ZADAR / ŽUPANIJA
“KAKAV ODGOJ ŽELIMO?” / Evo koji su zaključci Međunarodno znanstveno-stručne konferencije održane u Zadru…
U nastavku donosimo tekst zaključnih misli konferencije „Kakav odgoj želimo?“, održane na Sveučilištu u Zadru:
“U organizaciji Odjela za pedagogiju i Centra ,,Stjepan Matičević“ Sveučilišta u Zadru te suorganizaciji EU-CONEXUS-a i partnerskih institucija, Sveučilišta u Klaipėdi (Litva), Katoličkog sveučilišta u Valenciji (Španjolska), Sveučilišta Frederick (Cipar), Sveučilišta primijenjenih znanosti u Tarnowu (Poljska), Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja uspješno je održana Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Kakav odgoj želimo? (What Kind of Education and Upbringing do We Want?) od 18. do 20. svibnja 2023.
Prva radni dan konferencije je otvoren pozdravnim obraćanjima Predstavnika Grada Zadra Jose Nekića, prof., Predstavnika Zadarske županije Ivana Šimunića, prof., Ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Mile Živčića, prof., Predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje Vlade Matasa, prof., Pročelnice Odjela za pedagogiju te Predsjednice Programskog odbora konferencije izv. prof. dr. sc. Matilde Karamatić Brčić te Rektorice Sveučilišta u Zadru, prof.dr. sc. Dijane Vican.
Svečanost otvaranja međunarodno znanstveno-stručne konferencije su glazbenim nastupom otvorili učenici dječje klape Benje i dječje klape Riva iz Zadra pod vodstvom maestre Marije Vičević, prof.
U okviru konferencije se argumentirano raspravljalo o odgoju u širem smislu pa je time znanstveno-stručni diskurs namijenjen odgojiteljima, nastavnicima osnovnih i srednjih škola, stručnim suradnicima, ravnateljima, odgajateljima u učeničkim domovima, nastavnicima visokoobrazovnih ustanova, studentima prijediplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija te stručnjacima kojima su odgoj i obrazovanje znanstveno-stručni interes, kao i široj javnosti.
Predviđenim programom konferencije, uspješno su realizirana plenarna predavanja, rad u sekcijama, okrugli stola na temu Vladanje u školi, radionice, studentske panel diskusije Uloga pedagoga u partnerstvu roditelja i odgojno-obrazovne ustanove i izložbe postera. Govornice na okruglom stolu su bile: Mirela Sučević, prof. (pedagoginja), Maja Krišto, prof. (profesorica hrvatskog jezika u srednjoj strukovnoj školi), Nikolina Matovina-Hajduk (učiteljica razredne nastave) i Maja Mačinko, prof. (predmetna nastavnica tehničke kulture). Tema Vladanje u školi je potaknula sudionike konferencije na promišljanja o aktivnoj ulozi svih sudionika procesa odgoja i obrazovanja kao i pozicije učenika u kontekstu vladanja.
Plenarna izlaganja su uspješno otvorila promišljanja o relevantnosti odgojne tematike u suvremenom pedagogijskom diskursu s aspekta znanstvenih smjernica.
Slijedi prikaz održanih Plenarnih izlaganja:
prof. dr. sc. Dijana Vican, Sveučilište u Zadru
(Ne)ravnoteža društveno-kulturnih vrijednosti i odgoj i obrazovanje
prof. dr. sc. Elzbieta Osewska, Sveučilište primijenjenih znanosti u Tarnowu (Poljska)
Supporting Children’s Search for Meaning and Spirituality. Pedagogical and Theological Approach
izv. prof. dr. sc. Nikleia Eteokleous, Sveučilište Frederick u Nicosiji (Cipar)
Digital Pedagogies and Competencies for Quality Education and Life-Long Learning
doc. dr. sc. Raquel Blave Gomez, Katoličko sveučilište u Valenciji (Španjolska) Internationalization: A Key Factor for a Comprehensive 21st Century Education
prof. dr. sc. Igor Radeka, Sveučilište u Zadru
O odgoju ili koja je svrha obrazovanja?
izv. prof. dr. sc. Reda Jacyne, Sveučilište u Klaipedi (Litva)
Transformation of Teacher’s Competencies: why and what next?
dr. sc. Nansia Kyriakou, Sveučilište Frederick u Nicosiji (Cipar)
Translanguaging as a Teaching and Learning Choice for all Students: a Retrospective View and a Prospective Change
Predviđeni i realizirani prikazi i prezentacije znanstveno-stručnih radova su se smjestila u sljedeća tematska područja koja su pobudila interes znanstvenika i praktičara u području suvremene pedagogijske teorije i pedagoške prakse.
Tematski okviri unutar radnih sekcija su pokrivala teme sudionika znanstvene konferencije u slijedećim područjima: Odgojne vrijednosti, Ciljevi odgoja i obrazovanja i njihovo ostvarivanje, Inovativni odgojni stilovi, metode i sredstva, Regionalni centri kompetentnosti u sustavu odgoja i obrazovanja, Obitelj, odgojitelj, učitelj, Suvremeni vis á vis tradicionalni odgojni koncepti, Odgojni izazovi odgojno-obrazovnih ustanova, Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse: razmjena dobrih iskustava, Međunarodna perspektiva odgoja. Navedenim tematskim područjima se uspješno prikazala potreba za kvalitetnom suradnjom sudionika pedagogijske teorije i pedagoške prakse s relevantnošću za međunarodnom perspektivom.
Prikazima znanstveno-stručnih radova istaknute su različite perspektive odgojne dimenzije u širem smislu riječi s naglaskom na pozicioniranje odgoja u kontekstu odgojno-obrazovnih sustava. Tako je kroz prikaze znanstveno-istraživačkih radova istaknuta odgojna dimenzija unutar procesa stjecanja znanja, umijeća i navika kao temelja svake promjene u sustavu rada odgoja i obrazovanja, a kroz provedbu u okviru formalnih, neformalnih i informalnih aktivnosti odgojno-obrazovne ustanove.
Utoliko, a u kontekstu internacionalizacije procesa odgoja i obrazovanja, aktivnosti škole nadilaze aktivnosti unutar same ustanove s ciljem što uspješnijeg odgovora zahtjeva društva u cijelosti.
Istaknuto je kako je uključivo djelovanje usmjereno na inovativna i kreativna rješenja ključ uspješne suradnje dionika procesa odgoja i obrazovanja.
Aktivnom provedbom radionica predviđenih programom konferencije istaknula se potreba spajanja teorijskih znanja i praktičnih rješenja s ciljem što uspješnijeg odgovora na zahtjeve koje društvo postavlja pred nas.
Prikazom određenih rezultata istraživanja te teorijskih polazišta usuglašeno je kako su temeljna obilježja kvalitetne odgojno-obrazovne ustanove jasan sustav znanja temeljen na vrijednosti odgovornosti, inovativni modeli učenja, izvrsnost učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, predavača i mentora te visokokvalitetna infrastruktura. Također, pokazalo se kako su konstruktivna i kreativna suradnja sa socijalnim partnerima, javnim sektorom te gospodarskim subjektima i drugim zainteresiranim institucijama šire zajednice ključni za podizanje kvalitete rada odgojno-obrazovne ustanove.
Njegujući kulturu kvalitetne suradnje i jačanja povezanosti pedagogijske teorije i pedagoške prakse, prikazi i rasprave na ovoj konferenciji predstavljaju rezultat zajedničkog promišljanja o područjima koja traže poboljšanje i zajedničko djelovanje. Pozicioniranjem odgoja kao središta pedagogijskog promišljanja pozvani smo da pomičemo granice, da širimo naša znanja, da kreiramo sigurno okruženje, da budimo kvalitetan odnos prava, obveza i odgovornosti.
Njegujući vrijednosti znanja i odgovornosti pomičemo postojeće granice na bolje, svodimo razlike na minimum i podižemo svijest o potrebi za usmjerenosti na ono dobro, a smanjujemo razinu trošenja energije na posljedice lošega.
Kroz kvalitetnu raspravu u okviru 7 plenarnih predavanja, 9 radnih sekcija, 70 prikaza znanstveno-stručnih radova, 8 radionica, studentske panel diskusije i prikaza nekoliko postera, potaknuli smo promišljanja o temeljnom stupu sustava odgoja i obrazovanja, o odgoju kao ključnog temelja sustava vrijednosti znanja i odgovornost, te time i pokretača svake promjene na bolje.
U kontekstu iskazanih zaključnih razmatranja, a s nastojanjem pružanja odgovora na pitanje Kakav odgoj želimo?, spajajući znanstvena polazišta i praktična promišljanja, proširili smo put za pomicanje postojećih granica. Svaka promjena polazi od sustav kojega čine ljudi. Budimo pokretači promjene svi zajedno s ciljem zajedničke odgovornosti.
Rezultati konferencije u svim predviđenim radnim oblicima će biti prikazani kroz cjelovita priopćenja koja će biti prezentirana u znanstvenoj i stručnoj monografiji Kakav odgoj želimo?
Dozvolimo da nam suradnja uz zajednička promišljanja bude pokretač istaknutih promjena uz kreiranje kvalitetnih smjernica za odgojno-obrazovnu ustanovu ispunjenju srećom, znanjem i sigurnošću.”
U Zadru, 29. svibnja 2023.
Predsjednica Programskog odbora, izv. prof. dr. sc. Matilda Karamatić Brčić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru
U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.
Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc. Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.
Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.
– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.
Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.
– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.
Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.
– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.
Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.
– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.
U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.
U 14 sati promovirani su: Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.
ZADAR / ŽUPANIJA
PLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 14. prosinca 2025.
BAUHAUS:
zatvoreno
KAUFLAND:
od 7 do 21
EUROSPIN:
zatvoreno
HEY PARK
zatvoreno
TOMMY
Put Stanova 46 – od 7 do 21
Bože Peričića 5 – od 8 do 13
Put Bokanjca 37 – od 7 do 21
KONZUM:
Ante Starčevića 3 – od 7 do 13
Put Pudarice 34 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
A. Starčevića 5a – od 7 do 20
Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20
PLODINE
zatvoreno
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Stjepana Radića 26 – od 7 do 21
RIBOLA
Vukovarska ulica 6a – 7:00-21:00
Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00
Ulica Krste Odaka 5a – 7:00-21:00
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
od 7 do 20
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
KULTURA NAS POVEZUJE / Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar obilježava 20. rođendan
Božićni blagdani u Slovenskom kulturnom društvu Lipa Zadar na dosad najsadržajniji način obilježavaju se promocijom Monografije SKD Lipa Zadar – prilikom 20. godina neprekidnog djelovanja društva. Autorice su dr. Barbara Riman i dr. Kristina Riman.
Prigodnim programom obilježava se i Međunarodni dan ljudskih prava i to u restoranu GALIJA – Borik, ponedjeljak 15. prosinca 2025. u 17:30 sati.
KULTURNI PROGRAM: Glazbena skupina Ivan Harej i Zdenka Kallan Verbanac iz Slovenskog doma Bazovica Rijeka; polaznici dopunske nastave slovenskog jezika – odrasli i skupina djevojčica recitacije prigodnih pjesama.
-
magazin1 dan prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
magazin4 dana prije(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce







