Connect with us

Hrvatska

Skoro 96.000 umirovljenika čeka dvije velike povišice. Tko će dobiti najviše?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Vlada je na sjednici prošlog tjedna usvojila izmjene zakona o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima, kojima se predlaže ukidanje desetpostotnog smanjenja povlaštenih mirovina, uvedeno u vrijeme krize 2010. godine. Izmjena zakona donosi povišicu za više 96.000 umirovljenika, i to postupno u dva navrata, s 1. srpnjem ove godine i 1. siječnjem iduće godine

Prema zakonskom prijedlogu pravo na povišicu imat će ‘povlašteni’ umirovljenici, koji su zahvaćeni kriznom mjerom iz srpnja 2010. godine odnosno oni kojima je mirovina veća od 464,53 eura (3.500 kuna).

Treba naglasiti da se broj umirovljenika pogođenih ovom mjerom povećavao s obzirom na to da su mirovine umanjene ne samo onima koji su u trenutku uvođenja krizne mjere prelazili granični iznos od 464,53 eura, nego i svima koji su kasnije stekli mirovinu višu od graničnog iznosa kao i onima koji su nakon redovitog usklađivanja mirovina prešli taj iznos.

Umanjenja su bili pošteđeni jedino hrvatski ratni vojni invalidi i djeca poginulih branitelja bez oba roditelja, rudari iz Istarskih ugljenokopa i oni koji su bili profesionalno izloženi azbestu.

‘Nakon više od 12 godina ukida se ta krizna mjera. Naša procjena je da je njome obuhvaćeno 96.343 korisnika mirovine, od čega više od 63.000 hrvatskih branitelja, među kojima su umirovljeni policajci, hrvatski vojnici, vatrogasci te ostale kategorije koje su ostvarivale mirovine po posebnim propisima’, rekao je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić.

Postoji 18 kategorija umirovljenika koji su ostvarili mirovinu po posebnim propisima, a krizna mjera pogodila je umirovljenike iz 15 kategorija, piše Tportal.

Najveći broj ‘povlaštenih’ umirovljenika dolazi iz braniteljske populacije. Ako se izuzmu branitelji s invaliditetom, kojima nisu smanjivane mirovine, najveća kategorija su branitelji koji su u mirovinu otišli prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice iz Zakona o hrvatskim braniteljima, što im omogućuje da u punu starosnu mirovinu idu ranije i s nešto većim primanjima. U ovoj kategoriji je 57.155 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 437,50 eura.

Druga skupina po veličini su pripadnici MUP-a, pravosudnih službi i radnici na poslovima razminiranja, koji imaju pravo na beneficirani radni staž. U ovoj kategoriji je 17.292 umirovljenika s prosječnom mirovinom u rasponu od 617,35 do 679,02 eura.

Slijede djelatne vojne osobe. Riječ je o pripadnicima Hrvatske vojske koji su u mirovinu otišli s beneficiranim stažom. U ovoj kategoriji je 16.054 umirovljenika s prosječnom mirovinom od 592,48 eura.

U ostalim kategorijama s manjim brojem umirovljenika su profesionalni vatrogasci, domobrani iz Drugog svjetskog rata, bivši politički zatvorenici, pripadnici bivše JNA, sudionici Narodnooslobodilačkog rata, Pripadnici HVO-a, saborski zastupnici, članovi Vlade i suci Ustavnog suda, bivši službenici u tijelima SFRJ te redoviti članovi HAZU-a. Za svakog umirovljenika koji ima pravo na povišicu ona će se utvrđivati individualno sukladno mirovinskim pravima i visini mirovine.

Najveća povišica očekuje umirovljenike u kategorijama s najvišim prosječnim mirovinama (saborski zastupnici, članovi Vlade, članovi HAZU-a, vatrogasci) među kojima su se gotovo svi našli na udaru krizne mjere. Povrat dijela mirovine dobit će i većina umirovljenih pripadnika MUP-a, pravosudnih službi i radnika na poslovima razminiranja, pripadnika HV-a i bivših političkih zatvorenika.

Na povišicu može računati manji dio branitelja koji su u mirovinu otišli prema općim propisima, ali su koristili i određene zakonske povlastice. Najmanje kandidata za povišicu je iz redova bivših pomoraca i bivših domobrana s obzirom na to da su im prosječne mirovine znatno ispod granice od 464,53 eura, piše Tportal.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu