Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Otvorena 28. međunarodna izložba fotografije “Otok i more”

Objavljeno

-

Saša Sutlović, Na kraju vijađa

U glavnom holu Gradske knjižnice u Zadru 18. rujna održan je prikaz fotografija 28. međunarodne izložbe fotografije Otok i more.

Izabrana djela za Otok i more 28. međunarodnu izložbu fotografije su fotografije 124 autora iz 12 zemalja u svim fotografskim tehnikama izražavanja.

Izložbu je organizirao fotoklub „Kornat“, Zadar i foto-sekcija kluba Kukljica, voditelj Ante Jaša, a priređena je pod pokroviteljstvom  Zajednice tehničke kulture Zadarske županije i potporu Grada Zadra, Upravnog odjela za kulturu i šport.

Posebno se ističu autori iz Zadarskog područja: Bačić Živko, Balabanić Zrinka, Baričević Helena, Belić Tanja, Bilosnić Pablo, Bilosnić Tomislav Marijan, Blagdan Zdravko, Blaslov Matej, Breulj Jadranka, Gržinčić Tihomir, Jaša Ante, Kačan Boris, Kasal Božidar, Kolenc Ivana, Kurtin Barbara, Lonić Boris, Luić Andrina, Luštica Boris, Marcelić Jasna, Mašina Milena, Mavar Ratko, Mavra Hrvoje, Mišlov Noa, Panović Silvio, Pastorčić Radivoj, Piasevoli Nikola, Portada Josip, Rogošić Dina, Skoblar Ivana, Sutlović Saša, Šangulin Robbie, Šmit Elvis, Švorinić Ingrid, Tomulić Aleksandar, Varenina Mladen, Vitlov Slavko, Vulić Jerolim i Žurić Vlatko.

U proslovu kataloga o ovogodišnjoj izložbi publicist Ante Jaša Ekscelencija i Artist FIAP-a: „Ocjenjivački odbor Glavnom nagradom „Otok i more“ nagradio je Zrinku Balabanić za svjetlopis „Kameni oblici uz more 5“. Autorica je snimila dio uvale u koju nas uvodi pijesak i šljunak u pličini. Iz mora izranjaju tri velika ovalna kamena oblikovana valovima mora snimljena iz donjeg kuta, pa se skulpturalno ocrtavaju na nebu.

Goran Grudićnagrađen je zlatnom plaketom za crnobijeli svjetlopis „All but forgotten“. Autor je snimio brodicu nasukanu na šljunčanu obalu. Brodica je polovicu uronjena u more, a pramac izdignut prema nebu je raspuknut s spuštenim užadi u more. Nebo s tamnim oblacima je nagovještaj nevere i valova pa sluti rasapu krhke brodice.

Noa Mišlov nagrađen je srebrnom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Zadarskim ulicama“. Autor je snimio scenu na ulici i šetača uz arhitektonske detalje. Dio ulice snimljen okomito istaknuo je niz ulaznih vrata zgrade. Uvodi nas u sliku tama otvorenih vrata i niz zatvorenih vrata dijagonalno se nižu do lika šetača.

Miljenko Brezak nagrađen je brončanom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Gospođa u Vlaškoj“. Prizori u ulici pored kojih svakodnevno prolazimo izazov su autoru za pokazati kreativnost snimanja. Crtež žene s suncobranom na uglu zgrade snimljen je u prednjem planu, a dio ulice se vidi dijagonalno na slici pa prizor čini životnu priču.

Jadranka Breulj nagrađena je zlatnom plaketom za svjetlopis u bojama „Barba Šime“. Autorica je snimila prizor u luci. Ribar prebire mrežu na brodici, slikovit prizor je bočno osvjetljen niskim sunce, pa je zatamnjena pozadina, a istaknuta je struktura mreže i lik ribara s potankostima njegovog lica. Obasjana mreža u rukama ribara usmjerava nam pogled prema rukama i licu ribara na kojima su razvidni oblici osobnosti portreta.

Hrvoje Mavra nagrađen je srebrnom plaketom za svjetlopis u bojama „Ždrelac bridge“. Autor je snimio most vertikalnom slikom. Kolnik na mostu u dnu slike uvodi nas u prizor na kojem je istaknuto metalno nadgrađe mosta. Na jednoličnom plavetnilu neba ocrtavaju se metalne konstrukcije mosta lukovi, dijagonale i paralele, pa sliku čine dojmljivom.

Elvis Šmit nagrađen je brončanom plaketom za svjetlopis u bojama „Put na most“. Autor je snimio koračanje starca prema kamenom mostu. Snimak je u predvečerje s blagim osvjetljenjem istaknuo ljepotu oblika kamene gradnje mosta, a čovjek koračanjem u prednjem planu uvodi nas u sliku.

Ocjenjivački odbor podijelio je diplome autorima kreativnih svjetlopisa za: krajolik, portret, ljude u okolišu, potankost, životinje, brod, graditeljstvo i svjetlopisne pokuse. Snimljene prirodne ljepote i detalje diljem svijeta, te ljude u njihovom životnom okružju posjetitelji izložbe vidjevši slike biti će likovno i životnim pričama nadahnuti na razmišljanje.

Posjetitelji mogu pogledati fotografije do 30. rujna, a vidjeti će snimljene prirodne ljepote diljem svijeta i ljude u njihovom životnom okružju.

Elvis Šmit; Put na most

Jadranka Breulj; Barba Šime

Maja Prgomet; Ribar

Noa Mišlov; Zadarskim ulicama

T. M. Bilosnić; Daleka jedra

Zrinka Balabanić; Kameni oblici plaže 5

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

EKO AKCIJA / Span i WWF za čišće podmorje u Parku prirode Telašćica

Objavljeno

-

By

Span i WWF ADRIA uhvatili su se ukoštac s problemom zaostalog ribolovnog alata i očistili dio podmorja Zadarskog arhipelaga

Zaostali ribolovni alat smrtonosan je za čak 66 posto morskih sisavaca i 50 posto morskih ptica. Najčešće, očekivano, ipak stradavaju ribe pa ugiba čak 90 posto onih koje se u njega zapletu, što za posljedicu ima i ekonomski učinak. Ovi podaci dokaz su kako je problem zaostalog ribolovnog alata toliko velik da više ne smije biti zanemaren. Iz tog razloga, Span je odlučio podržati akciju svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund) i pomoći u čišćenju morskog dna od alata koji se zbog nemara ili nedostatka infrastrukture gomila.

Akcijom čišćenja podmorja na području Parka prirode Telašćica koji se nalazi u zoni zabranjenog ribarstva, Span osnažuje svoje djelovanje u 14. cilju održivog razvoja UN-a koji se odnosi na očuvanje vodenog svijeta. Morsko dno mora biti u potpunosti očišćeno kako bi bilo dugoročno zdravo i otporno – ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije. Iz tog je razloga vađenje zaostalog alata iz mora ključno za očuvanje morske bioraznolikosti, održavanje produktivnosti ribarstva, ublažavanje opasnosti za okoliš i ispunjavanje obveza očuvanja.

Fabijan Peronja iz WWF Adrije objašnjava da je, kako bi uspjeli ostvariti svoj cilj čistog podmorja, ključno kartirati područja na kojima se nalazi zaostali ribolovni alat. „Ovo radimo kako bismo osigurali dugoročnu budućnost za ribare i ribu. Zahvalni smo svim ribarima i roniocima koji su nam pomogli da kartiramo značajni dio Zadarskog arhipelaga i Viškog akvatorija, a idući cilj je do 2026. godine izvući 10 tona zaostalih ribolovnih alata koji prijete morskoj bioraznolikosti i staništima“, govori nam Fabijan.

„Ponosni smo što imamo priliku direktno utjecati na naš okoliš. Velik dio Hrvatske živi uz more i od mora pa smatramo kako je naša dužnost moru nešto i vratiti. Čišćenje Jadranskog podmorja je jasan zadatak koji ima i jasne rezultate. Time direktno utječemo na kvalitetu života živih bića u tom području, što će posljedično utjecati i na produktivnost ribarstva u za to dozvoljenim područjima“, rekla je Iva Gredelj, Voditeljica ureda Uprave u Spanu i savjetnica za održivi razvoj.

Span kontinuirano radi na unaprjeđenju održivosti kroz pomaganje zajednici, zaštitu okoliša, brigu o svojim zaposlenicima te isporuku usluga i pružanje kvalitetnih rješenja korisnicima, bez ugrožavanja planeta na kojem živimo. U IT uslugama i rješenjima koja Span nudi korisnicima, u svakodnevnom poslovanju, odnosima sa zaposlenicima i zajednicama prepoznali su područja u kojima doprinose UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. Najvažniji Ciljevi održivog razvoja za Span u okolišnom segmentu odnose se na kružnu ekonomiju, energetsku učinkovitost proizvoda i usluga, energiju i emisije stakleničkih plinova.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

SVETKOVINA DUHOVA / Nadbiskup Zgrablić predvodi u nedjelju svečanu misu u katedrali

Objavljeno

-

By

Na svetkovinu Duhova, u nedjelju, 19. svibnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, kada će podijeliti i sakrament potvrde krizmanicima katedrale župe.

Duhovi su zapravo blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća. Od tuda i izraz Blagdan Pedesetnice, Pentekoste itd.

Slavi se i kao blagdan “rođenja Crkve” jer Djela apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima a ne samo prema Židovima.

“Duhovi” je doslovce preuzeto iz staroslavenskog, gdje je to genitiv jednine, a zapravo se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova kako to zvuči u suvremenom jeziku.

Ovaj blagdan slave katolici, pravoslavci i mnoge druge kršćanske Crkve.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

OVE SUBOTE: U Pakoštanima duhovna obnova za branitelje i njihove obitelji; u Zadru p. Stjepan Ivan Horvat

Objavljeno

-

By

Duhovna obnova za hrvatske branitelje i njihove obitelji održava se u subotu, 18. svibnja u Pakoštanima.

Svečano misno slavlje u pakoštanskoj župnoj crkvi Uzašašća Gospodinova u 19 sati predvodi mons. Želimir Puljić, umirovljeni zadarski nadbiskup.

Nakon mise, na koncertu duhovne glazbe nastupaju klapa HRM-a sv. Juraj, Župni zbor Pakoštane, muška pjevačka skupina ‘Zavičaj’, don Jerolim Lenkić i klapa ‘Elektrodalmacije’ iz Splita.

Duhovnu obnovu u svetištu sv. Šime u Zadru u subotu, 18. svibnja, s početkom u 19 sati, predvodi p. Stjepan Ivan Horvat.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu