ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) PANEL O OPTIMIZACIJI UPOTREBE PESTICIDA I KLIMATSKIM PROMJENAMA Porast temperature povećat će broj kukaca i ugroziti poljoprivredu na Mediteranu
Na Sveučilištu u Zadru danas je u okviru projekta „Proizvodnja hrane, biokompozita i biogoriva iz žitarica u kružnom biogospodarstvu“ održana panel rasprava „Optimizacija upotrebe pesticida za smanjenje negativnog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju“.
Panel rasprava dio je aktivnosti projekta koje Sveučilište u Zadru provodi u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te Tekstilno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a koji obuhvaća primijenjena istraživanja ispravnih agrotehničkih mjera za stare i nove sorte pšenice i ječma te hibride kukuruza kako bi se utvrdili optimalni omjeri između zrna i biomase kao i prisutnost mikotoksina.
– Klimatske promjene i povećane temperature otvaraju prostor za nove štetnike i veću pojavnost plijesni, čime se izravno utječe na kvalitetu i sanitarnu neispravnost. Te su promjene nažalost vrelo izvjesne a na nama je da vidimo kojom će brzinom nastupati i kako se za njih možemo pripremiti. Ne možemo to napraviti tako da potpuno ukinemo pesticide, a zamijenimo ih prirodnim proizvodima. Neke od najotrovnijih stvari na svijetu su potpuno prirodne. Naravno, trebamo podizati svijest, optimalno koristiti preparate kako bismo u naše kulture unosili što manje toksina, bilo prirodnih ili sintetičkih, istaknuo je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić.
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru govorio je o utjecaju klimatskih promjena na kukce kao vektora spora mikotoksigenih gljiva. Mediteransko podneblje je klimatski vrlo osjetljivo i promjena će zasigurno biti, a neke od njih odnose se na kukce kojih prije nije bilo ili ih je bilo u znatno manjem broju. U istraživanju koje je provedeno na prikupljenim kukuruznim zlaticama i kukuruznim moljcima otkrivena je velika vjerojatnost prijenosa mikotoksina preko ovih kukaca.
– Na područjima gdje se suzbijala zlatica pojava mikotoksina je bila značajno manja. Neupitno je da će se mjere zaštite morati nastaviti provoditi, a naši poljoprivrednici nisu skloni praćenju pojave štetnih organizama u polju. Jedan od izlaza je sadnja lokalno prilagođenih kultivara, rekao je Kos.
Dr. sc. Dario Ivić, rukovoditelj Odjela za biljno zdravstvo Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu, izlagao je o posljedicama ukidanja djelatnih tvari i padu kvalitete i kvantitete prinosa pri promjeni klime. S jedne strane tu su brojni pritisci za visokom kvalitetom i zdravstvenim standardima, a s druge dostupnost proizvoda po prihvatljivim cijenama.
– EU kaže da se poljoprivreda mora promijeniti i u tom cilju je donijela Europski zeleni plan, uz koji bi do 2050. postala klimatski neutralan kontinent. Strategija je “Od polja do stola” nalaže sigurnu i cjenovno pristupačnu hranu, poštivanje načela održivosti i zaštite okoliša, prelazak na pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav. To je sve lijepo na papiru, nema baš previše veze sa stvarnim životom. Do 2030. uporna kemijskih pesticida bi se trebala smanjiti za pola, a veliki teret pritom pada na leđa samih poljoprivrednika. Pitanje je kako će se oni u tome snaći, kaže Ivić.
Izv. prof. dr. sc. Darija Lemić sa Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu izlagala je o učinku klimatskih promjena na unesene i autohtone invazivne kukce štetne u poljoprivredi. Temperatura je najvažniji čimbenik koji utječe na populaciju kukaca – kada se poveća, utječe utiče na dinamiku populacije, ubrzava metabolizam, potiče na više hranjenja i razmnožavanja, a zbog blagih zima preživljava zimu te je u proljeće vrlo brojna. Ako je temperatura preniska ili previsoka populacija raste sporije, zbog čega su gubici veći u umjerenim područja nego u tropima.
– Nužne su nove strategije suzbijanja kukaca, temeljene na najsuvremenijim alatima kao što su znanstvena predviđanja i znanstveno potvrđeni ekonomski pragovi odluke za suzbijanje, zaključila je panel dr. Lemić.
ZADAR / ŽUPANIJA
ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama!
Ho-ho-ho! Djed Mraz dolazi pod zemlju – ravno u čarobne Cerovačke špilje, ali treba pomoć, dođite i vi, roditelji s djecom, pomozite nam ukrasiti naš Centar, stoji u objavi iz Cerovačkih špilja!
13. prosinca 2025.
11:00 – Radionica izrade ukrasa i kićenje bora
12:30 – Obilazak špilje s Djedom Mrazom i slatki pokloni iznenađenja
“Čeka vas prava zimska bajka: kreativne radionice, ukrašeni bor, pokloni i nezaboravna podzemna avantura!
Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz u špilju!”
Obavezna prethodna najava do 12. 12. na: 099/814-4724
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova
Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole.
– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.
Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada.

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.
– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime Gregov, Šime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

ZADAR / ŽUPANIJA
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.
Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić.
Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







