ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) Gotovina o svom daru crkvi u Pakoštanima: “Volio sam slikanje, ali išao sam krivim putem. I postao vojnik”

Objavljeno

3 godine prije

13. ožujka 2023.

Z NET

Fotografije: Ines Grbić

General Ante Gotovina darovao je svojoj rodnoj župi Pakoštane 22 vitraja koje je u župnoj crkvi Uzašašća Gospodinova u Pakoštanima u nedjelju, 12. ožujka za vrijeme mise koju je predvodio, blagoslovio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Vitraji na prozorima crkve prikazuju svece i neke istine katoličke vjere, a zavjetni su dar generala Gotovine u ime pakoštanske bratovštine Sv. Ante čiji je bratim i general Gotovina.

„Sretan sam jer sam već godinama imao želju ovo napraviti. To je bilo u mojim mislima prije puno, puno godina. Crkva je lijepa, a da bi bila još ljepša, onda smo planirali i odlučili to učiniti. Imali smo želju prije puno godina postaviti te vitraje. Posebno mi je važno zbog naše Bratovštine Svetog Ante. Moj djed nije imao sinove i zato je mene, kao prvog unuka, uveo u tu našu tradiciju.

U razgovoru s našim župnikom don Jerolimom Lenkićem i s umjetnicima, došli smo na ideju da bi se to trebalo učiniti, da ova lijepa crkva koja je duhovni centar naše župe, našeg malog mjesta, kuća molitve, da bude još ljepša. Vjerujem i uvjeren sam da je to lijepo, a to je i umjetničko djelo našeg akademskog slikara Mirka Zubaka“ rekao je Gotovina.

General Gotovina želio je da autor vitraja bude akademski slikar Mirko Zubak iz Zagreba. Savjetima je pomogao i Institut za zaštitu spomenika s kojim su sudionici te inicijative surađivali jer je oltar u pakoštanskoj župnoj crkvi zaštićeno kulturno dobro.

Za vrijeme svoga uzništva u Haagu, general Gotovina i osobno je stvarao likovna djela. „To je samo da mi ne bude dosadno i da se opustim“ pojasnio je Gotovina tu činjenicu.

Upitan je li i prije prakticirao svoj likovni talent, ili samo za vrijeme zatvora u Haagu, Gotovina je rekao: „Valjda sam to [slikanje] volio, negdje, ali išao sam krivim putem. I postao vojnik. Volim umjetnost“ rekao je Gotovina.

Omiljeni sveci generalu Gotovini su sv. Ante Padovanski i sv. Ivan Pavao II. „Tu je i naš blaženi Alojzije Stepinac, a možda i Ivan Merz kojega su malo… Spisak svetaca i raspored svetaca za vitraje radio je naš župnik uz suglasnost zadarskog nadbiskupa“ rekao je Gotovina.

Vitraje prožima i domovinska dimenzija, a dar su generala Gotovine i u zahvali svima koji su molili za njegovo oslobođenje iz Haaga.

Nakon mise to je i izjavi za medije komentirao i nadbiskup Zgrablić: „To je jedna od dimenzija, koliko smo mi potrebni biti zahvalni Bogu, kao što je general Gotovina zahvalan. Vitraji su zahvala svima koji su molili za njega.

General je želio na neki način zahvaliti tim ljudima, zahvaliti Bogu i zahvaliti svecima kojima se on sigurno utjecao.

Ono što je general Gotovina osjećao duboko u svom srcu, to je izraz zahvale koji dolazi materijaliziran, dolazi izvana, gdje se u daru koji mi primamo on daje drugima.

Dar nije samo dar nama, nego je uvijek dar za drugoga. Tako i dar kojeg je general Gotovina doživio, dar slobode, dar oslobođenja, ono što smo molili, što smo željeli, on je opet pretvorio u dar drugome.

Svaki dar je da ga mi opet darujemo, tada se dar umnožava i postaje velik. To je princip svake ljubavi, da se uvijek daruje i postaje sve veća“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

Na vitrajima su oslikani prizori: bl. Alojzije Stepinac, sv. Ante Padovanski, sv. Ivan apostol i evanđelist, Bezgrešno Srce Marijino, sv. Lucija, sv. Roko, Presveto Srce Isusovo, Gospa od Ružarija, sv. Juština, Duše u čistilištu, Presveti oltarski sakrament, sv. Mihovil, sv. Jeronim, sv. Josip, sv. Franjo Asiški, sv. Majka Terezija i trojica papa: sv. Ivan Pavao II., sv. Ivan XXIII. i sv. Pavao VI.

Ines Grbić

Povezane teme :ante gotovina Featured zadarska Nadbiskupija

Up Next

KARIJERA O KOJOJ SANJATE Falkensteiner F&B odjel čeka na vas! Donosimo popis otvorenih radnih mjesta…

Ne propustite

DOBRE I LOŠE VIJESTI Danas sunčano, ali već u utorak ujutro kiša i pad temperature. Od četvrtka ponovno ljepše vrijeme

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

ZADAR / ŽUPANIJA

MATICA HRVATSKA / Predavanje dr. sc. Stipe Botice, prof. emeritusa: “Don Mihovil Pavlinović”

Objavljeno

5 minuta prije

15. prosinca 2025.

Z NET

Ogranak Matice hrvatske u Zadru priređuje predavanje dr. sc. Stipe Botice, prof. emeritusa: “Don Mihovil Pavlinović”.
Predavanje će se održati u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, na adresi Don Ive Prodana 1, u utorak 16. prosinca, s početkom u 18:00.

Mihovil Pavlinović hrvatski je političar i književnik (Podgora, 28. I. 1831 – Podgora, 18. V. 1887). Jedan je od najistaknutijih predstavnika hrvatskog narodnog preporoda i Narodne stranke u Dalmaciji. Pohađao je bogosloviju u Zadru i franjevačku bogosloviju u Makarskoj, koju je završio 1854. Iste je godine bio zaređen pa je započeo služiti kao župnik u Drašnicama kraj Makarske, a od 1855. do 1870., kada se posvetio isključivo političkom i književnom radu, bio je župnik u Podgori. Kao zastupnik u Dalmatinskom saboru (1861), u doba prevage Autonomaške stranke u Dalmaciji, održao je prvi govor na hrvatskom jeziku. God. 1862. bio je jedan od pokretača i glavni suradnika glasila Narodne stranke Il Nazionale, periodico politico e letterario (s prilogom Narodni list), u kojem je objavljivao članke namijenjene najširim slojevima dalmatinskog puka radi buđenja njegove nacionalne svijesti. God. 1865. bio je izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru, a od 1873. bio je zastupnik u Carevinskome vijeću. Njegova dugogodišnja borba za položaj hrvatskog jezika rezultirala je prihvaćanjem njegova prijedloga da se hrvatski jezik uvede kao službeni u sve dalmatinske državne urede (1883).

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru

Objavljeno

22 sata prije

14. prosinca 2025.

Z NET

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u petak su održane dvije svečane promocije prvostupnika različitih struka. Promovirano je ukupno 147 studenata s odjela za anglistiku, arheologiju, etnologiju i kulturnu antropologiju, filozofiju, francuske i frankofonske studije, germanistiku, geografiju, klasičnu filologiju, kroatistiku, lingvistiku, pedagogiju, povijest, povijest umjetnosti, rusistiku, sociologiju, hispanistiku i iberske studije, talijanistiku te s Teološko-katehetskog odjela.

Promotor i voditelj prve promocije bio je dr. sc. Ivan Magaš s Odjela za kroatistiku, a promovente su pozdravile pročelnica Odjela za rusistiku doc. dr. sc. Adrijana Vidić i v. d. pročelnice Odjela za kroatistiku doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak.

Pročelnica Vidić izrazila je zahvalnost majkama i očevima, bakama i djedovima, skrbnicima, cijelim obiteljima, presudnoj mreži podrške koja stoji iza svakog ulaska u učionicu.

– Hvala vam što ste nama, nastavnicima Sveučilišta u Zadru, povjerili obrazovanje onih koji su vam najvažniji. Nadamo se da vas nismo iznevjerili. Drage prvostupnice i prvostupnici, evo vas na novom osvojenom vrhu, najvišem dosad, no nikako ne i posljednjem. Sigurno nije bilo lako! Kontekst u kojem ste stasali neodoljivo podsjeća na onaj iz kletve „Dabogda živio u zanimljivim vremenima”. Previše je buke, skoro nimalo razboritosti, svijet uporno potpaljuju kojekakvi narcisi i koristoljupci. Mirne duše mogu reći da ste u tom i takvom svijetu vi eksces vrijedan svakog poštovanja i divljenja. Riječi kojima bih vas generacijski opisala na osnovu vlastitog doživljaja su: izrazito solidarni, fantastični sugovornici, suludo kreativni, hrabri i otvoreni, neumorni volonteri, izvrsni čitatelji, mudre glave pune originalnih ideja, nježna bića, branitelji različitosti, zaštitnici slabijih, spontani, skromni, nehvalisavi, beskrajno simpatični i dobri ljudi. I, vjerovali ili ne – krajnje fokusirani iako svi kude upravo taj vaš fokus! No iz dana u dan svjedočim tome da ste itekako fokusirani na one stvari koje prepoznajete kao važne i zbog kojih onda bez problema mičete brda i planine, rekla je Vidić.

Ispričala se uime svoje generacije što svijet u kojem živimo nije učinila jednostavnijim, manje zagađenim mjestom.

– Danas ne govorim u imperativima da budete ovo ili da budete ono: držim da već jeste sve to što bih poželjela da budete i da na koncu bolje znate što s tim učiniti jer vidite dalje u budućnost od mene. Mogu samo podvući crtu i reći: itekako ima nade!, poručila im je.

Pročelnica Petešić Šušak izrazila je ponos što su upravo oni bili dio ovog Sveučilišta i akademske zajednice, a svaki njihov daljnji napredak bit će najveća nagrada njihovim predavačima.

– Budite svjesni da je obrazovanje trajan proces. Nastavite učiti, usavršavati se i preispitivati vlastite granice. Očekujemo od vas da budete stručni, odgovorni i etični u svome radu, ali i hrabri u zagovaranju znanja, istine i napretka, rekla je.

Promotor na drugoj promociji bio je izv. prof. dr. sc. Frano Vrančić s Odjela za francuske i frankofonske studije.

– Dragi diplomanti, zahvaljujem na ljubavi te intelektualnom i moralnom poštenju. Vaš integritet, ustrajnost i marljivost bit će i dalje naše najveće nadahnuće u istraživačko-nastavnom radu. Želim vam puno sreće u zauzimanju za istinske humanističke vrijednosti i u borbi za opće dobro. I ne zaboravite riječi osvjedočenog prijatelja baskijskog i hrvatskog naroda, francuskog romanopisca i nobelovca Françoisa Mauriaca, koji nas uči da čak i kad nečija domovina postane nepodnošljiva, jedina preostala mogućnost jest voljeti je u najfizičkijem smislu – u drveću, u obzoru, a posebice u kamenu. Ostanite neumorni zagovaratelji zadarskog sveučilišta, Grada Zadra i Zadarske županije u sredinama u kojima živite, poručio je prof. Vrančić.

U 12 sati promovirani su: Lana Begonja, Ariana Belec, Stela Bogičević, Anita Borovina Vranješ, Antea Bugarija, Petra Burmas, Nera Colić, Petra Čelan, Blanka Čirjak, Daria Dautović, Matej Dizdarević, Ivan Dragojević, Livia Drašković, Nikolina Dvekar, Lara Đuran, Kate Franin-Pečarica, Barbara Gašpar, Elizabeta Grubišić, Veronika Habijanec, Doroteja Ivanec, Elena Janković, Ana Jelić, Jana Kanjka, Marija Karninčić, Matej Kerman, Lucija Klun, Natalija Kolić, Patrik Koren, Biljana Kostić, Viktoria Kovač, Marin Lepur, Antea Maričić, Valentina Marjanović, Katarina Matešić, Petra Meštrović, Gabrijela Miletić Bulat, Maris Mimica, Leona Mladin, Ivona Obrovac, Marina Parčina, Roman Pavić, Aurora Pejin Santucho, Dina Pejković, Lucija Periš, Vanessa Petešić, Cvita Plenča, Karla Posavec, Matej Puljiz, Iva Radić, Ivona Ratković, Lucija Rožić, Monika Sabljić, Marta Santini, Luka Sminderovac, Katarina Sučić, Vinko Šeremet, Elena Šimunić, Magdalena Špoljarić, Karla Šupe, Karla Tadić, Maja Tieško, Nika Tolić, Luka Tomašević, Dora Ušić, Nina Vidović, Valentina Višić, Marta Vitković, Sara Vladić, Gloria Vukoša, Petra Zoričić, Tena Živčić.

U 14 sati promovirani su: Marko Antonio Anić, Petra Aračić, Petra Bakić, Tena Balog, Ivana Barišić, Antea Batur, Antonio Brajičić, Martina Brkić, Paola Cesarić, Ana Ciglenec, Marija Čarija, Ivan Čerina, Paula Čižmek, Ana Čondrić, Mia Marija Ćurin, Margita Delač, Ramona Delija, Mia Dešpoja, Tea Domitrović, Marija Džimbeg, Šimun Đuka-Alemani, Ervina Flegar, Antonia Golec, Viktor Gregurović, Lea Gunjača, Matea Hendić, Ozren Hodalj, Marina Horvat, Željka Horvat, Lucija Hrehorović, Marko Huten, Hana Ivančić, Marija Jelić, Lea Jerončić, Tanja Jović, Klara Jurica, Jure Karaman, Agata Karan, Iva Kostelac, Barbara Krneta Ušalj, Matea Kutleša, Luka Malnar, Sara Mamić, Mihael Marić, Marino Marinović, Jura Mašić, Una Menićanin, Ivona Miletić, Luka Nekić, Miroslav Novak, Šimun Perković, Nika Petrak, Ante Petričević, Kristina Petrović, Ivan Pivčević, Slavica Pleić, Tesa Preglej, Nikolina Puškarić, Kristina Raič, Antonela Ramljak, Sara Ratković, Marija Rezo, Azra Ružić, Anđela Saratlija, Nicol Serdar, Hana Skroza, Samanta Slana, Mihael Srša Karlovčec, Josipa Stvorić, Josip Sučić, Karla Šargač, Laura Šebalj, Paula Šegvić, Monika Tadić, Lana Terlević, Mia Vladić.