Connect with us

Hrvatska

NA POPISU CNN-a I ZADAR / Ovaj dio lijepe hrvatske obale nije toliko krcat turistima…

Objavljeno

-

Kada netko spomene Dalmaciju, strani turisti najčešće će se prvo sjetiti Splita i Dubrovnika. Ipak, za one koji žele posjetiti manje napučene turističke destinacije, tu je sjeverni dio ove regije, piše CNN.

Na obali od Zadra do Trogira može se pronaći nevjerojatna količina povijesti i kulture, kao i očaravajuće prirode, a sve na potezu ispod 145 kilometara.

To je samo na kopnu – na otkrivanje čekaju i deseci otoka raštrkanih duž obale. Mnogi od njih su nenaseljeni, a druge posjećujete kada želite pobjeći od svakodnevice.

Nacionalni park Kornati sa svojom zadivljujućom prirodom proteže se na 89 otoka. Neće trebati dugo da shvatite zašto je posjet brodom toliko privlačna opcija, piše za CNN Mary Novakovich.

Gradovi Zadar i Šibenik vratit će vas u povijest: Zadar u Rimsko carstvo, a Šibenik u vrijeme srednjovjekovnih hrvatskih vladara. Istovremeno Trogir – čiji stari grad se nalazi na vlastitom malom otoku – čarobno je mjesto zaštićeno UNESCO-vim statusom. Između njih nalaze se očaravajuća obalna sela, skrivene plaže i vinogradi, piše CNN.

Zadar i okolica

Zakoračite u povijesni centar najstarijeg grada u Hrvatskoj. Osnovali su ga Liburni, a kolonizirali Rimljani u prvom stoljeću prije Krista. Shvatit ćete zašto je povijest Hrvatske toliko fascinantna. Samo jedan trg u starom gradu pokazat će vam stoljeća povijesti.

Trg Opatice Čike nalazi se na ostacima starog rimskog foruma, a kamenje iz tog perioda iskoristilo se za izgradnju crkve svetog Donata u devetom stoljeću. Pored crkve možete vidjeti romaničku katedralu svete Anastazije.

Na drugoj strani, ne smijete propustiti zvonik iz 11. stoljeća pored crkve svete Marije – renesansnog benediktinskog samostana (u kojem možete pronaći srednjovjekovne i rimske ostatke). I crkva svete Marije i krstionica svete Anastazije uništene su u granatiranju saveznika 1943. i morale su biti ponovno izgrađene.

Lutanjem po zadarskoj rivi vratit ćete se natrag u 21. stoljeće, a pri tome će vam pomoći dvije umjetničke instalacije Nikole Bašića koje su postale velike atrakcije.

Odmorite na mramornim stubama na rubu mora i poslušajte melankolične zvuke Morskih orgulja, podvodnog sustava cijevi kroz koje prolaze valovi. Odmah pored orgulja nalazi se i druga instalacija, Pozdrav suncu, osvijetljena plavim staklenim panelima koji svijetle po noći.

Kada ste se nauživali na zadarskoj fenomenalnoj tržnici, vrijeme je da krenete na plažu.

Na obali, sjeverno od centra, naići ćete na plaže Borik i Diklo, a tik ispod starog grada nalaze se gradske plaže. CNN preporuča Kolovare, plažu načičkanu živahnim barovima. Ako želite kompletno iskustvo plaže, posjetite selo Bibinje, gdje se plaže protežu gotovo pet kilometara, a završavaju na najvećoj marini u Hrvatskoj.

Prije nego napustite obalu, nakratko otputujte 16-ak kilometara sjeverno od Zadra i posjetite šarmantni Nin. Njegova lokacija je neobična – oko starog grada se zavijaju dvije pješčane plaže, a grad se nalazi na vlastitom otočiću spojenom s dva mosta. Nin je bio vrlo važno mjesto tijekom srednjeg vijeka, a to i sami možete vidjeti posjetom solani.

Posjetite muzej i vidjet ćete da se malo toga ovdje promijenilo u posljednjih tisuću godina – sol se još uvijek prikuplja ručno. Kada ste istražili uske uličice grada, uputite se do plaže gdje s lokalcima možete uživati u terapeutskom blatu.

Zadarski arhipelag

Mnogobrojni otočići raštrkani duž obale Zadra među najležernijim su mjestima u Hrvatskoj, a mnoge od njih možete posjetiti trajektom.

Dva najbliža, do kojih je najlakše doći, Ugljan su i Pašman. Samo 25 minuta brodom, oni su neka vrsta predgrađa Zadra, ali predgrađa prepuna maslinika, šljunčanih špilja i ruta za bicikliranje i planinarenje.

