Hrvatska
Ove godine nema poticaja za kupnju električnih vozila? Evo gdje je zapelo
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je u 2022. godini osigurao 108,3 milijuna kuna za sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila. Natječaj je počeo u lipnju prošle godine, a u jednom danu iskorišten je sav iznos subvencija.
Sufinanciranje kupnje energetski učinkovitih vozila, u narodu poznatije pod nazivom subvencije za kupnju električnih vozila, traju od 2014. godine te je do sad za razne kategorije gotovo 8.700 vozila osigurano nešto više od 48 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Od 2014. do 2020. godine je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa 153 milijuna kuna sufinancirao nabavu više od 4.500 električnih, hibridnih te plug in hibridnih vozila. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, evidentan je porast električnih i hibridnih vozila u posljednjih nekoliko godina. U 2020. godini bilo je registrirano preko 1.300, dok je u 2022. godini broj električnih i plug-in hibridnih vozila prešao brojku od 30.000 automobila.
Kako do doći do poticaja?
Po pojedinom vozilu je u 2022. moguće bilo dobiti do 40 posto sredstava, a maksimalni iznos poticaja ovisi o kategoriji. Za mala električna vozila L1-L7 kategorije (mopedi, motocikli i slično) dijelili su se poticaji do 20.000 kuna, za plug-in hibridne automobile do 40.000 kuna, dok se za kupnju vozila s električnim pogonom ili čak na vodik moglo dobiti do 70.000 kuna.
Kupac bi izabrao željeni model, a prodavatelji bi ga zatim prijavio za sufinanciranje putem aplikacije. Unosom obveznih podataka prijavitelja te učitavanjem potrebne dokumentacije u sustav, za korisnika se automatski rezervira dostupan iznos poticaja.
Kako bi ostvario pravo na sufinanciranje, kupac je u određenom roku morao uplatiti i obvezni minimalni predujam za vozilo, u iznosu od 7 posto traženih sredstava Fonda. Za fizičke osobe to je bilo maksimalno 4.900 kuna, dok predujam za pravne osobe iznosio do 28.000 kuna.
Građani su sufinanciranje mogli ostvariti za jedno novo vozilo, dok su tvrtke mogle kupiti i više njih, ali maksimalno su mogle dobiti do 400.000 kuna bespovratnih sredstava.
Da su subvencije bile vrlo popularne među kupcima govore i podaci iz 2022. Program je startao 30. lipnja, a u roku od 50 minuta rezervirano je 90 posto svih previđenih sredstava. Tijekom narednih pola sata, kako su se obrađivale prijave, natječaj je otvaran i zatvaran dok se nisu dodijelila i posljednja sredstva.
Što je sa subvencijama u 2023.?
Kako je kraj lipnja pred vratima, a iz Fonda još ni glasa o ovogodišnjim subvencijama, zanimalo nas je jesu li možda odustali od novih sufinanciranja plug-in hibridnih i električnih vozila.
“Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i u ovoj godini planira nastaviti sa sufinanciranjem energetski učinkovitih vozila”, odgovorili su nam i odagnali naše sumnje.
No još uvijek nema informacija kada kreću prijave i koliko će iznositi subvencije u eurima, a doznali smo i gdje je zapelo. “Prije objave novog poziva, u suradnji s Energetskim institutom Hrvoje Požar, provodimo detaljnu analizu s ciljem prilagodbe dosadašnjeg načina sufinanciranja, uzimajući u obzir europsku praksu, iskustva provedbe programa u Hrvatskoj, prijedloge zainteresiranih dionika, ali i nacionalne ciljeve u transformaciji prometnog sustava”, rekli su nam iz Fonda.
“Provedena analiza rezultirat će parametrima za nastavak programa, uključujući način provedbe, modele, korisnike, kao i iznose financiranja, a njeno predstavljanje se očekuje ove jeseni”, napomenuli su.
Podsjetimo, proteklih je godina bilo dosta kritika na račun same procedure dodjele bespovratnih sredstava. Dok su se prvih godina sredstva dodjeljivala po principu “najbržeg prsta”, a što je na kraju rezultiralo i brojnim neiskorištenim prijavama, prošle je godine to zamijenjeno gore opisanom procedurom gdje su prijavu slali prodavatelji nakon uplaćene kapare.
Ipak, i ovaj sustav dodijele nije savršen te su zbog njega mnogi kupci na kraju ostali bez subvencija. Kako će sve izgledati ove godine ostaje za vidjeti.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







