Hrvatska
Andrej Plenković: Povećanje plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca
Premijer Andrej Plenković gostovao je jutros u emisiji Hrvatskog radija – A sada Vlada. Govorio je, među ostalim, o primjeni novih zakona s početkom ove godine. Radi daljnjeg rasta plaća i rasterećenja poduzetnika izmijenjeno je 9 poreznih zakona, raste minimalna plaća, a na povećanje plaća utjecat će i ukidanje prireza, tvrdi premijer.
Nova godina donijela je niz promjena. Svi zakoni koji su od 1. siječnja stupili na snagu, rekao je premijer Plenković, imaju temeljni cilj – povećanje socijalnog i gospodarskog standarda građana te potporu gospodarstvu.
– Još jedan krug porezne reforme omogućuje ono što je građanima najbitnije, a to su veće plaće, rekao je premijer.
– Mislim da će tek s vremenom, kako ljudima budu dolazile plaće, građani postati svjesni koja je lokalna sredina išla na manje oporezivanje rada, a koja taj prostor koji je Sabor na prijedlog Vlade omogućio nije iskoristila.
Spomenuo je i novi Zakon o inkluzivnom dodatku, koji je osobito važan za osobe s invaliditetom, prenosi HRT.
– Za mene je to cijeli moj mandat prioritet. Izvanredna suradnja s udrugama koje se bave osobama s invaliditetom omogućuje i sve skupa novih pola milijardi izdvojenih eura u proračunu, pojednostavljuje procese, objedinjuje naknade, rekao je premijer.
Na pitanje je li moguće da sva djeca ostvaruju pravo na dječji doplatak, Plenković je rekao kako treba voditi računa o cenzusu.
– Sigurno da dječji doplatak koristi onima s manjiim prihodima. Mi smo sada obuhvatili dvije trećine djece s ovim promjenama, a praktički povećali duplo ono što je bilo, rekao je premijer te naveo kako je Vlada osigurala besplatan obrok u školama, besplatne udžbenike i besplatan prijevoz.
– To su sve ogromni iskoraci kada je riječ o obrazovanju i jačanju potpore obitelji i demografskoj politici. S te strane mislim da smo napravili ogromne iskorake i ovo je korak u pravom smjeru, poručio je.
Povećanje plaća
Minimalna plaća značajno raste.
– Kada smo krenuli, prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 749 eura. Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1178 eura. Kada smo krenuli, prosječna mirovina je bila nešto malo veća od 350 eura. Danas je ona 550 eura. Minimalna plaća na početku našeg mandata je u bruto iznosu bila 414 eura. Ona je od jučer 830 eura. To je rast za više od 100 posto minimalne plaće.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji pokriva oko 240.000 ljudi.
– Znate koliko smo učinili u protekloj godini kroz naš socijalni dijalog sa sindikatima, gdje smo podigli posebni dodatak od 180 i 60 eura u lipnju. To je bilo za 219.000 ljudi, povećali plaće kasnije još za 35.000 ljudi koji nisu bili obuhvaćeni dodacima do tada. A sada smo napravili jedinstvenu reformu. Reformu koju se nikad nitko nije usudio napraviti. Jednu prašumu različitih koeficijenata, osnovica, dodataka, posebnih ugovora itd. svega mogućega što smo vidjeli u raznim resorima i što se kumuliralo kroz 30 godina, smo sveli na na usporedive razine plaća u državnoj i javnoj službi, rekao je Plenković.
Zakon je stupio na snagu, a slijedi usvajanje dviju uredbi koje će stupiti na snagu do kraja veljače.
– Vjerujem da će nove plaće biti vjerojatno isplaćene u travnju za ožujak. Povećanja plaća možemo očekivati u sljedeća tri mjeseca, ali nemojmo zaboraviti, plaće već sada rastu – u veljači za siječanj, nakon stupanja porezne reforme, rekao je premijer i podsjetio
da su božićnice rasle s 232 eura na 300.
– Sada u siječnju ide veća plaća zbog porezne reforme, zbog novih uredbi plaća u ožujku i još smo uveli novu pravo – uskrsnicu od 100 eura. A prije toga smo osnovicu dignuli za 5% u dogovoru sa sindikatima. Što smo duže tu, to je naš dijalog sa sindikatima i poslodavcima bolji, poručio je.
Kada će biti parlamentarni izbori?
Premijer Andrej Plenković rekao je kako “parlamentarni izbori sigurno neće biti ni u prvom, ni u četvrtom tromjesečju ove godine”.
– Sve će biti na vrijeme. Mi smo sada otprilike nešto manje od tri i pol godine drugog mandata moje druge vlade i mislim da će sve biti onako kako treba, u pravom trenutku, koji će po meni biti primjeren za održavanje parlamentarnih izbora. To je ono što je najvažnije.
– Imali smo puno kriza s kojima smo se suočili u proteklih tri i pol godine. Realno, kad gledate, nema što se tu nije dogodilo – od najveće pandemije u zadnjih sto godina, pa do dva razorna potresa u Zagrebu, na Banovini, ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, socijalnih pritisaka, inflatornih pritisaka. Mi smo donijeli 7,2 milijarde paketa mjera za naše građane. Prema tome, pokazali smo da je država tu, da je vlada tu, da stoji uz hrvatskog čovjeka, da stoji uz hrvatsko gospodarstvo i da smo očuvali socijalnu koheziju i pritom još ostvarili strateške interese. Mi nismo stavili sa strane ono što smo planirali i borili se sa krizom, nego smo paralelno radili jedno i drugo.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