Silba, nekih tri sata trajektom od Zadra, među najdaljim je otocima u arhipelagu. Ovo je opušteno mjesto gdje su automobili – i čak i bicikli tijekom ljetnih mjeseci – zabranjeni. Silbin mali susjed, Olib, na istoj je ruti, a još je izoliraniji.

Dva sata putovanja prema zapadu od Zadra dovest će vas do Dugog otoka. Vožnjom obalom otoka naći ćete minijaturna ribarska sela, stare jugoslavenske bunkere, ali i Veli Rat – najviši svjetionik na Jadranu, visine preko 40 metara.

Kornati

Mornari već dugo poznaju radost vijuganja kroz ovaj nacionalni park, arhipelag od 89 jezivo ogoljenih, ali divlje lijepih otoka južno od Dugog otoka.

Ako se želite odvojiti od svijeta, to možete učiniti upravo ovdje. Na nijednom otoku nema vode ni struje, tek kišnica, plin i solarna energija. Ovi otoci nemaju stalnu populaciju – ako ne računamo ovce.

Kada krene sezona, neki otoci poput Kornata, Priškere i Levrnake, ožive. Restorani i kolibe za iznajmljivanje otvorene su za grupe s brodova, a Priškera ima i dobro opremljenu marinu.

Aktivnosti je malo – možete plivati, jesti, piti, malo planinariti – i opet ispočetka.

Šibenik

Jedan od najvažnijih gradova Hrvatske turisti često – i neobjašnjivo – ignoriraju, no Šibenik se mora posjetiti, preporuča CNN.

Osnovali su ga u 11. stoljeću Hrvati – ne Rimljani ili Grci kao što je slučaj s drugim dalmatinskim gradovima – a u njemu se nalazi veličanstvena katedrala svetog Jakova. Ovo čudo gotike i renesanse pod zaštitom je UNESCO-a, a s vanjske strane možete vidjeti friz od 71 portreta.

Venecijanci su ovdje vladali od 1412. do 1797., a lako se izgubiti u labirintu mramornih prolaza koje su ostavili u povijesnoj jezgri. Ipak, ostavite si malo vremena za posjet tvrđavama koje su izgradili.

Najbrže ćete doći do tvrđave svetog Mihaela, na 10 minuta od obale. Na ovoj tvrđavi često se odvijaju ljetni koncerti, a pogled na Jadran je čaroban.

Potražite i srednjovjekovni mediteranski vrt samostana svetog Lovre, gdje možete uživati u mirisu lavande, ružmarina i divljeg bilja.

Šibenik se često koristi kao startna točka za posjete nacionalnom parku Krka, čiji slapovi su u najmanju ruku jednako impresivni kao i oni u mnogo slavnijem nacionalnom parku Plitvice.

Autobusom iz Šibenika možete stići u Skradin, odakle brodom putujete Krkom pored sedam nevjerojatnih slapova od kojih je najpoznatiji Skradinski Buk.

Najbolje vrijeme za posjet je kasno proljeće, rano ljeto i jesen, budući da razine vode tijekom ljeta mogu pasti.

Primošten

Ljubitelji vina mogu se smjestiti u šarmantnom Primoštenu, nekih 28 kilometara južno od Šibenika. To je najbolja pozicija za posjet obližnjim vinarijama koje proizvode vino od autohtone sorte Babić. Vino je meko i voćnog okusa.

Stari grad Primošten nalazi se na vlastitom malom otoku nasipom spojenom s novijim dijelom grada. Njegove strme ulice vode do crkve svetog Jurja iz 15. stoljeća, odakle se proteže divan pogled na Jadran.

Trogir

Zidinama ograđeni stari grad malenog Trogira također se nalazi na vlastitom otoku, stiješnjen između kopna, gdje se nalazi noviji dio grada, i otoka Čiovo čije su sjeverne i zapadne obale prepune obalnih resorta. Sve tri lokacije spojene su mostovima.

Zaustavite se na središnjem trogirskom trgu pored romaničke katedrale svetog Lovre. Odmah ćete shvatiti zašto je ovaj grad pod zaštitom UNESCO-a.

Trogir je ljupka kombinacija srednjovjekovnih palača i kamenih uličica, s trgovima na kojima su restorani i barovi stisnuti u malene vrtove.

Prošećite rivom do tvrđave Kamerlengo iz 15. stoljeća, šarmantne lokacije za ljetne predstave i koncerte.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu