Connect with us

Hrvatska

SERVIS ZA GRAĐANE I ZDRAVSTVENE RADNIKE / Pokrenut Zdravstveni semafor za ocjenjivanje usluga u zdravstvu 

Objavljeno

-

Što u našem zdravstvu najviše muči građane, a što liječnike i medicinske sestre trebalo bi nam uskoro biti puno jasnije jer je pokrenut online servis Zdravstveni semafor za ocjenjivanje zdravstvenih usluga. Upitnik o iskustvima s hrvatskim zdravstvenim sustavom može se anonimno ispuniti na poveznici zdravstvenisemafor-krijesnica.hr, priopćile su udruge i akademske institucije okupljene u mrežu Zdravstveni opservatorij.

Drago nam što smo uspjeli pokrenuti servis za građane i zdravstvene radnike, kako bismo i na ovaj način dali naš doprinos unaprjeđenju dijaloga i bolje čuli jedni druge što je to što nas muči u sustavima zdravstvene i socijalne zaštite. Namjera nam je kontinuiranim praćenjem i analizama prikupljenih informacija što prije detektirati bolne točke u uslugama, praksama, zakonodavstvu, kako bi se potaknule pravovremene reakcije, a jednog dana, nadamo se i vodile aktivne a ne samo reaktivne zdravstvene i socijalnu politike”, izjavila je Mirela Stanić-Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica, predsjedavajuće članice Mreže.

Prikupljanjem iskustava pacijenata i zdravstvenih radnika Zdravstvenim semaforom usmjerava se pažnja javnosti i donositelja odluka na probleme zdravstvenog sustava koji muče veliki broj građana. Stoga članice Zdravstenog opservatrija pozivaju građane i zdravstvene radnike da u što većem broju ispune upitnik.

Prečesto se u Hrvatskoj događa da se problemi u zdravstvu rješavaju vatrogasno tek nakon tragičnih slučajeva ili nakon što se građani dignu na noge. Sada građani imaju priliku u nekoliko koraka prijaviti nepravilnosti, zadovoljstva i nezadovoljstva koja ćemo objedinjeno slati nadležnim tijelima kako bi mogli raditi na kritičnim problemima sa sustavnim rješenjima. Imena ljudi koji prijave nepravilnost bit će potpuno zaštićena te nema potrebe za strahom, a  to se naročito odnosi na ljude koji rade unutar zdravstvenog sustava koji ga i najbolje poznaju”, izjavio je Ivan Blažević, direktor zaklade SOLIDARNA, također članice mreže Zdravstveni opservatorij.

Zdravstveni semafor za cilj ima prepoznavanje potreba građana i specifičnih problema s kojima se susreću, a posebno ugroženih društvenih skupina, koji imaju najviše problema s pristupom zdravstvenim uslugama. Prvi rezultati upitnika bit će objavljeni do kraja listopada ove godine.

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, također članice Mreže, ističe kako pacijenti već dugo trebaju ovakav servis jer je prikupljanje kvalitetnih informacija ključno da konačno ukažemo na neuralgične točke našeg zdravstvenog sustava. I Belina ističe kako je osobito važna mogućnost anonimnih prijava problema jer se pacijenti vrlo rijetko odlučuju progovoriti javno, u strahu da će im zdravstvena zaštita biti uskraćena. Ova platforma nam svima omogućava puno dublji uvid što se prilikom pružanja i primanja zdravstvene zaštite događa.

Prema iskustvima korisnika zdravstvene zaštite koji nas kontaktiraju, mi i sada znamo da su najveći problem predugo čekanje na dijagnostičke postupke i donošenje odluke o početku ili nastavku liječenja, loša komunikacija i nedostak zdravstvenog kadra. No ono što ne znamo, a sada ćemo konačno doznati, jest koji su točno najveći problemi u pojedinim ustanovama, kakvi su njihovi realni kadrovski i materijalni kapaciteti, koje su ovim najviše pogođene  skupine građana te koje su prakse i ustanove najbolje, a gdje su potrebna hitna poboljšanja. Tek tada ćemo moći dati kvalitetne i obuhvatne preporuke za poboljšanje zdravstvene skrbi u Hrvatskoj”, kaže Belina.

Fokus Zdravstvenog semafora je, naime, na rješavanju problema, odnosno oblikovanje policy preporuka za donošenje odluka temeljem informacija iz realiteta.

Mi želimo razviti suradnički odnos s donositeljima odluka, medijima, zdravstvenim sustavom, drugim udrugama i institucijama kako bi se potaknulo zajedničko djelovanje jer svi smo mi u nekom trenutku pacijenti ili članovi obitelji pacijenata. Potrudili smo se stoga okupiti brojne udruge i stručnjake te pružiti ruku suradnje onima koji su tu da bi mijenjali neodržive politike i stanja ”, ističe Stanić-Popović.

Zdravstveni semafor je pokrenut u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, a sam projekt već je iznjedrio 6 javnopolitičkih smjernica za poboljšanje najvažnijih zdravstvenih politika: zdravstvenu pismenost, politiku lijekova, dostupnost skrbi, neformalnu skrb, integraciju skrbi te pedijatrijsku palijativu. Sve smjernice mogu se preuzeti na poveznici https://zdravstveniopservatorij-krijesnica.hr/preporuke/.

Zdravstveni opservatorij je platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja kontinuirano prikuplja informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, prati učinkovitost zdravstvenih politika, provodi tematska istraživanja i predlaže inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima.

Zdravstveni opservatorij je međusektorska suradnička mreža, nastala temeljem prepoznavanja potrebe za dugoročnim i strukturiranim udruživanjem različitih aktera u zdravstvu, i to primarno između civilnog društva i akademske zajednice, kako bi se ojačao glas i utjecaj korisnika, građana, zdravstvenih radnika i istraživača zdravstva u političkom odlučivanju o zdravlju i zdravstvu.

Zdravstveni opservatorij trenutno broji 30 članica, od čega 24 organizacije civilnog društva, 5 znanstvenih institucija i jedan sindikat.

 

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu