Connect with us

Hrvatska

Ogroman manjak radnika u trgovini: “Bez umirovljenika, studenata i stranaca ne bi funkcioniralo”

Objavljeno

-

Kada su 1. srpnja prošle godine na snagu stupile izmjene i dopuna Zakona o trgovini s kojima je uvedena zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima uz izuzetak 16 nedjelja u godini koje trgovac može samostalno odrediti kao radne, nagađalo se, a iz krugova poslodavaca čak i upozoravalo da bi to moglo rezultirati otpuštanjima radnika.

Pokazalo se, međutim, da su takve tvrdnje bile pretjerane. Nedavno je u nekim medijima objavljeno da u Hrvatskoj nedostaje oko 10 tisuća radnika u sektoru trgovine (ne samo prodavačica ili blagajnica, nego i vozača, skladištara, mesara…), a s portala Moj posao početkom godine se priopćili da je lani objavljeno više od 20.000 oglasa za poslove u djelatnosti trgovine.

Da je uistinu tako vidi se i na vratima mnogih trgovina, osobito manjih, na kojima stoje obavijesti “tražimo djelatnike”, “zapošljavamo” i slične.

Popodne nema tko rezati salamu i sir

Vidi se to ovih dana, primjerice, i u prodavaonici Konzuma u Importanne centru na Trgu Ante Starčevića, gotovo u samom središtu Zagreba, gdje na pultu sa suhomesnatim proizvodima i sirevima stoji obavijest da je taj dio trgovine u popodnevnoj smjeni zatvoren jer “nema tko raditi”.

“Znam da nedostaje jako puno radnika, a je li to baš 10 tisuća – ne znam. Znam i da tamo gdje mi imamo članove, a to su mahom veliki trgovački sustavi, zaista nedostaje velik broj radnika. Također znam da svi poslodavci u trgovini trebaju radnike. Čak sam nedavno na autocesti vidjela kamion s velikom reklamom jedne trgovine ‘Pridružite se našem timu’ i brojem telefona”, kazala nam je Zlatica Štulić, predsjednica Sinikata trgovine Hrvatske (STH).

U trgovinama radi oko 5000 umirovljenika…

Radnike su, kaže, neki poslodavci počeli nagrađivati ako dovedu novog radnika pa im daju i po 100, 200 eura ako ovi ostanu najmanje šest mjeseci. Domišljaju se raznim načinima privlačenja, što se ne tako davno činilo nezamislivim.

Manjak radnika trgovci namiruju i zapošljavanjem umirovljenika kojima Zakon o radu dozvoljava da rade pola radnog vremena. U Hrvatskoj tu mogućnost koristi tridesetak tisuća umirovljenika, a od tog broja najviše ih je upravo u trgovini. Štulić kaže – oko pet tisuća.

“Sektor trgovine funkcionira. Uz umirovljenike kontinuirano rade i studenti, agencijski radnici, stranci…”, dodaje čelnica STH-a.

… i oko 5000 stranih radnika

Ministarstvo unutarnjih poslova prošle je godine izdalo 172.499 dozvola za boravak i rad stranih državljana u Hrvatskoj. Većina ih radi u graditeljstvu te turizmu i ugostiteljstvu, a u sektoru trgovine, prema podcima MUP-a, radi njih 5126.

“Strani radnici u trgovini još uvijek su većinom iz susjednih zemalja – BiH, Srbije, Crne Gore, a sve ih je više i iz trećih, dalekih zemalja, koji uglavnom rade u skladištima, prijevozu, u tim logističkim dijelovima, a sve češće i u maloprodaji”, kaže.

Zbog nedostatka radnika neki poslodavci u trgovini morali su, kaže Štulić, posegnuti za mjerama poput skraćenog radnog tjedna ili ukidanja druge smjene.

“Doista je izazovno”, napominje.

Ne evidentiraju prekovremene sate

Logičan je zaključak da manjak radnika u trgovinama znači više posla za one koji rade? Jer očito je da kupaca (još) ne manjka.

“Naravno da ima prekovremenog rada, koji mora biti usklađen sa zakonom. Važno je reći da se radno vrijeme trgovine i radno vrijeme radnika ne poklapa u cijelosti, posebno u trgovinama gdje je potrebno obaviti i pripremu – ispeći peciva, iznijeti meso, salame. U tom dijelu radnici dolaze ranije nego što se trgovine otvaraju. U trgovinama koje funkcioniraju kako treba, raniji dolasci se moraju evidentirati kao radno vrijeme. No, mnogi radnici nam govore da dolaze ranije na posao, a da im se to ne evidentira. Ili ako se evidentira, ne stavlja im se u onu tzv. šihtericu kako bi te prekovremene sate mogli iskoristiti kao slobodne dane”, objašnjava Štulić.

“Nedopustivo je da danas netko radi za badava”

Ukratko kaže, sve što je poslodavac naložio radniku da radi duže od njegovog radnog vremena, a da nije posao u preraspodjeli ili u nejednakom rasporedu radnog vremena, mora radnicima biti plaćeno kao prekovremeni rad.

“Nedopustivo je da danas netko nekome radi za badava”, poručuje.

Vremena su se donekle promijenila pa stjecajem loše okolnosti što je u trgovini velik manjak radnika, dobra je okolnost za radnika što lakše može poslodavca koji ga zakida na plaći ili prekovremenim satima, zamijeniti boljim.

“Stariji radnici, s više godina radnog staža, koji su već dugo kod jednog poslodavca, teže će se odlučiti na takvo što. Mlađi su puno mobilniji i brže reagiraju na nepravde i idu dalje. Trgovina je inače djelatnost u kojoj se ljudi često zapošljavaju dok, kako kažu, ne nađu nešto bolje”, kaže čelnica STH.

Jedan radnik sada radi posao za više njih

Sve u svemu, situacija se ipak doima boljom nego ranije.

“Radnicima je bolje, analize pokazuju da prometi u trgovinama rastu, nema otpuštanja, nema ni odlazaka naših građana u kupovinu u inozemstvo. Čak kažu da sada k nama dolaze iz Mađarske, Srbije i BiH. Problem je što zbog manjka ljudi radnik sada radi posao koji je ranije radilo više njih u istom radnom vremenu. No, neradna nedjelja i blagdani, kao i petodnevni radni tjedan mogu pridonijeti tomu da se više ljudi želi zaposliti. Naravno, uz povećanje plaća”, zaključila je Štulić.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu