Hrvatska
Plenković: “Lupetala i primitivci poslali su jučer nekoliko poruka”
Predsjednik Vlade Andrej Plenković obratio se uvodno na sjednici Vlade. Na početku je rekao kako se danas održava 501. sjednica Vlade u njegovim mandatima, a nije propustio komentirati ni jučerašnju akciju oporbe u Saboru zbog koje je izvješće o radu Vlade podnio u zaglušujućoj buci.
Najavio je kako će minimalna plaća biti podignuta na 840 eura bruto i ta odluka će stupiti na snagu 1. siječnja. “To znači da ćemo minimalnu plaću u našim mandatima više nego udvostručiti. Prije sedam godina bila je 414 eura”, rekao je.
Plenković je najavio da se od 1. siječnja diže i studentska satnica i rekao kako je to njihov doprinos građanima s najmanjim primanjima.
Na sjednici će biti predložen i Zakon o hrvatskom jeziku. Plenković se prisjetio i prvog govora na hrvatskom jeziku u Saboru, što je, kaže, do tada bilo nezamislivo. Plenković je podsjetio i na tadašnji zaključak Sabora kojim je prihvaćen prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog. “Cilj ovog Zakona je da se očuva dragocjena vrijednost jezika”, rekao je dodajući da se Hrvatska na ovaj način pridružuje mnogim državama koje imaju zakone o jeziku. Dodao je kako je obveza Vlade skrbiti o jeziku, osobito u vremenu globalizacije. Objasnio je i kako se Zakonom ne regulira umjetničko ni književno izražavanje, baš kao ni govorni jezik ili jezici nacionalnih manjina. “Donošenjem ovog zakona skrb o hrvatskom jeziku dobiva instuticionalni okvir. Cilj zakona je osigurati kvalitetnu razinu hrvatskog jezika u službenim dokumentima”, rekao je.
Još jedna važna tema, kaže Plenković, su dodaci temeljnom kolektivnom ugovoru koji se odnose na službenike i namještenike u državnim i javnim službama. Dogovor je postignut oko rasta osnovice od pet posto i ona će se isplaćivati već na plaći za listopad. Dogovoreno je i da raste božićnica, a uvedeno je i novo pravo – uskrsnica, koja će iznositi sto eura. “Pokazali smo da nakon sedam godina dijaloga i povjerenja kao Vlada radimo maksimalne napore da povećamo plaće ljudi u dražvnom i javnom sektoru, a ukupnim mjerama stvaramo i preduvjete za rast plaća u privatnom sektoru”, kaže.
Ocijenio je vrlo dobrim i posjete BiH i Austriji proteklog tjedna.
Predsjednik Vlade najavio je i dizanje kapaciteta LNG terminala.
Čestitao je i stručnjacima s Medicinskog fakulteta i liječnicima iz Petrove bolnice na 40. godišnjici prve uspješne in vitro oplodnje u Hrvatskoj. Dosad je uz pomoć ove metode rođeno 40.000 djece u Hrvatskoj.
Plenković je još jednom ponovio i kako bi energenti bili skuplji bez mjera Vlade.
Akcija oporbe u Saboru
Govoreći o jučerašnjem godišnjem izvješću o radu Vlade u Saboru, Plenković je zahvalio ministrima koji su bili s njim i zastupnicima većina i oporbe koji se “nisu upustili u opstrukcijsko-destrukcijski primitivni način djelovanja protiv mogućnosti da se na normalan način predstavi izvješće o radu Vlade”.
“Naglasit ću da je riječ o manje od 20-ak zastupnika, lončara, lupatala, koji su metode koje je ‘Možemo’ primjenjivao u Gradskoj skupštini sada primijenili u Saboru. Poslali su poruku očaja. Htjeli su dosad neviđenim korištenjem stanki odgoditi tu točku dnevnog reda jer ih boli i htjeli su oduzeti pravo javnosti i zastupnicima da čuju ono što je Vlada radila. Druga je da su poslali poruku rušenja ugleda institucija, da su poslali poruku da žele kaos i anarhiju i htjeli su onemgućiti da javnost čuje što je Vlada radila proteklih sedam godina. Nisu uspjeli, zahvaljujući mikrofonima – javnost je čula. Usprkos tome sam održao govor u neuobičajenim uvjetima, ali je javnost čula”, rekao je premijer.
“Nikad plastičnije je jučer potvrđena teza o dvije Hrvatske”, rekao je premijer dodavši da “mi brinemo i o njima”. Rekao je i kako se za Grad Zagreb, kojemu su vrhunsko postignuće plave vrećice koje nitko ni ne kupuje ni ne koristi i koji je postao promenada za divlje svinje, nitko ne brine. “To je stečevina onoga što rade u Gradu, a na razini države je to lupanje, opstrukcija. To su preuzele antisistemske male stranke i pojedinci iz nekad velikih stranaka. Zato je ta razlika između nas i njih u tom minornom dijelu oporbe…” rekao je Plenković. Naborojao je i kako će iza njegove Vlade ostati Pelješki most, LNG terminal, borbeni avioni, povoljni zajmovi i nepovratna sredstva iz EU-a, autoceste i tuneli, tri milijarde eura u Slavoniji, dvije u projektu Sjever… “Ostat će umjesto smeća investicijski kreditni rejting nadomak slova A, ostat će da smo Hrvatsku učinli boljom, da smo prošli kroz sve krize, da smo je čvrsto usidrili u srce europskog procesa, ostat će da imamo 16 ljudi koji rade na jednog nezaposlenog za razliku od četiri koliko ih je bilo prije sedam godina… Zato je teza “pogledajte brojeve” prepala dio opozicije koja je htjela da to javnost ne čuje. Javnost je mudra i pametna i vidi tko rade, a tko rušilački pokušava uputiti poruku javnost da ne vidi ono što Vlada radio na temelju povjerenja građana. Ovakva opstrukcija pokazuje smjer ponašanja do parlamentarnih izbora. Međutim, mi ćemo raditi svoje kao i do sada.”
Plenković kaže kako ne dijeli Hrvatsku tezom o dvije Hrvatske nego dijeli samo jedan mali dio od onih koji rade, rano ustaju i žele dobro. “Mi ćemo nastaviti to, a oni neka budu lupetala i neka nastave kao Milanović koji je napravio presedan i nije potpisao Zakon… Oni valjda računaju da, ako ovaj može biti destruktivan, mogu i oni”, kaže.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







