Dok je više od polovice ispitanika u 10 srednjoeuropskih zemalja izrazilo pesimistične prognoze za 2023. godinu, situacija se u 2024. mijenja s blagim optimizmom. U Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji većina ispitanika vjeruje da će ova godina biti dobra za njihovu zemlju. Ipak, 45% Hrvata vjeruje da će i 2024. biti prilično loša godina.

Nova godina povezana je ne samo s novim prilikama koje donosi, već i s brigama koje se u nju prenose. Srednjoistočna Europa iza sebe je ostavila godinu koju su označili sukobi i ekonomska nesigurnost, a 2024. dočekala sa skromnim očekivanjima. Istražujući percepciju regije o protekloj godini i očekivanja za novu, CEPER je proveo anketu o tome smatraju li ispitanici 2023. godinu prilično dobrom ili lošom za njihovu zemlju te očekuju li da će 2024. biti uglavnom dobra ili problematična.

Za srednjoeuropske zemlje prošla je godina bila razočaravajuća. Više od polovice ispitanika, osim u Austriji i Crnoj Gori, smatralo je da je protekla godina bila prilično loša za njihovu zemlju. U Hrvatskoj je čak 58% ispitanika ocijenilo 2023. prilično pesimistično. Slično mišljenje imaju Srbi, Mađari, Česi, Poljaci i Rumunji gdje 55-69% ispitanika 2023. vidi kao pesimističnu godinu. Slovačka, Bugarska, Sjeverna Makedonija i Slovenija najrazočaranije su zemlje u regiji, s više od 70% ispitanika koji su rekli da je 2023. bila prilično loša za njihovu naciju. U Sloveniji je iznenađujuće visok postotak ispitanika (82%) negativno ocijenio 2023. godinu. Drugim riječima, četiri petine Slovenaca proteklih 12 mjeseci procijenili su sumornima. Austrija je jedina ispitana zemlja s ujednačenim stajalištem o 2023. – otprilike jednak broj ispitanika ocijenio je 2023. dobrom i lošom godinom. Za razliku od svih dosad spomenutih zemalja, mala, ali budućnosti okrenuta Crna Gora bila je jedina zemlja koja je imala optimističnu procjenu 2023. godine – 66% Crnogoraca smatralo je da je 2023. bila prilično dobra godina.

I dok se 2023. godina promatra s puno pesimizma, 2024. godina dočekana je sa skromnim optimizmom. U Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji apsolutna većina, a u Poljskoj relativna većina ispitanika, očekuje da će 2024. biti prilično dobra za njihove nacije. Crna Gora ostaje najoptimističnija zemlja i u ovom smislu – 67% Crnogoraca očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15% viši rezultat nego u Austriji. U Hrvatskoj ispitanici nisu toliko optimistični. Njih 40% očekuje da će 2024. biti dobra. Ista situacija je i u Rumunjskoj gdje također 40% ispitanika 2024. vidi kao dobru godinu za njihovu zemlju, dok u Bugarskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačko 30-39% ispitanika dijeli jednako mišljenje. Slovenija ostaje najpesimističnija zemlja i po ovoj procjeni jer samo 26% ispitanika smatra da će 2024. biti dobra, a 67% ima mračna očekivanja. Drugim riječima, u 11 od 12 proučavanih zemalja barem jedna trećina ispitanika nada se dobroj 2024. godini.

Generalni zaključak pokazuje da je u svakoj ispitanoj zemlji značajno manje ispitanika očekivalo da će 2024. godina biti loša za njihove zemlje, u usporedbi s onima koji su smatrali da je 2023. godina bila prilično problematična. Na primjer, u Poljskoj je 62% ispitanika doživljavalo 2023. s razočaranjem, dok je samo 38% predviđalo da će 2024. biti loša godina (dok je 45% očekivalo da će godina biti dobra). Isto tako, u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, broj ispitanika koji su dali prošloj godini mračan opis smanjen je za više od 20% kada je postavljeno pitanje o budućnosti. U Srbiji, Rumunjskoj i Sloveniji, 19-15%, u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, 14-13% manje ispitanika očekivalo je da će 2024. biti problematična, u usporedbi s onima koji su sumnjičavo ocijenili proteklu godinu. U Austriji 8%, a u Češkoj 7% manje ispitanika davalo je razočaravajuće prognoze o 2024. godini u usporedbi s onima koji su negativno ocijenili 2023. godinu. Dakle zaključimo, iako su očekivanja u regiji skromna i suzdržana, predviđanja za 2024. ipak su optimistična.

Metodologija

Anketno istraživanje provedeno je u 12 zemalja u srednjoeuropskoj regiji: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni između 20. studenog i 21. prosinca 2023. Istraživanje je provedeno telefonski (uživo u Srbiji i Crnoj Gori) s 1 000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema spolu, dobi i vrsti naselja.