Postoji li inteligentan život u svemiru? Koja su najnovija otkrića teleskopa James Webb? Na ta pitanja u emisiji Tajne svemira odgovore je dao profesor astročestične fizike Dario Hrupec, autor nove knjige “Razumljivi svijet: Od kuhinje do crne rupe”.

“Egzoplaneti su po definciji planeti koji su u orbitama oko neke druge zvijezde, a ne oko našeg Sunca. Do devedesetih godina 20.stoljeća oni su bili samo hipoteza, no nismo imali potvrde. Tek smo ih u posljednjih trideset godina počeli otkrivati i do danas ih je poznato oko 5 i pol tisuća. Neki su različiti od Zemlje, a neki su po svojim karakteristikama baš kao Zemlja (masa, udaljenost od matične zvijezde).  Ne znamo puno detalja, predaleko su, no teleskop James Webb otvara novo poglavlje. Taj teleskop opaža svemir u infracrvenom području, pa cilja na nešto što mi zovemo hladnim svemirom, nešto što nije vruće poput zvijezda. Ono na egzoplanetima može prikupljati podatke o njihovim atmosferama. Možemo saznati kojih elemanta i kojih spojeva tamo u atmosferama ima. Neki od tih spojeva dobar su indikator mogućeg života na egzoplanetama”, rekao je Dario Hrupec.

Tvrdi da ako u atmosferi ima vode, onda biti to mogao biti indikator života.

“Jedan od prethodnika teleskopa James Webb uspio  je otkriti da vjerojatno većina vode u našim oceanima ima porijeklo u kometi, da su oni donijeli vodu u ranim fazama nastanka planete. Možda je tako u ovom slučaju, a ako je voda vezana uz planet to bi mogao biti indikator da tamo ima života”, objasnio je.

Dodao je i da je metan jednako dobar indikator prisutnosti života.

“Ako James Webb pokaže takve indikatore to bi mogla biti prva potvrda mogućnosti života. To bi se moglo dogoditi vrlo brzo”, poručio je Hrupec.

“Šira javnost, pa i znanstvenici imaju očekivanja da život postoji negdje drugdje, baš kao i što su imali i za egzoplanete u koje smo vjerovali, ali nismo imali dokaza. Drugo pitanje je kakav bi taj život mogao biti, nešto poput biljaka ili je to nešto što je razvilo znanost i tehnologiju i s čime možemo komunicirat. Moguće da života ima, ali da se razočaramo jer nećemo moći ostvariti komunikaciju”, dodao je.

“Moguće je da James Webb nađe prve inidikacije života, pa da tako postane prvi teleskop koji je to učinio”, zaključio je Dario Hrupec.

Objasnio je i što možemo očekivati od misije Juice Jupiter. Naime, Europska svemirska agencija šalje letjelicu da bi istražila tri Jupiterova ledena mjeseca – Ganimed, Europu i Kalisto.

“Jupiterovi mjeseci po veličini su usporedivi sa Zemljom. Oni su mjesto u Sunčevom sustavu gdje bi moglo biti uvjeta za razvoj života. S teleskopima možemo gledat Jupiter, ali ne do tih detalja kao što će to biti učinjeno s ovom letjelicom. Premda se letjelica neće spuštati, ona ako dođe u orbitu oko satelita može prikupiti puno više podataka o njegovoj građi”, objasnio je Hrupec.