Hrvatska
CROBAROMETAR ZA TRAVANJ: Milanović i Vlada preokrenuli trendove
Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za travanj 2023. Rezultati istraživanja reflektiraju period s kraja prethodnog mjeseca i prve polovice aktualnog mjeseca. I dalje je inflacija tj. rast cijena pojedinih proizvoda i usluga važna tema u javnom prostoru i svakodnevnom životu građana. Također, razgovaralo se o najavama pilot projekta cjelodnevne nastave te je i dalje u fokusu zdravstvo s najavom reformi te pregovorima s liječnicima i ostalim osobljem.
Sektor pravosuđa također je dijelom bio u fokusu javnosti s najavom izmjena u radu. S Uskrsom i prvim većim dolaskom turista i teme vezane uz turizam su se aktualizirale. Optimizam građana je u travnju blago porastao te je na sličnoj razini kao krajem prošle godine, tj. u siječnju ove godine, javlja Dnevnik.hr.
Rejtinzi stranaka
Istraživanje pokazuje da je HDZ čvrsto konsolidirao podršku i ona ne pada ispod trideset posto. Tako je bilo i u travnju, trenutno su na 30,9 posto podrške. No, čini se da se i SDP stidljivo oporavlja – podrška im je na 13,6 posto, jedan i pol postotni poen više nego u prošlom mjesecu te, što je za njih još važnije, taj rejting već treći mjesec zaredom polako raste. Na trećem mjestu je platforma Možemo sa 8,8 posto, sa sličnim rastom i trendom kao i SDP.
Četvrti je Most sa 8,7 posto podrške, također u pozitivnom trendu, dok je peti Domovinski pokret sa blago negativnim trendom i 6 posto podrške.
Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su IDS, CENTAR, Blok umirovljenici zajedno, HNS i HSU. Svi ostali – među kojima i parlamentarne stranke poput Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista – su ispod 1 posto potpore.
Većina stranaka u pozitivnom trendu
Tajna je, čini se, u padu broja neodlučnih. Iako su još uvijek druga politička snaga u državi, taj broj se smanjuje i sada 17 posto naših ispitanika koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore ne zna kome bi dalo glas. Mjesec dana ranije taj je broj bio 19,2 posto. I čini se da su u taj bazen u prošlom mjesecu najviše zagrabile stranke ljevice i lijevog centra, SDP i Možemo, što ukazuje na jedini način kako pokušati kontrirati HDZ-u – konsolidirati svoju bazu i tražiti prostora među neodlučnima.
Na pitanje koliko bi ljudi uopće izašlo na izbore, da se oni održavaju na današnji dan, sudeći prema ispitanicima i ispitanicama, odaziv bi bio pristojan: na birališta bi sigurno – ili vrlo vjerojatno – izašlo 68 posto njih. Izbore bi sigurno ili vjerojatno bojkotiralo njih 27 posto, dok stava nema 5 posto ispitanih.
Tko je od političara popularan, a tko baš i ne?
Najpozitivnijim građani doživljavaju predsjednika Republike, Zorana Milanovića. Na drugom je mjestu ovog mjeseca zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, slijedi Božo Petrov, četvrti je Ivan Penava a peti Andrej Plenković.
Najnegativniji dojam imaju spram Milorada Pupovca, slijede ga na zajedničkom drugom mjestu Gordan Jandroković i Zlatko Hasanbegović, a na trećem su se “stisnuli” Andrej Plenković i Hrvoje Zekanović.
Gledamo li, pak, neto omjer negativnog i pozitivnog doživljaja, najbolje prolazi Tomislav Tomašević; drugo mjesto dijele Božo Petrov i Ivica Puljak, na četvrtom je Ivan Penava a na petom Zoran Milanović.
Milanović preokrenuo negativan trend
Predsjednik Zoran Milanović, nakon što mu je četiri mjeseca zaredom padala podrška, uspio je okrenuti taj trend. 56 posto ispitanih koji ne podržavaju njegov rad se smanjio na 53 posto, dok je broj onih koji ga podržavaju narastao s 36 na 38 posto.
Promjena trenda i kod podrške radu Vlade
I kod podrške rada Vlade također je došlo do promjene trenda, nakon blagog, ali ipak konstantnog tromjesečnog rasta broja ispitanika koji ne podržavaju poteze koje povlači Vlada, i tu – kao i kod predsjednika – promjena, broj takvih se smanjio sa 65 na 61 posto dok je broj onih koji podržavaju rad Vlade porastao s 28 na 30 posto. No, općenito se osjeti blagi rast optimizma građana u travnju – bio je Uskrs, polako se zahuktava turistička predsezona – i to se vjerojatno u nekoj mjeri odrazilo i na podršku rada Vladi, odnosno predsjednika Republike.
Koji problemi najviše muče građane?
Visoke cijene i inflacija općenito apsolutno dominira i ovaj mjesec i najviše muke zadaje građanima – to je za njih problem broj jedan. Zanimljivo je da je i ovaj mjesec na drugom mjestu tema koja je donedavno ipak bila nešto niže na ovoj rang listi najvećih problema, a to je korupcija u samom državnom vrhu. Afere ipak, čini se, ostavljaju traga u percepciji građana. Na trećem mjestu je nezadovoljavajući životni standard, odnosno nezadovoljstvo visinom plaće. Na četvrtom je mjestu općenito nezadovoljstvo stanjem gospodarstva i ekonomskom situacijom, a top pet najvećih problema u državi – iz perspektive građana – ovaj mjesec zatvara visina mirovina.
NAPOMENA:
Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. travnja na 982 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







