Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

15. MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI SUSRETI KOLJNOF 2023. / Zlatne spomenice Vidmaroviću, Pernjaku i Bilnosiću

Objavljeno

-

Jubilarni 15. Međunarodni književni susreti Koljnof 2023., koji se svako godine održavaju u Hrvatskom Gradišću na mađarskoj strani, ove su godine održani u vremenu od petka 10. do ponedjeljka 13. studenoga 2023. godine.

Pokrovitelji Susreta su bili Matica hrvatska Šopron, Društvo Hrvati, Hrvati-Horvátok Egysület i EMC GRAH „KUME“, etnomemorijalni i informacijski centar Gradišćanskih Hrvata. Organizator, domaćin i idejni začetnik Susreta, kao i uvijek do sad, bio je dr. Franjo Pajrić, a voditelj i koordinator Susreta, književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić.

Uz Bilosnića s hrvatske su strane na ovogodišnjim jubilarnim Susretima sudjelovali i književnici Đuro Vidmarović, prvi voditelj i koordinator Susreta i Darko Pero Pernjak, drugi voditelj i koordinator Susreta, koji su u programima Susreta nastupali i kao zasebni gosti.

Na ovogodišnjim 15. Međunarodnim književnim susretima Koljnof  2023. nastupila su i druga ugledna i poznata imena hrvatske književne scene: Božica Jelušić, Božidar Brezinščak Bagola, predsjednik Odbora za međunarodne veze DHK i Biserka Goleš Glasnović, članovi Društva hrvatskih književnika, te Tomislav Domović član Hrvatskog društva pisaca i Srećko Marijanović, član DHK HB, te Aleksandar Horvat, ovogodišnji dobitnik književne nagrade „Katarina Patačić“ i Nikola Marinović, voditelj klape „Koporan“.

U programu Susreta sudjelovali su i književnici iz Gradišća, s mađarske i austrijske strane granice: Jurica Čenar, Dorotea Lipković Zeichmann, Petar Tyran, Herbert Gassner, članovi DHK, Šandor Horvat, znanstvenik i prevoditelj, Robert Hajszan Panonski, urednik Panonskog Instituta, Ana Šoretić, članica Društva književnika Austrije, Ingrid Klemenčić, kulturna djelatnica, gradišćanska novinarka, te pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo.

U Petak, 10. studenoga sudionici 15. Književnih susreta Koljnof 2023. posjetili su Petrovo selo na jugu Gradišća. Književnici su u pratnji domaćina posjetili grob Timee Horvat, rano preminule sudionice svih dosadašnjih koljnofskih susreta, koja je preminula 11. lipnja ove godine. Na grobu je zapaljena svijeća, a Tomislav Marijan Bilosnić pročitao je pjesmu Na vijest o smrti Timee Horvat, koju je autor posvetio svojoj prijateljici pjesnikinji i poznatoj hrvatsko-gradiščanskoj novinarki. Hrvatski pjesnici su hodočastili i na grob gradišćanskog pjesnika Lajoša Škrapića, također jednog od sudionika Susreta, preminulog 2016.

Potom su sudionici Međunarodnih književnih susreta Koljnof 2023. bili gosti novootvorene uređene Osnovne škole u Petrovom selu, najvećem gradišćanskohrvatskom naselju u Željeznoj županiji, gdje ih je primila Ana Škrapić Timar, predsjednica Hrvatske samouprave u Petrovom Selu, inače ravnateljica Dvojezične osnovne škole Petrovoga Sela. Kratka posjeta je uslijedila hrvatskoj školi „M. M. Miloradić“ u gradu Sambotelu, a potom je uslijedila Pjesnička večer, u restoranu „Levanda“, u Koljnofu, hrvatskom mjestu u zapadnoj Mađarkoj, koje je i domaćin susreta. Sudionike ovogodišnjih Međunarodnih književnih susreta pozdravio je načelnik općine Koljnof gospodin Franjo Grubić.

U subotu, 11. studenoga 2023. godine svi programi Susreta odvijali su se u Domu kulture u Koljnofu. Uz sudioništvo domaće publike i sudionika susreta, u prvom prijepodnevnomdijelu programapredstavljanje je novoizišla antologije hrvatske antiratne poezije „Cvrčci u trubi“, autora Tomislava Domovića i Biserke Goleš Glasnović, koja je i predstavila ovu antologiju, s već izvrsnom književnom recepcijom u domovini. Svoje pjesme zastupljene u antologiji potom su govorili nazočni pjesnici T. M. Bilosnić, Đuro Vidmarović, Srećko Marjanović, Tomislav Domović, Biserke Goleš Glasnović, a čitane su i pjesme drugih pjesnika zastupljenih u antologiji.

Nazočnoj publici i sudionicima susreta dr. Šandor Horvat, predstavio je zbirku pjesama „Tigar“ T. M. Bilosnića, koju je preveo na mađarski, a koja se ovih dana očekuje u izdanju vodeće mađarske izdavačke kuće Magyar Napló Kiadó iz Budimpešte. „Tigar“, koji je preveden na četrnaest jezika, će biti objavljen na mađarskom i hrvatskom jeziku. „Bilosnić je uzbudljiv i zato što ne pripada nijednoj struji: on je nesvrstavajući autor“, govori jedan od vodećih mađarskih književnika mlađe generacije Zsille Gábor, dobitnik nagrade Atitila József, urednik odlikovan Viteškim križem Republike Poljske. Pjesme iz zbirke „Tigar“ čitane su na hrvatskom, mađarskom i njemačkom jeziku, a uz autora govorili su ih dr. Šandor Horvat, dr. Franjo Pajrić, Božica Jelušić i Robert Hajszan Panonski.

Potom je predstavljena knjige Božice Jelušić i Božica Brkan, „Gastrolatrija“, kajkavsko- štokavske pjesme o hrani, običajima i kulturi stola. Svakako nesvakidašnje knjige, koju su spjevale dvije vrhunske kajkavske pjesnikinje, „dvije božice hrvatske poezije“. Svoje vrhunske pjesme o hrani, kao i pjesme kolegice Brkan, čitala je Božica Jelušić.

Podnevni dio programa uslijedio je u restoranu „Levanda“ gdje su predstavljeni gradišćanski autori. Robert Hajszan Panonski iscrpno je predstavio izdanja Panonskog Instituta, kojega uspješno vodi već punih 30. godina, i liji se jubilej proslavlja ove godine. O radu i djelu ovog pjesnika i kulturnog djelatnika govorili su Tomislav Marijan Bilosnić i Đuro Vidmarović, redoviti suradnici Hajszanovog Instituta. Vidmarović je Hajszana predstavio kao „posljednjeg Mohikanca na prostoru hrvatske riječi u južnoj Austriji“. Dorotea Lipković Zeichmann i Herbert Gassner govorili su svoju poeziju, kao i Ana Šoretić i Ingrid Klemenčić, večer ranije. Jurica Čenar je predstavio svoju najnoviju zbirku pjesama „Brojim dane“.

U poslijepodnevnim satima u Domu Kulture predstavljena je zbirka Izabranih pjesama Božidara Brezinščaka Bagole, „Svetkovina u predvečerje“, u izboru i s predgovorom Bpžidara Petrača, koji će reći: „Svoj je pjesnički opus Božidar Brezinščak Bagola ispisivao u razdoblju duljem od pola stoljeća, ostvarivši autentično, proživljeno i opsežno poetsko djelo koje je, makar se nalazilo izvan temeljnih tokova suvremenoga hrvatskog pjesništva, imalo zavidnu kritičku recepciju i u hrvatskoj i u slovenskoj književnosti“.Aleksandar Horvat, ovogodišnji dobitnik književne nagrade „Katarina Patačić“, predstavio je svoju nagrađenu knjigu „Meni je v Ludbregu lepo“, o kojoj je nadahnuto govorila i Božica Jelušić.  

Pjesnici i glazbenici Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo, u restoranu „Levanda“, svojim su  osebujnim pjesničko-recitatorsko-glazbenim nastupom u večernjim satima otvorili, i dugo u noć pratili obilježavanja 15. godišnjice Koljnofskih susreta. O jubileju Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu govorili su njegovi idejni začetnici, organizatori i dosadašnji voditelji dr. Franjo Pajrić, Đuro Vidmarović, Darko Pero Pernjak i Tomislav Marijan Bilosnić. Vidmaroviću, Pernjaku i Bilosniću uručena je Zlatna Spomenica Međunarodnih književnih susreta Koljnof, kao dugogodišnjim voditeljima i suradnicima ove značajne književne manifestacije, na kojoj su do sada sudjelovali desetci uglednih književnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Austrije, Slovačke i Vojvodine.

U nedjelju 12. studenoga 2023. godine za goste susreta u prije podnevnim satima organizirano je panoramsko razgledanje Koljnofa, dvorca Esterházy u Fertődu, Nežiderskog jezera, dvorca Széchenyi u Nagycenku, a pjesnici su posjetili i Vidikovac i Kuću u Gori, gdje je održan prigodan recital.

Program poslije podne bio je posvećen je 490. godišnjici doseljenja Hrvata u Koljnof, kada su, uz nazočnost gotovo svih žitelji mjesta, mahom odjevenih u narodne nošnja,položeni vijenci na spomenik Doseljenja, održano niz predavanja o doseljenju Hrvata u ove panonske krajeve, upriličen posebni kulturno umjetnički program na kojemu je na hrvatskom i mađarskom jeziku pročitana i pjesma Tomislava Marijana Bilosnića „U Koljnofu danas raste maslina“, posvećene 490. godišnjici doseljenja Hrvata u Koljnof .

U ponedjeljak, 13. studenoga 2023. godine pjesnici su posjetili Osnovnu školu „Mihovil Naković“ u Koljnofu, a potom gostovali u gradu Juri, čime su i završeni ovogodišnji jubilarni 15. književni susreti Koljnof 2023.   

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića

Objavljeno

-

By

Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.

Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić. 

Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama

Objavljeno

-

By

Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.

Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.

Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu