Connect with us

Hrvatska

ZADARSKA ŽUPANIJA 4. U ZEMLJI / Hrvatski turizam u prvih osam mjeseci ostvario rast od 8 posto u dolascima!

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je od siječnja do kraja kolovoza, odnosno tijekom prvih osam mjeseci ostvareno je 16,2 milijuna dolazaka i 88,5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 8 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, dok navedeno u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata.

„Turistički promet ostvaren u samoj špici sezone, odnosno u srpnju te sada u kolovozu potvrđuje uočene trendove prema kojima naši gosti ostvaruju više dolazaka u našim destinacijama, ali se pritom zadržavaju nešto kraće. Ovakva dinamika prometa je i logična ako znamo da su tijekom prošle godine globalna putovanja i dalje bila najintenzivnija u glavnim ljetnim mjesecima, dok je ovo prva godina nakon pandemije u kojoj ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima te prva godina u kojoj se u potpunosti vratila sva naša konkurencija. Kada na sve to dodamo utjecaj globalne inflacije te i dalje prisutni sukob u Ukrajini, možemo zaključiti kako je Hrvatska unatoč svim okolnostima ostvarila odličan rezultat, kojeg ćemo dodatno učvrstiti u nadolazećem razdoblju posezone za koju su promotivne aktivnosti u tijeku i za koju imamo jako dobre najave“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano po županijama, tijekom prvih osam mjeseci najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Istri (4 milijuna dolazaka što je +4% i preko 25 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (3 milijuna dolazaka što je +9% i 16,4 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Kvarneru (2,6 milijuna dolazaka što je +3% i 15,4 milijuna noćenja što je izjednačenje u odnosu na 2022.), Zadarskoj županiji (1,7 milijuna dolazaka što je +5% i 13 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.), Dubrovačko-neretvanskoj (1,6 milijuna dolazaka što je +18% i 6,7 milijuna noćenja što je +7% u odnosu na 2022.), Šibensko-kninskoj (855 tisuća dolazaka što je +1% i 5,5 milijuna noćenja što je -3% u odnosu na 2022.) te Ličko-senjskoj županiji (626 tisuća dolazaka što je +11% i 2,9 milijuna noćenja što je +2% u odnosu na 2022.). U Zagrebu je ostvareno 1,6 milijuna noćenja što je 15% više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1,9 milijuna noćenja što je 14% više nego lani.   

„Veseli nas što se i kroz ljetno razdoblje nastavio pozitivan trend turističkih rezultata. Nakon najbolje predsezone u povijesti hrvatskog turizma, s velikim optimizmom ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne. Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022. godine, što je važno, jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj. Ovi rezultati potvrda su da je moguće postići regionalno uravnoteženiji i cjelogodišnji turizam, što je jedan od preduvjeta kako bi hrvatski turizam ostao konkurentan i u budućnosti. Upravo zato moramo nastaviti raditi na kvaliteti i fokusirati se na cjelogodišnju ponudu. Vjerujem kako ćemo s novim investicijskim ciklusom kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Višegodišnji financijski okvir, kao i državni proračun, dodatno osnažiti našu turističku ponudu te pridonijeti ostvarenju naših strateških ciljeva“, istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta. 

Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih osam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, u prvih osam mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (18,8 milijuna noćenja), Hrvatske (10,6 milijuna noćenja), Slovenije (9 milijuna noćenja), Austrije (6,6 milijuna noćenja), Poljske (5,7 milijuna noćenja).  

U kolovozu ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja

Trend s više turističkih dolazaka, ali s kraćim boravcima u destinacijama potvrđen je i tijekom kolovoza u kojem je u Hrvatskoj, prema podacima sustava eVisitor, ukupno ostvareno 4,6 milijuna dolazaka i 31,5 milijuna noćenja,što u odnosu na lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i zaostatak od 2 posto u noćenjima.

Pritom je u kolovozu u jadranskim županijama ostvareno 4,3 milijuna dolazaka i 30,8 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja izjednačenje rezultata u dolascima i zaostatak od 2 posto u noćenjima, u Zagrebu je pritom ostvareno 154 tisuće dolazaka (+9% u odnosu na lani) i 275 tisuća noćenja (+5% u odnosu na lani), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 195 tisuća dolazaka (+4% u odnosu na lani) i 452 tisuće noćenja (+6% u odnosu na lani).

Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (7,3 milijuna noćenja), Hrvatske (3,8 milijuna noćenja), Slovenije (2,9 milijuna noćenja), Poljske (2,1 milijun noćenja), Austrije (2 milijuna noćenja) te Italije (2 milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama najviše je noćenja u kolovozu ostvareno u Rovinju, Viru, Medulinu, Umagu, Poreču, Dubrovniku, Splitu i Crikvenici.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.

Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.

Promjena vremena uz naoblačenje

Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.

Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.

Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.

Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.

Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene

Objavljeno

-

By

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.

Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.

HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.

“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.

Koliko će porasti naknade za korisnike?

Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.

HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.

Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.

Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.

Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.

Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.

Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.

Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.

Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu