Connect with us

Hrvatska

Hrpa promjena od 1. siječnja: Kome će rasti plaće, a tko će morati raditi više do mirovine

Objavljeno

5 mjeseci prije

-

Bliži se kraj godine kada je vrijeme za najave zakonskih i drugih promjena koje nas čekaju s prvim danom sljedeće godine. A u njoj su parlamentarni izbori pa se Vlada potrudila da je građani bar malo osjete i u novčanicima. Najvažnije što u tom smislu donosi 2024. godina je porezna reforma u sklopu koje se mijenja čak devet zakona.

Dobra je vijest da izmjene triju zakona omogućavaju rast plaća. Riječ je o Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o doprinosima te Zakonu o lokalnim porezima. Uz ta tri, mijenjaju se Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o porezu na dobit, Zakon o PDV-u, Zakon o poreznom savjetništvu i Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza.

Plan je Vlade, u skladu s makroekonomskim prognozama, da se poreznom reformom inflacija smanji na 2,2 posto (u studenome je bila 4,7 posto, lani veća od 10 posto), a javni dug na 55,6 posto BDP-a s prošlogodišnjih 68,4. Pritom bi neto plaće najviše trebale rasti onima s nižim plaćama.

Ukida se prirez, plaće rastu

Zakonom o porezu na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti ukidaju se prirezi koje su do sada ubirali gradovi i općine. No kako ne bi ostale bez značajnog dijela prihoda, jedinicama lokalne samouprave ostavljena je mogućnost da propišu porezne stope u propisanim visinama. Zahaljujući ukidanju prireza, plaće će rasti, ali neće biti značajno veće (oko 40 eura u prosjeku) jer će gradovi dići poreze na dohodak, a vjerojatno poskupjeti i neke komunalne uslge, kako bi koliko-toliko kompenizirali ukidaje prireza.

Grad Zagreb će i nakon ukidanja prireza imati najveće porezno opterećenje plaća – niža stopa bit će maksimalno propisanih 23,6 posto, a viša (za godišnje dohotke iznad 50.400 eura) 35,4 posto. U preostala tri velika grada neće ići na maksimalno propisane stope poreza na dohodak. U Osijeku će niža stopa ostati 20, a viša 30 posto. U Splitu će niža stopa poreza na dohodak biti 21,5 posto, a viša 32,25 posto, dok će Rijeka imati stope neznatno niže od maksimalnih – 22,4 i 33,6 posto.

U općinama, koje su do sada imale prireze do 10 posto, od 1. siječnja niža stopa poreza na dohodak moći će biti od 15 do 22 posto, a viša od 25 do 33 posto. Za gradove do 30.000 stanovnika niža stopa će biti od 15 do 22,4 posto.

Plaće “diže” i povećanje osobnog odbitka

Od 1. siječnja mijenja se i Zakon o doprinosima, a izmjene donose umanjenje osnovice za plaćanje doprinosa u prvi stup mirovinskog osiguranja – za bruto plaće do 700 eura za najviše 300 eura, a za bruto plaće od 701 do 1300 eura za polovinu razlike između limita od 1300 eura i samog iznosa plaće.

Povećava se i osobni odbitak – s 530,90 na 560 eura te koeficijenti odbitaka za uzdržavane članove.

Poslodavci će izdašnije moći nagraditi radnike

Od 1. siječnja raste i iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac godišnje može isplatiti radniku, poput prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i sl.), nagrada za radne rezultate i naknada za prehranu radnika. U te tri kategorije maksimalni godišnji iznos neoporezivih primitaka koji poslodavac može isplatiti radniku narast će sa sadašnjih 2455,49 eura na 3020 eura.

S novom godinom povećava se i naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe – s 40 na 50 eurocenti po prijeđenom kilometru, a neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja unutar Hrvatske bit će povećan sa sadašnjih 26,55 eura na 30 eura.

Minimalna plaća raste za 20 posto

S početkom 2024. raste i visina minimalne plaće. Prema uredbi koju je Vlada donijela potkraj listopada, bruto iznos minimalne plaće raste za 20 posto i sa sadašnjeg iznosa od 700 eura raste na 840 eura. Time će neto minimalac biti oko 677 eura.

Viša dobna granica za umirovljenje žena

U idućoj godini povisuje se dobna granica za umirovljenje žena, za tri mjeseca. Umjesto sadašnjih 63 godine i tri mjeseca, žene će moći u mirovinu s navršenih 63 godine i šest mjeseci pod uvjetom da imaju najmanje 15 godina radnog staža. Cilj je da se u prijelaznom razdoblju do kraja 2029. godine, postupnim povećanjem dobne granice za umirovljenje, 2030. godine žene izjednače s muškarcima. Mijenja se i dob žena za odlazak u prijevremenu mirovinu koji je sada 58 godina i tri mjeseca uz 33 godina i tri mjeseca staža. Od 1. siječnja bit će 58 godina i šest mjeseci, uz 33 godine i šest mjeseci staža.

Zaposlenim ženama i dalje ostaje mogućnost da ostanu u radnom odnosu do navršenih 65 godina života.

Trgovine će raditi 16 nedjelja u godini

Izmjenama Zakona o trgovini, koje su ove godine stupile na snagu, rad nedjeljom dozvoljen je samo 16 nedjelja tijekom godine. Budući da je zakon stupio a snagu polovicom ove goidne, tih 16 nedjelja trgovci i poslodavci mogli su rasporediti na šest mjeseci. Od sljedeće godine tih će 16 radnih nedjelja biti raspoređeno na svih 12 mjeseci.

Završava dvojno iskazivanje cijena

Najveća promjena u Hrvatskoj, koja se dogodila s prvim danom ove godine, bilo je uvođenje eura kao službene valute umjesto dotadašnje kune. Stoga je tijekom ove godine na snazi bila obveza dvojnog iskazivanja cijena – u eurima i u kunama, radi lakše prilagodbe novoj valuti. No, s 31. prosincem završava razdoblje dvojnog iskazivanja cijena i one će od 1. siječnja biti istaknute samo u eurima. Obveza prestaje, ali trgovci koji

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo su najtraženija zanimanja u Hrvatskoj za SSS i za VSS…

Objavljeno

13 sati prije

-

16. svibnja 2024.

By

Hrvatska je posljednjih godina suočena s velikim manjkom radne snage. Stanovništva je sve manje i sve je starije, posljedice odljeva radne snage u inozmestvo snažno se osjećaju na tržištu rada, a nastale rupe dijelom popunjava uvozna radna snaga, sve više iz dalekih aziskih zemalja.

Naspram suficitarnih zanimanja o kojima smo pisali ovih dana, onih deficitarnih mnogo je više.

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) svake godine provodi analizu i objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja predlažući, prije upisa u prve razrede srednjih škola i na fakultete, u kojim obrazovnim programima bi trebalo povećati, odnosno smanjiti broj upisanih učenika i studenata.

HZZ: Popis je iz godine u godinu sličan

U HZZ-u nam kažu da je popis iz godine u godinu sličan, bez nekih značajnih odstupanja i što se tiče deficitarnih kao i suficitarnih zanimanja.

“S obzirom da se analize rade na lokalnoj razini, teško je generalizirati na razini Republike Hrvatske, no postoje određena zanimanja koja su deficitarna i na kontinentu i na obali”, napominju nam u HZZ-u.

Što se tiče srednje stručne razine, najdeficitarnija su zanimanja u graditeljstvu, prerađivačkoj industriji, zdravstvu, djelatnosti popravaka motornih vozila, djelatnosti pripreme i usluživanja hrane te prijevozu i distribuciji.

Ovo su najtraženija zanimanja?

Najdeficitarnija, odnosno najtraženija zanimanja srednje stručne razine su:

zidari

fasaderi

krovopokrivači

vodoinstalateri

električari

podopolagači

automehaničari

automehatroničari

autolakireri

bravari

tokari

strojobravari

mesari

pekari

slastičari

kuhari

konobari

medicinske sestre

medicinski tehničari

laboratorijski tehničari

vozači lakih i teških dostavnih vozila

vozači autobusa

vozači vozila hitnih službi

U rangu visokoobrazovanih, odnosno zanimanja za koje je potrebna viša i visoka stručna sprema, u HZZ-u kažu da se trenutno najviše traže stručnjaci za matematiku, fiziku, elektrotehniku, strojarstvo, građevinu, medicinu, farmaciju, logopediju i rehabilitaciju.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

2 dana prije

-

14. svibnja 2024.

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

2 dana prije

-

14. svibnja 2024.

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu