću ni prostor, ali može jako puno značiti osobi koja prima taj blagoslov. Primjer imamo u priopćenju za javnost koje je objavljeno nakon Deklaracije. Na hodočašćima se mogu naći različite osobe, pa i u takozvanim neredovitim situacijama, u zajednicama koje iz katoličke perspektive nisu brak. I oni na hodočašću mogu zamoliti svećenika za jednostavni blagoslov, na primjer za zdravlje, za pronalazak radnoga mjesta, za dijalog, za duh služenja. Svećenik u tom slučaju može, bez ikakve liturgijske forme, izmoliti kratku molitvu i udijeliti blagoslov. To osobama koje primaju taj blagoslov može jako puno značiti, a to je važno, jer konkretni kršćanski život i odnos s Bogom često idu ponad kanala i načina koje smo mi kao Crkva normirali, kanonski i obredno”, objašnjava svećenik.

Na pitanje donosi li Deklaracija mogućnost da se blagoslovi nešto što je protivno Božjem nauku, Vranješ odgovara: “Liturgijski obredno ne možemo blagosloviti ništa što nije u skladu sa Stvoriteljevim planom te učenjem Katoličke crkve. No, pastoralno, treba gledati šire i ne tražiti iste preduvjete za pastoralni blagoslov, kao što se traži za liturgijski i obredni blagoslov. Jer, živa osoba je uvijek u skladu sa Stvoriteljevim planom, kao i njezino dobro te poziv te osobe na spasenje, gdje god ona bila i u ma kakvoj zajednici ona živjela. Ovim se dokumentom otvara veća mogućnost za primjenu pastoralnih blagoslova.”

“Dokument treba gledati u cjelini, jer ako se stvari izvlače iz konteksta onda se može doći do raznih uvjerenja, što je, na primjer, slučaj i s proizvoljnim tumačenjem Svetog pisma. U broju 31. Deklaracije stoji: »Unutar tako ocrtanog obzora nalazi se mogućnost blagoslova parova koji žive u neredovitim situacijama i istospolnih parova, čiji oblik ne smije biti obredno određen od strane crkvenih vlasti, kako ne bi došlo do brkanja s blagoslovom vlastitim za sakrament ženidbe.« Ako svećeniku dođu dva muškarca ili dvije žene, mi njih ni u kom slučaju ne blagoslivljamo u smislu sakramenta ženidbe – braka. U priopćenju za javnost navodi se kako se blagoslov završava znakom križa na svakoj od dviju osoba. No, iako je to pojedinačno, već čim se udijeli blagoslov osobi, dotiče se i kontekst zajedništva u kojem ta osoba živi. Ako se blagoslivlja jednu osobu za zdravlje, mir, duh služenja, dijalog, to znači da se dotiču i životni odnosi u kojima se ta osoba nalazi”, pojašnjava.

Nadbiskup Mate Uzinić rekao je kako ne vidi problem u blagoslivljanju istospolnih parova. “Da, ali ne u smislu braka, ženidbe, nego u smislu zdravlja, mira i dijaloga i slično. Čini mi se da nadbiskupovu izjavu treba razumjeti upravo u smislu završnih rečenica moga prethodnog odgovora. U istom broju 31. ističe se da se radi o parovima koji blagoslovom ne traže potvrdu legitimiteta svojega statusa, nego traže da sve ono što je istinski dobro i ljudski valjano, a prisutno je u njihovu životu i odnosima, bude obogaćeno, ozdravljeno i uzdignuto prisutnošću Duha Svetoga, kako bi i njihovi odnosi mogli sazrijevati u poruci Evanđelja. Ja u tome kontekstu mogu razumjeti da početak broja 31. Deklaracije po sebi nije problematičan kada govori o blagoslovu para, ali opet valja ponoviti, ne u smislu braka, tj. ne u smislu dokidanja katoličkih uvjerenja, nego za one stvarnosti koje su u tom zajedništvu dobre i pozitivne, a ima ih. To je već naglasila i Kongregacija za nauk vjere 2021. godine”, kaže Vranješ.

Vranješ se osvrnuo i na primjer dvojice muškaraca koji žive u istospolnoj zajednici i pozovu svećenika da im blagoslovi kuću. “To me pitao jedan kolega svećenik, to jest, pitao je treba li on onda zamoliti jednog od njih da ode u drugu sobu, da pričeka dok blagoslovi prvoga, pa tek kad njega blagoslovi pozvati drugoga pa njega posebno blagosloviti? Kako će to konkretno izgledati? Po meni je to pomalo »nategnuto« pitanje i mislim da ne bismo trebali ići u krajnosti. Ako se oni nalaze u tom kontekstu, kao par, zajedno u kući primaju blagoslov za zdravlje, za dijalog, za rješavanje teških situacija, za stvarnosti koje nisu brak ni ženidba. Ja po sebi ne vidim problem u tome. Taj je blagoslov minimalna gesta prisutnosti Crkve u životu bilo koje osobe i zajednice, za koju ne smijemo tražiti iste moralne preduvjete kao za sakrament ženidbe ili liturgijske blagoslove. To je, po meni, pitanje pastoralne širine i bogatstva, a te su stvarnosti nesvodive isključivo na područje suočavanja s grijehom”, kaže.

“Imam dojam da papa Franjo pokušava napraviti iskorak prema cijeloj jednoj društvenoj skupini i kulturi. To je korak za koji smatram da je pozitivan i nužan, jer se mi kao Crkva ne možemo pretvarati da se po tom pitanju ništa ne događa ili da pak ništa ne postoji. Ne možemo homoseksualne osobe promatrati isključivo pod prizmom grijeha, osude, prozivanja… Papa Franjo želi dijalog, a to možemo gledati i kroz prizmu onoga što je nadbiskup Uzinić tijekom tribine nazvao otvoreniji pastoral. Mi smo kao Crkva pozvani i poslani svim ljudima, bez obzira u kakvim situacijama živjeli. Također, ne mislim da je dobro da se naš katolički identitet vrti samo oko toga kako se postavljamo prema pitanju homoseksualnosti, a upravo se takav dojam prečesto dobiva u javnosti”, govori svećenik.

Cijeli razgovor pročitajte u Novom listu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu